Dalmacija Zadar

MALTRETIRAJU I DJECU

Utjerivači novčanih potraživanja pretvorili im život u pakao: Sve je počelo kada je banka prodala naš dug...

MALTRETIRAJU I DJECU
Došli su nekako i do broja mobitela moje majke, te su joj prijetili kako će ostati bez imovine ako joj kćerka i zet uskoro ne podmire svoje obveze! Pozivali bi nas u kasnim večernjim satima...

Peteročlanoj obitelji iz Zadra život se pretvorio u pakao otkako ih se prije tri godine "dohvatila" agencija za naplatu potraživanja.

U problemima su se našli nakon što je otac I.L. (točni podaci poznati redakciji) ostao bez posla i stalnih mjesečnih primanja, nakon čega više nije mogao plaćati kredit koji je podignuo u Splitskoj banci, i to na iznos od 100 tisuća kuna.

U nemogućnosti naplate svojih potraživanja, banka je prodala njegov dug tvrtki SVEA EKONOMI d.o.o., koja je, pak, za utjerivače angažirala djelatnike agencije CEI Zagreb.

Agresivni u nastupu

– Znam da je utjerivanje dugova legalno i da je riječ o tvrtki registriranoj za tu djelatnost, ali ovo što nama rade sasvim sigurno nije u skladu sa zakonom. Isprva su akviziteri bili pristojni, ljubazno se raspitujući postoji li ikakav način da podmirimo taj dug, no nakon toga su postali agresivni.

Zvali su sa svih mogućih brojeva, te bez pardona komunicirali s troje naše maloljetne djece ako bi im se oni javili na fiksni telefon. Pitali bi ih gdje su mama i tata, kad će nam platiti dug...

Došli su nekako i do broja mobitela moje majke, te su joj prijetili kako će ostati bez imovine ako joj kćerka i zet uskoro ne podmire svoje obveze!

Pozivali bi nas u kasnim večernjim satima, a kad bismo im se javili, počela bi vrijeđanja. Akviziter, koji se predstavljao kao Mario, govorio mi je da bi se trebala sramiti što imam mobitel a nisam isplatila kredit... Izloženi smo strahovitom mobingu – žali nam se M.L. (podaci poznati redakciji, op.a.), supruga bivšeg klijenta Splitske banke, od kojeg novac sada, barem prema njezinim riječima, na izrazito agresivan način potražuje spomenuta agencija.

Uz činjenicu da ih se neprekidno uznemirava, naša sugovornica napominje i kako novi vjerovnik od njih potražuje znatno veći iznos od onog koji je njezin suprug dugovao banci.

– Splitskoj banci smo za kredit ostali dužni 22.000 kuna, a sad nas agencija tereti za 61 tisuću! Činjenica jest da smo mi imali dug i po jednom tekućem računu u iznosu od 20.000 kuna, ali spomenutoj je tvrtki, koliko je nama poznato, prodan samo dug za kredit.

Čak i da su im prodali oba potraživanja, riječ je o nešto više od 40 tisuća, a oni od nas traže još 50 posto od te cifre! Na koji način su došli do iznosa od 60.000 kuna, zbilja ne znam.

Predlagali su nam da im gotovinom platimo 30 posto duga i da će stvar biti riješena, ali mi se bojimo da nas ni tada neće pustiti na miru.

Suprug je u međuvremenu bio privremeno angažiran na jednom radnom mjestu i prijavljen i u tom razdoblju su mu skidali od plaće 1000 kuna, koliko je iznosila trećina njegovih primanja. Bili bismo najsretniji da ih se riješimo, odnosno isplatimo, jer nas je strah dignuti telefonsku slušalicu. Problem je, međutim, što nemamo od čega, jedva živimo – govori čitateljica iz Zadra.

Budući da bi građani koji se nađu u financijskim dubiozama vjerojatno radije bili dužni banci negoli "otkupljivačima", u Splitskoj banci smo pitali kad se odlučuju na prodaju svojih potraživanja utjerivačima dugova.

– Banka periodično, isključivo renomiranim društvima koja se bave otkupom dospjelih potraživanja, ugovorom o cesiji ustupa potraživanja koja su prošla kroz više faza aktivnosti naplate unutar banke ili uz pomoć vanjskih suradnika, a koje iz određenog razloga nisu urodile plodom.

Tek u trenutku kad utvrdimo da više nema prostora za naplatu dospjelog potraživanja ili za restrukturiranje dugovanja, pristupa se procesu prijenosa potraživanja na novog vjerovnika čiji je status i integritet detaljno ispitan od strane naših nadležnih službi. Riječ je o procesu koji banci omogućava kvalitetno upravljanje svojom aktivom – kaže Silvija Bareša, glasnogovornica Splitske banke.

Zatezna kamata

Zanimalo nas je i smiju li agencije koje otkupe dugove njihovih klijenata "nabijati" te iznose, na što su nam odgovorili kako dužnici, čija su potraživanja ustupljena drugoj pravnoj osobi, ne smiju biti dovedeni u lošiji položaj od onog u kojem su bili prije prijenosa duga.

Jedino što novi vjerovnik smije zaračunavati jest zakonska zatezna kamata, osim u slučaju specijalnih aranžmana s dužnikom, primjerice, refinanciranja duga.

Sve radimo po zakonu

Kontaktirali smo, naravno, i agenciju za naplatu potraživanja CEI Zagreb i tražili da nam prokomentiraju navode bračnog para iz Zadra koji tvrde kako od djelatnika te tvrtke primaju uznemiravajuće pozive u kojima ih se vrijeđa i ponižava.

Odgovorne osobe u agenciji pitali smo imaju li oni takve informacije, odnosno snimaju li se pozivi upućeni dužnicima, na što su nam poručili da su oni "svoje poslovanje u cijelosti prilagodili Zakonu o zaštiti osobnih podataka i pripadajućim podzakonskim aktima".

Iz agencije pojašnjavaju kako oni obavljaju djelatnost naplate potraživanja, i to za svoje klijente.

– SVEA EKONOMI d.o.o., kao novi vjerovnik, ne povećava preuzeto dugovanje ni za kakve dodatne troškove i naknade osim zakonskih zateznih kamata koje su propisane Zakonom o obveznim odnosima – odgovaraju iz agencije CEI Zagreb i tvrde kako u dosadašnjim razgovorima s dužnikom nije bilo osporavanja "visine dospjele, a nenaplaćene tražbine".
 

Šutnja u HANFA-i i ministarstvu

Dokle uopće sežu ovlasti legalnih utjerivača dugova, odnosno smiju li oni uznemiravati i ponižavati ljude, te komu se takvo uznemiravanje može prijaviti, pitanja su na koja smo pokušali dobiti odgovor od nadležnih institucija.

Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) rekli su nam, međutim, kako nemaju spomenutu informaciju, dok se iz Ministarstva financija dva dana nisu ni oglasili.

 

Naslovnica Zadar