Dalmacija Split

GODINE NEBRIGE

Obišli smo Marjan nakon velike sječe: nedostaje borova i hlada, ali potkornjak nam je šumu doveo u red!; Drvosječe svjedoče: Bila je to prava šikara, a čudimo se da nismo vidjeli nijednu zmiju...

GODINE NEBRIGE

Radovi na uklanjanju potkornjakom zaraženih stabala na Marjanu su završili. Posječeno je što se trebalo posjeći, a sad predstoji monitoring od dva mjeseca, nakon kojega će se skenirati stanje i procijeniti što i kako dalje. Potvrdio nam je to Nenad Ružić, glavni koordinator radova na Marjanu, koji je zadovoljan učinjenim.

– Jesam, prezadovoljan sam odrađenim poslom. Radilo se intenzivno, izvučeno je 13.195 kubika drvne mase. Nakon ljeta, kad se potkornjak primiri, vidjet ćemo stvarno stanje. Na nekim mjestima još ga ima, ali je u drastičnom padu. Ova dva dana teren se još čisti od preostalih grana i onda slijede dva mjeseca monitoringa. Šumarski institut iz Zagreba odredit će smjernice biološke obnove, utvrditi treba li još što raditi u vezi s potkornjakom, kao i u pogledu pajasena i korova koji sada raste na prorijeđenim mjestima u šumi. No, o tom bi se korovu trebala pobrinuti Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan. Na mjestima gdje su napravljene vlake već raste crnika i jasen. Monitoring će donijeti odgovore što i kako dalje – govori nam Ružić, priznajući da mu je barem malo lakše sada kad je najteži dio posla odrađen.

Šetamo marjanskim puteljcima koji su sada većinom – na suncu. Šuma se dosta prorijedila, posebice od Spinutskih vrata do Bena, a napravljene vlake na strmim terenima ne djeluju nimalo privlačno. Tvrtka "Matima project" iz Delnica, koja je angažirana na strojnoj sječi i izvlačenju zaraženih marjanskih stabala, uspostavila je proteklih mjeseci 90 žičanih linija, koliko je bilo potrebno da se stigne do svakog stabla.

Osim ove tvrtke, u posao su bile uključene i gradske službe i tvrtke poput "Čistoće", "Parkova i nasada", Javne vatrogasne postrojbe Grada Splita, HRM-a, Javne ustanove, te volonteri i građani.

Na putu prema Benama srećemo ekipu iz "Matime" kako uklanja zaostale hrpe suhoga granja. Već su bili otišli kućama na godišnje odmore, no sve su ih vratili da pokupe preostale grane.

– Sječa je gotova, sad još dan, dva posla. Naradili smo se na Marjanu, prošli smo ga više od 90 posto i moram priznati da je bio jako velik pritisak na nas, kao da smo mi krivi za stanje šume. Dolazim iz Gorskog kotara i znam što je šuma. Ova šuma neće ozdraviti tek tako. Trebalo je puno ranije o njoj razmišljati i djelovati. Iako je potkornjak uklonjen, posla još ima jer je ostalo još bolesnih stabala, ne od potkornjaka, nego od gljiva, a dosta je i starih.

Na mnogim mjestima gdje smo ušli u šumu naišli smo na pravu šikaru, a to se nije smjelo dopustiti. Vlake je trebalo raditi sustavno, davno prije, male, tek po dva metra širine kako bi se manjim vozilima došlo do svih dijelova šume i liječilo je. Paralelno je trebalo raditi poučne staze, pješačke, biciklističke... A ne ovako. Ne znam kad je zadnji put sječeno. Vama ovdje treba sanacija i pametno gospodarenje – primjećuje Franjo Zbašnik iz tvrtke "Matima project". Njegovi kolege Ivica Rupčić i Šefik Kulaš slažu se da su imali posla s pravom šikarom, a najviše ih čudi kako nisu vidjeli ni jednu zmiju.

Novu zdravu šumu priželjkuje i Maja Blašković, mama blizanaca Sofie i Mara, koja ne propušta jutarnju šetnju do Bena iako je sunce prati čitavim putem zbog nestalih stabala.

– Trebalo bi da svatko od građana posadi po jedno stablo, ne bor, nego neko koje će odrediti struka, ali da krenemo u obnovu šume. Ipak je ostavljamo našoj dici! – kaže Maja.

Nove okolnosti na Marjanu donijele su nešto i pozitivno – puno se više pazi na to da nema vozila unutar park-šume, barem tako smatra Anđelka Čoko, umirovljenica koja se već deset godina svakog ljeta kupa na Marjanu.

– Nema više gužve s autima ko prije, ali ima taksista i turističkih autobusa. Ma, trebalo je ovu sanaciju riješit na početku. Liječit šumu ko čovjeka, na vrijeme, a ne kad je bolest već uzela maha – mudro će gospođa Anđelka dok čeka autobus nakon ranojutarnjeg kupanja. Sunce je skoro u zenitu pa treba bježati u hlad.

– Nema nam ni hlada kao nekad – podvukla je.

Skriveni suhozidi izišli na vidjelo

Na naše pitanje koliko su žičare oštetile brojne suhozide po Marjanu koje su težaci strpljivo gradili u prošlosti, Ružić naglašava da ih je većina već bila oštećena, no nisu bili vidljivi jer su se skrivali u zarasloj šumi.

– Sad kad su uklonjena zaražena stabla, suhozidi se dobro vide. Zaista se pazilo da se ne oštete tijekom sanacije Marjana, tako da ni jedan suhozid nije oštećen namjerno – kaže koordinator Ružić.

 

Naslovnica Split