Dalmacija Split

 inicijative

Uz 150. jubilej poznatog trga: Prokurative bi tribale postat gradski brend

 inicijative

Prokurative trebaju biti neformalni ‘trg slave dalmatinske glazbe’, popunjene stalnim izlošcima posvećenima Tijardoviću, Runjiću, Dvorniku, Vrdoljaku..., ali i samom Festivalu SEnD veli marketinški stručnjak Željko Erceg

Ove godine, točnije 27. prosinca, Prokurative će imati točno 150 godina od svog začetka. Naime, ovaj kompleks se dugo gradio, ali 1859. otvoreno je kazalište Teatro Bajamonti koje je bilo projektirano kao dio Prokurativa.

Također, ove godine se navršava i sto godina otkad je, kao završni dio kompleksa, 1909. godine započeta izgradnja istočnog “krila”, koje graniči s Marmontovom ulicom.

Povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet smatra da su Prokurative podcijenjene i da nemaju značenje koje zaslužuju u memoriji Splita.

Nedovoljno cijenjene

Govorilo se da su Prokurative historicistička gradnja, ali to je bio stil svoga vremena. Kao urbanistički sklop, Prokurative su, zajedno sa srušenom fontanom i crkvom sv. Frane te samostanom, vrjednije od čuvene zagrebačke Lenucijeve potkove, smatra Kečkemet.

No, ima ih koji smatraju da nedovoljno cijenjene Prokurative trebaju biti jedan od brendova Splita. Tako je ove godine, na jubilej Prokurativa, osnovana Udruga Prokurative, koja je nastala “s ciljem obnavljanja sadržajnog sjaja jednog od nekoliko pojmova kojeg Hrvatska, ali i zemlje ‘ex YU’, vezuju ekskluzivno uz Split”. Prokurative trebaju biti neformalni “trg slave dalmatinske glazbe”, popunjene stalnim izlošcima posvećenima Tijardoviću, Runjiću, Dvorniku, Vrdoljaku...

Ali i Festivalu, kao i aktivnima: Oliveru, Gibonniju, Magazinu, Severini, Meri, Doris, TBF-u, pa i Terezi, Miši, Trubadurima, Grdoviću... To su imena koja promoviraju Dalmaciju na 20-milijunskom kulturnom i turističkom tržištu.

Gosti Splita bi nekoliko sati boravili na znanom trgu, razgledali fotografije, grafite, tekstove skladbi i znali da su u gradu izvorištu poznatih melodija i poznatih glazbenika, smatra predsjednik Udruge, dizajner i marketinški stručnjak Željko Erceg.

On je uvjeren da Prokurative mogu postati i aktivna europska pozornica kulture. U susret kandidaturi Splita za Prijestolnicu europske kulture, već ove zime mogu započeti nedjeljni koncerti amaterskih zborova liječnika, časnih sestara, gradskih orkestara iz Belgije, Portugala, Italije...

 - Za to ne treba čekati ljeto. Uz samo malo dobre volje, Prokurative bi mogle postati “ProKulturative”. Na žalost, naša želja za razgovorom o Prokurativama u službi turizma već duže čeka u ladicama bivše i sadašnje uprave grada, Turističku zajednicu ne zanima ništa osim Palače, a HGU se boji inicijative. U međuvremenu se gasi i Kino “Marjan”, čiji bi zakupac u službi kulture mogao postati i sam Grad, tvrdi Erceg i zaključuje:

 - Sto pedeseti rođendan Prokurativa dočekujemo “po spli’ski”; ne znajući, ili ne želeći, pokrenuti vlastite resurse, ideje, ljude u okretanju turističkim tržištima i budućnosti.

sandi vidulić

Splitu fali litnje kazalište

Kečkemet smatra da Splitu nedostaje ljetno kazalište, a Prokurative bi, u nedostatku nekog boljeg prostora, mogle preuzeti i tu ulogu.

 - Split preko ljeta ima reprezentativne opere koje bi trebalo posjećivati dvije do tri tisuće ljudi da bi bile isplative, a ne 500 ljudi na Peristilu. Talijani su za vrijeme okupacije izvodili predstave na Prokurativama, prisustvovao sam izvedbi Turandota, oni su okrenuli pozornicu prema moru kako bi dobili bolju akustiku, prisjeća se Kečkemet.

Naslovnica Split