Dalmacija Split

skoro ništa se ne gradi ni uređuje

Zašto Banovina ne želi razvijati grad? Od 11 projekata GUP-a većina nije ni započeta, a niti jedan nije dovršen! Prostor od čak dva milijuna kvadrata na vitalnim lokacijama već desetljeće i pol je umrtvljen

skoro ništa se ne gradi ni uređuje
Završena je tek prva faza sanacije Karepovca, koja je uključivala prekrivanje deponija i izgradnju sanitarne plohe
Za vrijeme mandata Željka Keruma uređen je lungo mare, ali mimo natječajnog rješenja
U Kopilici je predviđena izgradnja glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora
Braća Žužul imala su velike ambicije s prostorom oko stadiona RNK Split, ali njihova tvrtka 'Skladgradnja' se teško izvukla od stečaja, pa mu je sudbina neizvjesna
Prije dvije godine najavljen je projekt 'Luka Orišac' po kojem bi se od Duilova do Stobreča protezala šetnica i izgradila marina
'Parkovi i nasadi' krenuli su u obnovu drvoreda u Matoševoj ulici, no to je sve od projekta 'Stari Hajdukov plac
Ogromno područje bivše vojarne na Dračevcu, gdje je još uvijek smješten Općinski sud, predviđeno je da bude splitska silicijska dolina

U izboru za "Najbolji grad", koji provode portal gradonačelnik.hr, agencija "Ipsos" i Jutarnji list, od dalmatinskih gradova Zadar je proglašen najboljim u povlačenju sredstava iz EU fondova za ovu godinu, dok je prošle godine Dubrovnik dobio titulu grada u kojem je najbolje živjeti. Otkad je počeo izbor, a ima tome dvije godine, Split se ne pojavljuje ni u užem izboru za jednu od 10-ak kategorija, u kojima se odabiru najbolji gradovi Lijepe naše. Svaki izbor se smije propitivati, ali razloge zašto grad pod Marjanom nije prepoznat kao šampion u nečemu, valja tražiti i u tome što već desetljeće i pol nije u stanju realizirati razvojne projekte.

Govori se da bi trebalo promijeniti GUP, kako bi se pokrenuo razvoj, no GUP koji je donijet 2006. propisao je 11 gradskih projekata. Većina od njih nije započeta, a ni jedan nije realiziran do kraja. Ne računajući Karepovac, radi se o prostoru koji ukupno ima više od dva milijuna četvornih metara (209 hektara), na atraktivnim, takoreći vitalnim lokacijama grada, od kojih su neke već desetljeće i pol umrtvljene. Naime, GUP je propisao da se, osim Dračevca i Karepovca, za svaki projekt provede urbanistički natječaj kao uvjet za izradu urbanističkog plana, a da se po tome izdaju dozvole za gradnju.

Dakle, nije da nema planiranja i da je urbanizam posve nestao. Ali, iz nekog razloga političke strukture ne žele provoditi razvoj grada unutar zadanog okvira. Na tim lokacijama nije se uglavnom ništa gradilo ni uređivalo. Od 2006. promijenilo se 5 gradonačelnika s vrlo "mršavim", bolje rečeno nikakvim rezultatima kad su u pitanju razvojni projekti. Predstavljamo tih 11 projekata i sve što (ni)je napravljeno vezano uz njihovu realizaciju.

1. Gradska luka – zapadna obala

Na inicijativu bivšega gradonačelnika Željka Keruma uređen je lungo mare zapadne obale gradske luke, ali mimo rješenja, koje je nagrađeno na natječaju. Projekt je napravio arhitekt Nenad Mikulandra, iako su pobjednici natječaja bili Jure Bešlić i Ivan Jurić. Od ostalih objekata uređen je hotel "Ambasador". Iza obalne linije nije se ništa uredilo, dok se hotel "Marjan" obnavljao, ali danas je zapušten.

