Kultura Kultura

HRVATI POMOGLI, SRBI UZBUNILI Crna Gora sad se i jezično odcijepila

‘Crnogorski jezik je veštačka kreacija, a crnogorska gramatika politička odluka’, poručio je akademik Ivan Klajn, a s njim se složio i Veljko Brborić, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, dodavši kako su razlike između srpske i crnogorske gramatik

Jevrem Brković: ‘Primjedbe koje stižu na našu
gramatiku više su političke prirode nego
znanstveno utemeljene’
Nakon više od dvije godine rada na prvoj službenoj gramatici, Crnogorci su napokon dočekali prvo izdanje “Gramatike crnogorskog jezika”, koja se od prošlog tjedna prodaje i na kioscima.

Međutim, na odgovor jezikoslovaca iz Srbije, s neizbježnim prizvukom politiziranja, nije trebalo dugo čekati: “Crnogorski jezik je veštačka kreacija, a crnogorska gramatika politička odluka”, poručio je akademik Ivan Klajn, a s njim se složio i Veljko Brborić, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, dodavši kako su razlike između srpske i crnogorske gramatike “veštačke, izmišljene i improvizovane”.

Slične su reakcije sustigle i novi crnogorski pravopis (uredili su ga profesori Milenko Perović, Josip Silić i Ljudmila Vasileva), koji uvodi dva nova slova: “meko š” i “meko ž”.

Nekima je posebno zasmetala činjenica da su, osim crnogorskog lingvista Adnana Čirgića s Filozofskog fakulteta u Nikšiću, autori gramatike i hrvatski stručnjaci Josip Silić i Ivo Pranjković.

I dok Čirgić u stvaranju gramatike vidi preduvjet za “odbacivanje kompleksa inferiornosti i jezične podređenosti nekim drugim kulturnim centrima iz kojih se donedavno kreirala jezična politika”, srpski kritičari zamjeraju preveliko “oslanjanje na gramatiku hrvatskog jezika”.

Važnost za identitet

“Primjedbe koje stižu na našu gramatiku više su političke prirode nego znanstveno utemeljene”, komentira za “Slobodnu” poznati crnogorski književnik Jevrem Brković. “Uostalom, bilo je i vrijeme da i mi dobijemo svoju gramatiku i pravopis, svoj normirani jezik.

To je važno za nacionalni identitet, a pošto svaki narod iz bivše Jugoslavije sad živi u svojim granicama, ne možemo više jezik nadomještati državom, uz koju smo vezali svoj nacionalni identitet, jer smo je imali još u 9. stoljeću”, kaže Brković.

“Što se tiče autora iz Hrvatske, ne vidim što je tu uopće sporno! Nije ovo jedini primjer u svijetu da na nečijoj gramatici rade ljudi iz neke druge države. Ako baš hoćete, i ijekavica nam je slična, ima dosta sličnosti u poimanju jezika. Još je Njegoš koristio brojne riječi koje su bile u upotrebi i u hrvatskom jeziku.

Na kraju krajeva, Srbima je Vuk Karadžić ‘donio’ jezik upravo iz crnogorskog naroda! Kasnije je beogradska lingvistička škola asimilirala taj jezik, a preko jezika i Crnogorce”, tumači Brković, dodajući kako bi oni koji ne priznaju crnogorski jezik najradije prebrisali i činjenicu da je Vuk Karadžić umro kao katolik.

Ova, najnovija, a zapravo zaključna epizoda “razvoda” Crne Gore od Srbije, s kojom su naši južni susjedi posljednji ostali u državnoj zajednici koja se počela osipati osamostaljenjem Slovenije i Hrvatske, za Brkovića ipak ne predstavlja moguću političku bombu:

Pobjeda latinice

“Čak i list ‘Pobjeda’, poznat po tome što se za napada na Dubrovnik baš i nije držao časno, a i mene je rado napadao zbog stava prema ratu, danas izlazi na latinici, nakon 64 godine izlaženja na ćirilici.

Na ćirilici u Crnoj Gori još izlazi jedino pročetnički ‘Dan’. No, vjerujte da se nitko ovdje posebno ne uzbuđuje zbog politikantskih prigovora iz Srbije ili iz dijela ovdašnjih srpskih stranaka, kao što su Nova srpska demokratija i Socijalistička narodna partija, što su zapravo ostaci miloševićevske politike u Crnoj Gori.

Marginalne radikale i ekstremiste neću ni spominjati. Imamo mi u Crnoj Gori drugih problema, uostalom, kao i Hrvati: od nezaposlenosti pa nadalje, znate i sami što je kriza.” Inače, nova gramatika i pravopis samo su nastavak procesa normiranja crnogorskog jezika, koji će tamošnji đaci učiti - od iduće školske godine.

Iako je odluka o preimenovanju predmeta “Maternji jezik i književnosti” (uvedenog 2003. godine) u crnogorski jezik donesena ovih dana, ostaje posao prilagodbe programa i tiskanja novih udžbenika.

HRVOJE PRNJAK

Uveli meko ‘š’ i meko ‘ž’

Novi crnogorski pravopis zasniva se na načelu ‘piši kao što zboriš, čitaj kako je napisano’. U upotrebi ostaju i latinica i ćirilica, a oba pisma imaju 32 grafema, odnosno slova. Tridesetdvočlani fonološki sistem uključuje i kodificirane foneme, u praksi poznate kao ‘meko š’ (poseban glas iz spojenog s i j) te ‘meko ž’ (poseban glas iz spojenog z i j). Zapravo, pravopis ne istiskuje ni jedan uvriježeni način govora pa tako ima mjesta i za ‘djevojku’ i za ‘đevojku’, i za ‘ćerati’ i za ‘tjerati’. Inače, ‘meko š’ i ‘meko ž’ nalazimo i u poljskom jeziku.

Prosrpski orijentirani dio crnogorske javnosti ističe kako novi crnogorski pravopis, s ubačenim slovima, ‘više izaziva smijeh nego poštovanje’. Također, postavlja se i pitanje kako će se tiskati nova slova, jer se ona ne nalaze na uobičajenim tipkovnicama. Upućeni procjenjuju da bi informatička implementacija u praksi mogla stajati više stotina tisuća eura, a poslanici stranaka sa srpskim etničkim prefiksom još su lani najavili da će - tražiti usluge prevoditelja.


Naslovnica Kultura
Page 1 of 7FirstPrevious[1]234567Last