Dalmacija Split

prozor u prošlost

Svaki kantun u Splitu imao je svoju kavanu: ona u Centrala bila je poznata po 'Stolu mudraca', a u onoj na mjestu kina Tesla boemi su čekali smak svita...

prozor u prošlost
Povjesničar umjetnosti Goran Burčić održao je predavanje 'Stare splitske kavane, oštarije i gostionice'
Povjesničar umjetnosti Goran Burčić održao je predavanje 'Stare splitske kavane, oštarije i gostionice'

U dvorani hotela "Park", Goran Borčić, povjesničar umjetnosti i bivši ravnatelj Muzeja grada Splita, večeras je, u organizaciji Rotary kluba Split, održao predavanje "Stare splitske kavane, oštarije i gostionice".

– Temu smo vrlo lako izabrali, ali teško je bilo napraviti izbor fotografija za predavanje jer je tada svaki kantun u ulici imao svoju kavanu. One se ne mogu ni usporediti s današnjima i zbog toga sam izabrao one najpopularnije i one koje su na neki način izazivale najviše pozornosti, kako bi građani shvatili kako se živjelo tada. Obuhvaćeno razdoblje odnosi se od prvih kavana koje su već spomenute u 17. stoljeću, pa zaključno s početkom Drugoga svjetskog rata – kazao je Borčić, dodajući kako je vrlo malo fotografija interijera i inventara.

U prezentaciju je bilo nemoguće svrstati sve kavane, oštarije i gostionice u kojima su se okupljali građani, a autor Borčić istaknuo je tri koje su bile od velike važnosti.

– Malo ljudi zna za kavanu Na novoj obali koja se nalazila nasuprot mula Sv. Petra, jer ta zgrada više ne postoji. Ali, ona je bila centar kulture Splita kada je izgorjelo Bajamontijevo kazalište. Vlasnik Tocigl u njoj je priređivao filmske predstave, dolazili su snagatori, pjevačice, operne pjevačice svjetskoga glasa, a svoju pjesmu o njoj napisao je i Tin Ujević – objasnio je Borčić.

Politički centri

Veliku ulogu u povijesti grada igrala je i kavana Troccoli na Narodnom trgu, koja je često mijenjala vlasnike, poslije poznata kao kavana Central.

– Bila je prvenstveno okupljalište muškog svijeta, a u njoj je bio takozvani "Stol mudraca" oko kojeg se okupljalo društvo i pretresalo sve što se u gradu zbivalo, ali stol, nažalost, nije sačuvan. U njoj su priređivani i mnogi balovi splitskih sportskih društava, a održavali su se i krnjevali. Stakla su pucala od velikog broja ljudi koji bi se tamo nalazili – kazao je Burčić, dodajući kako su se u kavani, na mjestu današnjeg kina Tesla, održavali brojni koncerti, a i boemi su tamo imali svoj doček smaka svita, ali, nažalost, ostali su razočarani jer se smak nije dogodio.

Sve kavane u to vrijeme bile su i politički centri i vrlo često su u njima održavane i predizborne kampanje. Prvu klasičnu konobu za nižu klasu u Getu otvorio je poznati splitski maratonac Ante Ružić Baćo, koji se okrenuo jazzu.

– Zanimljiva je bila i kavana Automat na Pjaci, koja je otvorena 1936. i bila je prva u kojoj nije bilo konobara. Novčići su se ubacivali u otvore u mramornim pločama, a automat bi prema težini novčića točio određenu količinu pića. Vlasnik nije trebao konobare ni za čišćenje jer su gosti imali posebne odjeljke gdje su prali svoje čaše – za kraj nam je istaknuo Borčić.

Na predavanju je prikazano više od stotinjak fotografija, koje su uz priču oduševile posjetitelje jer, kako su kazali, povijesna je ovo tema o kojoj nisu puno znali.

Naslovnica Split