Dalmacija Zadar

ZADARSKA INDUSTRIJSKA ZONA

Gaženica čeka prugu za uzlet

ZADARSKA INDUSTRIJSKA ZONA

Uz trajektnu luku i onu za kruzere, tu se sada gradi i ribarska luka, no srce cijele zone trebao bi biti budući kontejnerski terminal. Ako se sve svede samo na prebacivanje putničkog prometa u Gaženicu, Zadar neće ništa dobiti

U odnosu na predratno razdoblje, u Gaženici je oko 3000 radnih mjesta manje nego sada. Moglo bi se reći da je industrijsko-skladišno-lučka zona već neko vrijeme “očišćena” i čeka nove ulagače.

U ovih nešto više od 20 godina u potpunosti su nestala četiri nekadašnja oslonca industrijskog razvoja Zadra − Otočanka je u otišla stečaj neposredno prije rata, Elektronika za vrijeme rata u jeku pretvorbe i privatizacije, Polikem prije desetak godina zbog nikad potpuno objašnjene politike gašenja vinilnog lanca, a Tvornica duhana ugasila se iako je moćna multinacionalna korporacija BAT u potpunosti obnovila u ratu stradalu tvornicu. Dio predratnih tvrtki, kao što su Adrija, Sojara, Luka, Tankerkomerc, Kepol, Elka i Turisthotel, nakon pretvorbe i privatizacije rade sa znatno manjim brojem radnika.

U dijelovima nekadašnje Otočanke sad su Dimo i TKV s ukupno šezdesetak radnika, a u ostalim tvrtkama koje postoje otprije sada je oko 600 zaposlenih manje nego prije rata. U ovoj je zoni, prema svemu sudeći, pri kraju proces otvaranja novih prodajnih prostora − nakon Getroa, koji je bio prvi takav centar u Zadru i koji sada jedva preživljava, tu su još Merkur, Baumax, Jysk, Prima namještaj, te saloni za automobile Mercedes i Volvo, pa skladišni prostori Intereurope, Samirića i Intermoda.

Cijene terena padaju

Od novih ulaganja u Gaženicu, u fazi realizacije je preuređenje nekadašnjih prostora Tvornice duhana u Tvornicu kruha, vrlo blizu je početak realizacije gradnje Kepolova pogona za proizvodnju biodizela, a u pripremi je i uređenje velikog terminala za naftne derivate. Ostalo je na čekanju iako cijene terena padaju.

Osnova buduće Gaženice trebalo bi biti lučko područje. Uz trajektnu luku i onu za kruzere, tu se sada gradi i ribarska luka, no srce cijele zone trebao bi biti budući kontejnerski terminal. Ako se sve svede samo na prebacivanje putničkog prometa u Gaženicu, Zadar ne samo da neće ništa dobiti, nego će izgubiti − Poluotok će ostati bez putničkog prometa, koji daje posebnu živost staroj jezgri.

Tokovi robe neće se skrenuti u Zadar samo zbog toga što ovdje imamo novu putničku luku, a bez robe koja dolazi i odlazi morem nema ništa od industrije koja bi se trebala razvijati u Gaženici ili u zoni Crno. A prave teretne luke nema bez prave željezničke pruge koja će omogućiti jeftiniji prijevoz velikih količina robe kopnom.

Edvard Šprljan
Foto: CROPIX

 

Samo jedan teretni vlak dnevno

Unskom su prugom prije rata prema Zadru išle četiri kompozicije teretnih vlakova nosivosti 1300 tona, s tim da se tom prugom moglo voziti brzinom od 80 kilometara na sat. Po sadašnjim propisima, iz Zadra dnevno može ići samo jedan maršrutni vlak nosivosti samo 600 tona, a zbog karakteristika pruge, do Knina se vozi 40 kilometara na sat, a Ličkom prugom jedva 60 na sat. S takvom željezničkom vezom Gaženica nema šanse postati prava luka. Kalmetina i autocesta su samo za putnike koji idu dalje ili za skuplji kamionski promet, kojim ne mogu ići velike količine tereta.


Naslovnica Zadar