Dalmacija Zadar

stajala je tamo skoro sto godina

Senzacionalno otkriće na Silbi: obnavljali crkvu pa našli 'vremensku kapsulu' iz 1922. i misterioznu poruku

stajala je tamo skoro sto godina
‘Spomenica’ s potpisima sastavljača
‘Spomenica’ s potpisima sastavljača
Staklena bočica iz zida crkve na Silbi
Eugen Motušić zidarskim je čekićem razgrnuo zid na sjevernoj strani kapele i ugledao bočicu
Crkva Gospe od Karmena na Silbi u kojoj je pronađena ‘vremenska kapsula’
Članovi ‘Potrošačke zadruge’, jedine civilne organizacije koja je u ono vrijeme djelovala na Silbi
Špiro Lazarin, jedan od sastavljača 'Spomenice' i dugogodišnji načelnik Silbe
Novčanica od četvrtine dinara i španjulet iz onog vremena

Pažljivo pohranjena u staklenoj bočici marke “Diana”, začepljena plutom i zaštićena voskom, skoro stotinu godina stajala je u zidu crkve Gospe od Karmena na otoku Silbi i čekala da je netko pronađe.

Vremenska kapsula, ostavljena davne 1922. godine u opekom zazidanoj niši prozorčića kapele sv. Antuna Padovanskog, preživjela je u tom zidu sve kraljeve, diktatore, predsjednike država i mjesnih zajednica od Kraljevine Italije do Europske unije, jedan veliki i jedan manji rat, barem dvije velike gospodarske krize i netaknuta dočekala 16. 11. 2019 godine.

Te kišne subote, provodeći konzervatorska istraživanja na silbenskom Mostiru, Eugen Motušić, arheolog i povjesničar umjetnosti te predsjednik Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, zidarskim je čekićem razgrnuo zid na sjevernoj strani kapele i ugledao bočicu. I nakon 97 godina savršeno očuvana vremenska kapsula, sa sadržajem koji će svakog istraživača ostaviti bez dana: na papiru plavom tintom ispisana „Spomenica“, jedna papirnata moneta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 25 para, tiskana 21. ožujka 1921. godine i jedna zamotana cigareta - španjulet! Jer što može bolje opisati duh jednog vremena. Nakon dokumentiranja pronalaska, na licu mjesta ju je otvorio Sven Moro i pažljivo izvadio njezin sadržaj bez oštećivanja bočice i malte u koju je bila utisnuta.

Sretni ko mala dica

- Nismo mogli vjerovati kad smo je ugledali i izvadili ono što je bilo unutra, bili smo sretni ko mala dica - prepričava nam Eugen, još uvijek pod dojmom staklene bočice koju je pronašao prije deset dana.

- Iznimno je rijetko naići na ovako nešto u konzervatorskim poslovima. Zna se naći novčić, ali vremenska kapsula baš i ne. Jer crkve i palače češće se obnavljaju pa ovako vrijedni nalazi rijetko dočekaju naše vrijeme. A oni koji su dio svog vremena tako brižljivo i duhovito sačuvali za buduće generacije na otoku na sve su mislili. Čak i na španjulet. Boca je bila začepljena plutom koji je od utjecaja vlage bio zaštićen voštanim pečatom - govori nam Eugen, koji nakon pronalaska kapsule nije popušio 97 godina stari španjulet, ali je o njemu obavijestio kolege u nadležnom Konzervatorskom odjelu u Zadru, koji i ove godine nadgleda radove na novoj obnovi crkve koju provodi Zadarska nadbiskupija, a financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Radost pronalaska u crkvi podijelio je s članovima „Društva“ Anom Lukin, Zdravkom Lukin i Renatom Lukin, te Ivanom Lazarin i Stipom Lazarin.

U spomenici koju su pronašli u kapsuli piše sve o obnovi crkve, tko ju je platio i tko je na njoj radio. Piše i kako se u to vrijeme Silba nalazila pod talijanskom okupacijom te kako čekaju pripojenje Kraljevstvu Hrvata, Srba i Slovenaca. Njih trojica koja su potpisala “Spomenicu” - Špiro Lazarin, Zamarija Marinić i Frano Gaspić - na kraju, u post scriptumu, obraćaju se onome tko pronađe njihovo pismo iz 19. 6.1922. godine i mole da “im radiotelegrafira ili areoplanom javi dan pronalaska”.

