Dalmacija Split

SOLAR CITY

Elektrana na Karepovcu pogonila bi gradske autobuse! Split može postati ekološka prijestolnica, a vijećnik Čikotić otkriva i kako; Pogledajte simulaciju projekta

SOLAR CITY

Grad Split ima sve preduvjete za veliki iskorak na karti svijeta, može postati "solar city", zelena i ekološka prijestolnica Mediterana, uvjeren je Ante Čikotić, nezavisni vijećnik na listi Mosta NL u Gradskom vijeću Grada Splita i nekadašnji državni tajnik za energetiku.

Čikotić je u javnosti poznat po političkom angažmanu, ali u poslovnim krugovima poznat je kao stručnjak za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ovaj diplomirani inženjer strojarstva ima 11 godina iskustva u energetici, njegova tvrtka "Inovapro" trenutno zapošljava desetak inženjera, a iza njih su brojni referentni objekti koji koriste njihova energetska i druga rješenja.

U preobrazbi Splita, ali ne samo Splita, nego i drugih dalmatinskih gradova u "solar city", Čikotić je razradio nekoliko ideja, počevši od uvođenja autobusa na električni pogon i besplatnog javnog prijevoza.

– Autobusi na električni pogon Splitu daju priliku za zelenu perspektivu održivog razvoja, kao dostupnu, povoljnu te ujedno i kvalitetnu uslugu javnog prijevoza. Grad treba promijeniti odnos prema prometu, gdje će u fokusu biti čovjek, a ne automobil. Uvođenjem besplatnog ekološkog električnog javnog prijevoza i povećanjem frekventnosti i broja autobusa za građane rješava se gorući problem gužvi i opterećenja prometnica i parkirališta u Gradu. Navika korištenja besplatnog javnog prijevoza natjerat će Splićane da razmisle je li im potreban drugi automobil u obitelji ako sve stvari po gradu mogu riješiti besplatnim javnim prijevozom – ističe Čikotić.

Mogu drugi, možemo i mi

Objašnjava nadalje kako je splitskom "Prometu", tvrtki koja obavlja javni gradski i prigradski prijevoz putnika, dugoročno otežana konkurentnost.

– Odlukom gradskih čelnika, "Prometu" su oduzete i parkirne površine na način da je osnovana nova tvrtka "Split parking", samostalna i neovisna o "Prometu". Na taj je način "Promet" ostao bez dobiti od oko 12 milijuna kuna i bez perspektive da dobije stalan i perspektivan izvor prihoda. Naravno da sve to utječe i na kvalitetu života građana Splita i okolnih gradova, od kojih neki već dulje vrijeme s pravom iskazuju nezadovoljstvo javnim prijevozom, a s druge strane vozači rade do iznemoglosti i u teškim uvjetima – navodi Čikotić i dodaje kako Split može biti predvodnik po pitanju elektrifikacije javnoga prijevoza i proizvodnje vlastite energije za te autobuse, uz istovremeno smanjenje zagađenja i buke, a povećanja kvalitete javne usluge.

– Svi su preduvjeti tu: potreba za zamjenom naftnog voznog parka, povoljni uvjeti financiranja, proizvodnja vlastite energije preko saniranog odlagališta otpada čija bi površina poslužila za proizvodnju električne energije potrebne za pogon autobusa. Zvuči nestvarno? Ako mogu svugdje u svijetu, zašto ne bismo mogli i kod nas u Splitu? – pita se gradski vijećnik.
Odnos Grada Splita kao većinskog vlasnika i "Prometa" reguliran je Ugovorom o pružanju komunalne usluge i o nadoknadi troškova prijevoza putnika u javnom prometu. Udio troška goriva (dizela) u ukupnim troškovima "Prometa" iznosi 20 posto. Udio prihoda od prodaje karata u ukupnim prihodima iznosi 66 posto.

Čikotić je napravio usporedbe i izračun i došao do podataka da autobusi "Prometa" godišnje u svrhu javnog prijevoza potroše oko 4.160.000 litara dizelskoga goriva, što je ekvivalent 42.000.000 kWh električne energije godišnje. Šezdeset posto tog iznosa odnosi se na gradske linije.

– Ako uzmemo u obzir aktualne cijene dizela od oko 10 kuna po litri, dođemo do iznosa od 25 milijuna kuna. Toliko godišnje potroši tvrtka za gradski prijevoz unutar područja grada Splita. Osim što su se pokazali kao jeftiniji za održavanje od klasičnih autobusa, i to čak deset puta, električni autobusi donijeli su velike uštede i u potrošnji energije jer koriste i energiju kočenja. Dugoročno gledano, troškovi održavanja su im povoljniji u odnosu na klasične autobuse jer ne zahtijevaju skupe komponente koje se na autobusima često kvare.

Ujedno, ova moderna vozila ne emitiraju štetne plinove CO2, NOx, čestice, a energetska efikasnost znatno je veća od klasičnoga autobusa. Buka se anulira, a time se povećava i kvaliteta života u gradu. Godišnje promet u Splitu emitira 11.146 tona CO2, što je ogroman utjecaj koji ni zdrav Marjan, a ne ovako devastiran potkornjakom i urbanističkim, građevinskim težnjama, kao pluća grada ne može lako apsorbirati. Zato nam je potreban zaokret – smatra Čikotić.

Besplatan prijevoz

Prema njegovu mišljenju, lako je ostvariva i ideja o fotonaponskoj elektrani na Karepovcu. Sanirani prostor tog odlagališta, površine 180.000 četvornih metara, može poslužiti kao polje za fotonaponsku elektranu koja godišnje može proizvoditi do 25.000.000 kWh.