2. Gradska luka – istočna obala

Proveden je 2012. anketni urbanistički natječaj, ali ga je poništila Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave, jer se ogriješio o Zakon o javnoj nabavi. Obećano je tada iz Grada da će se provesti novi natječaj, no do danas nije učinjeno ništa. Umjesto toga, gradonačelnik Andro Krstulović Opara pokrenuo je izradu "Masterplana" za istočnu obalu i Kopilicu po kojemu bi se mijenjao GUP. Bilo bi hotela i luksuznog stanovanja na mjestu sadašnjih kolosijeka na istočnoj obali, a promet bi se preusmjerio kroz budući tunel koji bi jednosmjerno vodio do Pojišanske. Ali, nije poznato u kojoj je fazi izrada "Masterplana", niti ima li Opara dovoljno "ruku" u Gradskom vijeću za novi GUP.

3. Gradski projekt Poljud

Ovim projektom predviđeni su sanacija devastiranog obalnog prostora, analiza mogućnosti korištenja ljekovitog blata, uređivanje tri postojeća travnata terena, izgradnja garaže na mjestu parkirališta s dva terena s umjetnom travom na krovu. Bili bi tu još teniski centar s otvorenim i zatvorenim igralištima, prostori veslačkog kluba, bejzbol, ragbi igrališta i otvoreni bazen. Predviđa se i sportska luka (postojećih od oko 400 i novih do 600 vezova) s pratećim uslugama, kao i korištenje dijela kapaciteta za sajmove, kulturnu, javnu i društvenu namjenu. Na tom području srušene su PIS-ove barake, čiji ostaci stoje kao ruglo. Vlasnici terena htjeli bi hotele na tim parcelama s kojima ne mogu ništa raditi. Do danas nije proveden natječaj, ni urbanistički plan prema kojem se izdaju dozvole.

4. Gradski projekt Stari Hajdukov plac

Tko kaže da se ne planira zelenilo? Unutar obuhvata od 60.000 četvornih metara između Zrinsko-frankopanske, Nazorove, Matoševe i Plinarske, jedna četvrtina je predviđena za novi park, uz obveznu sadnju drvoreda uz Matoševu ulicu. Dozvoljena je izgradnja na rubnim dijelovima, ali uz očuvanje vizure na Marjan i park Emanuela Vidovića. Potrebno je također izgraditi javnu podzemnu garažu od minimalno 400 mjesta ispod igrališta i Kragićeve poljane. Propisuju se i kulturni sadržaji, muzej sporta, nova tržnica… I od svega toga još uvijek ništa, tek je najavljena sadnja drvoreda u Matoševoj…

5. Gradski projekt Brodarica

Prostor između ulica Hrvatske mornarice, Puta Brodarice, Pura Supavla i Puta Glavičina predviđen je kao zona primarno sportske i rekreacijske te poslovne i stambene namjene. Moguće je izgraditi sportski kompleks u funkciji amaterskog i profesionalnog sporta sa stadionom od 15.000 mjesta. Također, mogući su trgovački, uredski i smještajni kapaciteti, kao i gradnja velike garaže javne namjene. U medijima se godinama pisalo o velikim ambicijama braće Žužul s ovim prostorom, ali, čini se da im je to sada prekrupan zalogaj. Naime, "Skladgradnja" se teško izvukla od stečaja, a još nije poznato kakav rasplet očekuje RNK Split.

6. Gradski projekt Kopilica

Ovo je veliki prostor, od čak 100 hektara, koji GUP dijeli u tri zone. U zoni A uredila bi se nova gradska riva, lučko područje i gospodarska zona. Ovo je zona lučkih, gospodarskih, javnih i društvenih, kulturnih, ugostiteljsko-turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja. Minimalno 40 posto obuhvata je za javne, prometne, pješačke i zelene površine. U zoni B su prometne funkcije i prateći sadržaji, a predviđena je izgradnja glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora. U zoni C su mogući poslovni i stambeni sadržaji. Od svega proveden je natječaj samo za dva Westgateova nebodera uz Ulicu Domovinskoga rata. Opara je najavio da na Kopilici s "Masterplanom" namjerava osigurati povoljno stanovanje za 20.000 ljudi. To se čini pretjeranim, jer je dvostruko više od najbrojnijih gradskih kotareva – Bol koji broji 11.550 stanovnika, Split 3 s 10.320 te Sućidar s njih 10.720.