Kako nam otkriva Eugen, raspitivanjem kod starijih Silbenjana i pregledom arhivskih spisa utvrdili su kako su trojica sastavljača ove opsežne poruke budućim naraštajima bila članovi ravnateljstva „Potrošno – Obrtne Zadruge u Silbi“ – jedine civilne organizacije koja je u to vrijeme predstavljala selo.Špiro Lazarin u to je vrijeme bio njezin ravnatelj, a po pripojenju otoka Kraljevini SHS bio je dugogodišnji načelnik Općine Silba. Frano Gašpić, koji je napisao pronađenu „Spomenicu“ i duhoviti post scriptum, bio je prethodnik i nasljednik Špira Lazarina na funkciji ravnatelja „Zadruge“, a tada njegov zamjenik. Zamarija Marinić je bio dugogodišnji član Uprave i Nadzornog odbora. Kako je nekadašnja franjevačka crkva Gospe od Karmena od 1878. godine, zahvaljujući darovnici obitelji Pulina, bila u vlasništvu Općine Silba, oni su u vrijeme talijanske okupacije kao najistaknutiji predstavnici sela sastavili „Spomenicu“, brižno je pohranili.

Nekoliko etapa obnove

Nakon obnove o trošku Jurja Barbića, crkvu je 10. 7. 1922. svečano blagoslovio tada umirovljeni zadarski nadbiskup, Olibljanin mons. Vinko Pulišić, a prema Kronici župe Silba misu je uz nadbiskupa slavio župnik don Hinko (Riko) Brnetić te brojni svećenici.

Na njezinoj se obnovi radilo u nekoliko etapa. Ovogodišnji radovi na crkvi obuhvaćaju ožbukavanje njezine unutrašnjosti i prvu fazu elektrifikacije koju financira Grad Zadar. Jednom kad obnova završi, crkva Gospe od Karmena će, osim sakralne funkcije, imati i namjenu stalne izložbe sakralne baštine otoka Silbe.

- Svoje mjesto u postavu naći će i vremenska kapsula naših pradjedova koja će se prezentirati na svojoj poziciji u niši. Prema naputku gospodina Igora Miletića, pročelnika Konzervatorskog odjela u Zadru, nakon dovršetka tekuće obnove crkve postavit će se nova vremenska kapsula. Bit će to godine 2022. - poručuje Eugen Motušić i šalje pozdrav svim potomcima onih koje spominje „Spomenica“.

Očuvanje škoja

Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe djeluje već 40 godina, aktivno radeći na očuvanju i promociji svog škoja, jednog od najudaljenijih u zadarskom arhipelagu.

- Trenutačno nas ima 70-ak svih struka, od prirodnjaka do kulturnjaka, tako da pokrivamo sve aspekte baštine na otoku. U zadnje vrijeme više smo se okrenuli ovoj kulturnoj baštini jer je u potrebi. I crkva od Karmena je dio te priče i zato nam ovaj pronalazak toliko puno znači - kaže Motušić.

Prijepis 'Spomenice'

'Ova crkva Gospe od Karmena, nazvana Mostir, bila je preradjena (restaurirana) u mjesecu svibnju i lipnju 1922. godine. Troškove popravka i uresa platio je gosp. Zorzi (Juraj) Barbić rodom iz Silbe a nastanjen (izseljen) u gradu Baradero, republika Argentina (Amerika). Župnikovao je tada u Silbi Don Hinko Brnetić iz Silbe, gradjevni poduzetnik je bio Viktor Spinelli, rodom iz Italije, a nadgledao je radnju Špiro Lazarin iz Silbe. Radili su mjesni zidari Ante Gašparov i Marijan Vukasović. Naše se je mjesto u to doba još nalazilo pod talijanskom okupacijom a očekivala se je evakuacija i pripojenje kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Ovu spomen sastavljamo mi potpisani Špiro Lazarin, Zamarija Marinić i Frano Gaspić.

Silba dne 19 lipnja 1922.

Špiro Lazarin

Zamarija Marinić

F. Gaspić

P.S. Molimo tko nadje ovo pismo, da nam radiotelegrafira ili areoplanom javi dan pronalaska.'

 

Naslovnica Zadar