Kultura Kultura

‘Kulturni turizam na splitski način’ Anči Leburić, Maje Dadić i Ane Stipčić

Studija: kulturni turisti u splitskim kalama

‘Kulturni turizam na splitski način’ Anči Leburić, Maje Dadić i Ane Stipčić

Studija koju su napravile Anči Leburić i njezine suradnice zbilja razbija predrasude što se tiče profila i obrazovanja turista koji posjećuju Split i Dalmaciju. Naime, prema podacima dobivenima u anketi, jedna trećina stranih gostiju koji su posjetili Sp

Koliko se ulaže u kulturni turizam Splita? Znamo li mi uopće što to znači te koliko nam koristi može donijeti?

Upravo je to tema sociološkog istraživanja pod nazivom “Kulturni turizam na splitski način” koje su nedavno predstavile Anči Leburić, Maja Dadić i Ana Stipčić u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Dobro osmišljena kulturna ponuda neizostavni je, naime, dio turističke ponude, a zanemarivanje iste upravo i dovodi do toga da se Split percipira kao tranzitni grad, a ne kao mjesto za duži boravak.

Leburić je, među ostalim, navela da je sociologija turizma nerazvijena grana u Hrvatskoj te da su istraživanja i studije poput ove korak naprijed prema njezinoj afirmaciji. Jednako tako, suradnja odsjeka Sveučilišta koji provode istraživanja s turističkim i kulturnim institucijama te Gradskim poglavarstvom neminovna je ako se želi produžiti i sadržajno obogatiti turistička sezona.

Mladi kao trendseteri

‘City Light Pano Parking’ / Paun Paunović / CROPIX
Studija potvrđuje kulturu kao najatraktivniji turistički proizvod, ali i potrebu profiliranja Splita kao kulturnog centra te centra aktivnosti poput kongresnog turizma. Mladi bi trebali biti trendseteri, naglašava Leburić, te dodaje kako je krajnje vrijeme i da se počnu koristiti novi mediji za promociju, poput city light panoa.

Osim što Dalmacija ima tri UNESCO-ova lokaliteta, unutar posjeta Splitu, moglo bi se (i trebalo) uključiti i Salonu te Klis. Oba lokaliteta su nedovoljno iskorištena i uređena da bi mogla primati turiste i prezentirati im svoj povijesni i kulturološki značaj. Zanimljivost studije triju autorica i njihovih suradnika jest razbijanje predrasuda što se tiče profila i obrazovanja turista koji posjećuju Split i Dalmaciju.

Naime, prema podacima dobivenima u anketi, jedna trećina stranih gostiju koji su posjetili Split imali su magisterij ili doktorat. To ruši stereotip turista koji sa sobom nosi hranu iz vlastite zemlje i ne troši novac na suvenire niti obilazak kulturnih institucija i spomenika. Nadalje, anketirani turisti se nisu zadovoljavali loše očuvanim kulturnim sadržajima.

Problematični muzeji

Istraživanje je pokazalo da su turistima najzanimljivije poznate građevine i spomenici (konkretno, Dioklecijanova palača). Na drugome mjestu su muzeji, galerije, javne priredbe i kazališta. Na trećem su tek kina i ostali slični sadržaji.

Problem vezan uz polaznu točku Peristila jest udaljenost muzeja, npr. Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, koji turist sigurno neće posjetiti jer je daleko od centra. Muzeji imaju i drugih problema - a to je manjak muzejskih pedagoga, marketinških stručnjaka, slabo surađuju sa školama i ostalim obrazovnim institucijama. Rezultat toga je loša posjećenost muzeja i galerija, a dobra posjećenost Palače.

Važno je shvatiti da je Split grad kulture po mnogočemu - od UNESCO-ova spomenika preko kulturnih manifestacija do bogatih muzeja i galerija. Kvalitetno osmišljena kulturna politika, u suradnji s turizmom, može stoga rezultirati velikim koristima promocijski i financijski, a možda i privući vanjska ulaganja i interkulturalne suradnje.

Ana Jerković

Strategija

U svijetu je potražnja za kulturnim turizmom porasla 15 posto, što ne čudi, jer sunce i more više nisu dovoljni da zadovolje zahtjevnog turista. ‘Splitsko-dalmatinska županija jedina je županija u Hrvatskoj koja ima strategiju razvoja kulturnog turizma’, kazao je Joško Stella, pročelnik za turizam Splitsko-dalmatinske županije.

Naslovnica Kultura