7. Gradski projekt Duilovo

Planiraju se turistički, javni, poslovni i uslužni sadržaji, nova gradska riva, marina s 400 vezova, sportska luka i teniski centar, te rekonstrukcija i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Omogućava se rekonstrukcija i prenamjena današnjeg kompleksa hotela "Zagreb", uz povećanje do maksimalno 10 posto. Pored toga omogućava se nova izgradnja 240.000 četvornih metara bruto nove površine.

Proveden je 2009. natječaj, nagrađena su tri rada, od kojih se nije uspjelo dobiti zajedničko rješenje. Splitski poduzetnici godinama žele marinu na Duilovu, ali od toga još nema ništa. Iz Županije je prije dvije godine bombastično najavljen projekt "Luka Orišac" po kojem će se od Duilova do Stobreča protezati šetnica i marina sa 700 vezova te dva umjetna otoka. To je zasad sve što znamo. Vlasnici terena na Duilovu ne žele turističku zonu, u zahtjevima za izmjene GUP-a tražili su da to postane mješovita zona, u kojoj se mogu graditi stanovi i turistički apartmani.

8. Gradski projekt Karepovac

Predviđena je sanacija gradskog deponija, selekcija, obrada i odnošenje materijala deponija. Dugoročno, planira se uređenje i izgradnja mješovite namjene, uključujući moguću prenamjenu južnog dijela u zaštitno i pejzažno zelenilo. Za sada je daleko mogućnost da dobijemo novi park i da se uredi taj prostor za druge funkcije, ali poteštat Krstulović Opara je barem pokrenuo sanaciju Karepovca, za razliku od svojih prethodnika, pa ćemo vidjeti dokle će se stići.

9. Gradski projekt Meje

Između MHAS-a i Galerije Meštrović dopušta se gradnja kulturnih i znanstvenih sadržaji, koji su od značenja za Grad, Županiju i državu, te izuzetno javnih i društvenih sadržaja koji služe susjednom stanovanju. Ovdje se ništa ne planira graditi, a pitanje je i što bi se uopće moglo, jer područje je unutar granica Park-šume Marjan, pa je osjetljivo za gradnju.

10. Gradski projekt Dračevac

GUP ovo područje vidi kao kompleks pretežito poslovnih, javnih i društvenih sadržaja, uz zadržavanje i mogućnost rekonstrukcije postojeće vjerske građevine. Već se nekoliko projekata do sada napravilo, a tako je postupila i ova vlast, koja očekuje da Dračevac postane silicijska dolina, najavljujući da će privući IT stručnjake. Zasad nije jasno koliki interes vlada, no nešto se možda dogodi tek kad ode Općinski sud. A njegovo premještanje u Split, nakon tolikih godina, financiraju Norvežani, na sramotu hrvatske države koja nije mogla skupiti novce za potrebe ovdašnjih građana.      

11. Gradski projekt Sportski centar istok

Iza City Centera One prema Kamenu planirani su sportski i rekreacijski sadržaji u funkciji amaterskog i profesionalnog športa, prateći ugostiteljsko-turistički, poslovni (uključivo sajamski programi), javni i društveni sadržaji. Omogućava se nova izgradnja do maksimalno 80.000 kvadrata BRPN. Ovo izgleda kao daleka budućnost. Taj dio Splita nije urbaniziran, Vukovarska predviđena GUP-om još dotle nije došla, riječ je o području oko Gospe od Karmela na Kamenu, gdje se nalaze poljoprivredne parcele.

Naslovnica Split