Dalmacija Zadar

OPSTANAK ILI RAZVOJ

Niži PDV na otocima bio bi korak naprijed velik kao kuća

OPSTANAK ILI RAZVOJ

Posljednjih nekoliko godina nije uputno spominjati Grčku kao primjer za bilo što, ali nakon što su, upravo na temelju grčkog iskustva, čak i Skandinavci odlučili ozbiljno razmotriti ideju o smanjenju poreznih stopa na svojim otocima, o toj se mogućnosti stidljivo počinje razmišljati i kod nas. Čak i sada, kada je ta ideja još jako daleko od konkretne realizacije, nameću se dva pitanja od kojih se prvo bavi realnim efektima i dometima porezne olakšice na svakodnevni život na otocima.

Drugo je pitanje može li ta ideja privući ozbiljnu pažnju hrvatskih političkih elita koje će, sasvim sigurno, u pauzama ideoloških “partizansko-ustaških” debata, u parlamentarnoj kampanji “tretirati” i opstanak ili razvoj otoka.

Upitna reakcija trgovaca

- Skandinavske zemlje sada pokreću takvu inicijativu, a lavinu je pokrenula Grčka, gdje je PDV na otocima bio niži. Zbog toga su imali ogroman rast, skočila je čak i prodaja artikala po trgovinama jer su ljudi s kopna dolazili u kupovinu na otoke. Želimo li im dobro, definitivno bismo trebali smanjiti PDV na otocima s 25 na “turističku stopu” od 13 posto, to bi i poduzeća i obrti na otocima s oduševljenjem dočekali. Sada se jako malo onoga što država uzme kroz PDV vrati na otoke, a ovo bi bio stimulans ne samo gospodarstvu, nego bi pali i životni troškovi na otocima gdje je život skuplji za 20-30 posto nego na kopnu, pa bi se ljudi i lakše odlučivali za ostanak na otocima - smatra Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora.

Iz perspektive otočnoga gospodarstva, pad PDV-a donio bi neke pomake, ali, valjda poučeni nagomilanim iskustvom, gospodarstvenici su oprezni, i to zbog trgovaca:

- To bi u svakom slučaju povećalo konkurentnost našeg proizvoda, jer zbog transporta na otok sve usluge plaćamo značajno skuplje nego da smo na kopnu. Treba vidjeti kako to uobličiti da smanjenje PDV-a ne bi postalo dodatni prihod trgovačkih lanaca umjesto proizvođača. Pali bi troškovi života, jer je očekivati da se pad cijena osjeti i u maloprodaji, a gospodarstvu bi se stvorio koliki-toliki prostor i za uvećanje radničkih plaća, misli Marina Depolo, direktorica riboprerađivačke tvrtke “Mardešić” s Dugog otoka.

U znanstvenoj zajednici, većina istraživača i poznavatelja otočne problematike upozorava na potrebu jasne i sveobuhvatne strategije odnosa prema otocima.

Niz sustavnih mjera

- Iz svih istraživanja i politika koje su se bavile problematikom otoka, proizlazi da nam je potreban niz sustavnih mjera i da ćemo bez toga teško napraviti veće pomake na održivosti života i proizvodnje na otocima. Treba nam cijeli set mjera i strategija održivog razvoja, jer depopulirana područja zahtijevaju poseban tretman. Ovako bi se, samo smanjenjem PDV-a, moglo govoriti jedino o tome da bi otočni proizvodi mogli biti nešto konkurentniji. Dakle, to bi pomoglo, ali ne bi riješilo ključne probleme naših otoka - kaže Željka Tonković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru koja se znanstveno bavila modelima održivog razvoja otoka.
Vrlo blizu toj poziciji je i općinski načelnik Sali Zoran Morović:

- Kada bismo i uveli niži PDV, neki od najvažnijih otočnih problema bi ostali, kao prijevoz na primjer, ali bi to bio makar mali korak prema naprijed i zato bi bio velik kao kuća. Imao bi taj potez određenog utjecaja na investitore i smanjenje tradicionalne skupoće života na otocima - kaže oprezni Zoran Morović koji na “drugu stranu vage” stavlja eventualni pragmatični “argument” političke elite.

Naime, Morović konstatira da manji PDV na otocima sigurno ne bi “poharao državni proračun”, ali ga je strah da mali broj birača koji na otocima živi političarima ne bi bio dovoljno velik motiv za ozbiljniju razradu ideje o nižem PDV-u! Logika bi bila: previše je to posla za tako mali broj glasova.

Predrag Opačić

Primjer ‘Mardešića’: Manji PDV - zgrada za smještaj radnika

Saljski “Mardešić“ s vlastitih 200.000 kuna obnavlja zgradu u koju bi pristojno smjestio svoje radnike koji na posao dolaze iz Zadra ili zadarskog zaleđa, a neki od njih stigli su na Dugi otok i iz Slavonije. Matematika pokazuje da bi tu investiciju “Mardešić” pokrio samo jednogodišnjim smanjenjem PDV-a s 25 na 13 posto! Za PDV “Mardešić” mjesečno plati i po 200.000 kuna, pa nema sumnje što bi pad PDV-a značio za tvrtku s 80 zaposlenih i s prosječnom plaćom od 3000 kuna.

Dugi otok: s 12 punih škola spali na 55 učenika

Situacija je tužna. Sredinom 20. stoljeća Dugi otok je imao 4800 stanovnika, a sada nas je 1600-1700, tri puta manje. Sredinom 50-ih godina imali smo 12 mjesnih škola punih učenika, a sada ih je u Salima 50 i u Božavi pet i to je sve - navodi crnu statistiku načelnik Sali Zoran Morović.

Naslovnica Zadar