– Upravo bi taj iznos bio dovoljan za dnevnu proizvodnju električne energije javnog prijevoza unutar grada. Potrošnja, odnosno punjenje autobusa, odvijalo bi se uglavnom noću, kad je električna energija jeftina. Svi bi bili na dobitku, a najviše građani koji koriste javni prijevoz. Split bi bio prvi grad na svijetu koji bi proizvodio kompletnu energiju za potrebe javnog prijevoza preko sunčane elektrane na Karepovcu. Kad se cijela investicija isplati zbog uštede na potrošnji goriva i na smanjenom održavanju, cijene prijevoza mogu samo padati ili se mogu kupovati dodatni autobusi da se poveća broj polazaka – objašnjava Čikotić. Dodaje kako bi građani tako mogli "izbaciti" drugi automobil iz svojih kućanstava i smanjiti troškove života u gradu.

Kao što bi fotoelektrana s Karepovca napajala javni prijevoz energijom, tako bi i solari na krovovima javnih objekata i parkirališta mogli pokriti veliki dio potreba javne rasvjete. Čikotić je napravio idejni projekt za sve osnovne škole u Splitu i spreman ga je ustupiti kao svoj doprinos gradu Splitu. Za sve je sada pravo vrijeme, jer dok cijena struje raste, pale su cijene tehnologije za obnovljive izvore energije.

– Možemo od Splita napraviti "solar city" koji će jeftinom energijom i uslugama privlačiti robu, kapital i ljude i biti "doing business" destinacija. Ako višak energije usmjerimo u tehnološki park, možemo jeftinom energijom privući i svjetske kompanije da poslovanje i proizvodnju presele u Cvit Mediterana. Sve kreće od energije, ako je ona dostupna i jeftina, sve se gospodarske aktivnosti isplate – naglašava sugovornik.

Čikotić kaže da se pokret besplatnog javnog prijevoza u Europi sve više širi, svima je cilj da građani umjesto vlastitim automobilom putuju na posao gradskim prijevozom. Rezultati su, kaže, iznenađujuće dobri. Više od 100 gradova u svijetu ima besplatan javni prijevoz, najviše ih je u Europi, oko 60 posto. Najveći grad s besplatnim javnim prijevozom na svijetu je kineski Changing u provinciji Huanan.

Promašeni defile

– S jedne strane gradski autobusi, ne samo u Europi, nego i u nekim hrvatskim gradovima, prelaze na električni pogon, a s druge strane već je pomalo vidljiv trend da, radi rješavanja gužvi, promet gradskim autobusima postaje besplatan za građane i goste mnogih europskih gradova. Pokret besplatnog prijevoza u Europi potekao je od glavnog grada Estonije Tallinna, koji je prije pet godina postao prvi glavni grad u Europi čiji građani imaju besplatan javni prijevoz. Zbog toga je narastao za oko 25.000 stanovnika, a to se osjetilo i na proračunu.

Prije nepunih godinu dana francuski Dunkirk, koji ima 200.000 stanovnika, postao je najveći europski grad s besplatnim javnim prijevozom, a Niort je bio prvi francuski grad koji je prije godinu dana za svojih oko 120.000 stanovnika osigurao besplatne autobuse. Naravno da je višestruko povećan broj putnika i da njihovim ulicama prometuju autobusi na plinski ili električni pogon.

Taj je trend vidljiv i u Njemačkoj, gdje se to pokušava primijeniti, između ostalog, i u Essenu i Bonnu, kaže Čikotić.

– Nažalost, naši vodeći gradski političari ne prepoznaju trendove u Europi i svijetu, nego u maniri totalitarnih diktatora rade defile dizelskih autobusa oko stadiona upravo kad svi napuštaju dizel kao gorivo u javnom prijevozu. Trend besplatnog javnog prijevoza, kao i trend ograničenja dizela, zadnjih se mjeseci nezaustavljivo širi – mišljenja je Čikotić.

Od tempirane bombe do prilike za iskorak

– Ovim projektom Karepovac, umjesto prijetnje tempirane bombe i mrtvačke glave zbog zagađivanja i plinova za građane Splita, kao najveća sunčeva elektrana u Hrvatskoj i šire otvara perspektivu zelenim radnim mjestima, daje besplatnu energiju za javni prijevoz i podiže imidž grada. Moramo na jednom ovakvom velikom projektu pokazati da se može napraviti kvantni skok iz prijetnje kolapsa prometa u priliku da se pohvalimo svijetu našim, a ne naslijeđenim postignućima – ističe Čikotić.

Krovovi su temelj projekta

Zeleni krovovi škola i javnih zgrada mogli bi biti temelj projekta "Split Solar City", smatra naš sugovornik i predlaže kako bi Split, po uzoru na Križevce, mogao pozvati građane da, umjesto na bankovne račune, ulože u 25 solarnih krovova osnovnih škola koje za to imaju mogućnost.

– Ukupna instalirana snaga na svim osnovnim školama kojima je osnivač Grad iznosi 5141 kW. Izračun snage i proizvodnje koje smo napravili s ovlaštenim stručnjacima pri tolikoj instaliranoj snazi iznosi 6.617.374 kWh godišnje – kaže Čikotić.

Podsjetimo, u samo deset dana u Križevcima su prikupili potreban iznos kuna za gradnju elektrane. Ulagač može biti svaka fizička osoba davanjem zajma na razdoblje od sedam godina, unutar kojih će im se vratiti ulog s kamatama od šest posto.

Ta je energija dovoljna da pokrije sve troškove električne energije škola, te da se višak energije proda u mrežu. Nakon povrata investicije od sedam godina, čiji je prinos za građane ulagače šest posto, sav novac i investicija na krovu ostaje školama koje, umjesto u račune za energiju, mogu ulagati u podizanje kvalitete obrazovanja kako učitelja, učenika, tako i u opremu.

 

Naslovnica Split