Dalmacija Split

centar svjetske znanosti

U Splitu počinje kongres iz genetike i personalizirane medicine, stižu čak četvorica nobelovaca; Dr. Primorac, koji je jedan od najzaslužnijih za sve to, otkriva 'tajnu' kako se iz manje sredine vinuti u sam vrh svjetske znanosti

centar svjetske znanosti
Mladim kolegama poručio bih ono što je meni prije niz godina dragi prijatelj i nobelovac Shimon Peres: 'No room for small dreams.' Ili, u slobodnom prijevodu: 'Sanjajte veliko kako bi vam se velike stvari i dogodile'
Mladim kolegama poručio bih ono što je meni prije niz godina dragi prijatelj i nobelovac Shimon Peres: 'No room for small dreams.' Ili, u slobodnom prijevodu: 'Sanjajte veliko kako bi vam se velike stvari i dogodile'
Nobelovci Aaro Ciechanover, Rober Huber i Dragan Primorac
Nobelovac Avra Hershko i Dragan Primorac
Dragan Primorac, nobelovac Paul Modrich i premijer Andrej Plenković

Nikad neću zaboraviti rečenicu Matka Marušića: 'Bez obzira na sve tvoje uspjehe i rezultate, oko jedne stvari nikad ne moj raditi kompromise – tvoj život mora biti čist, bez mrlje, kao ova čista čaša koju držim u ruci.'

Hrvatska je od sutra centar svjetske znanosti. U Splitu, naime, počinje 11. kongres u organizaciji jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih društava iz područja personalizirane medicine te kliničke i sudske genetike (International Society of Applied Biological Science – ISABS) na kojemu će se okupiti svjetska krema iz tih znanstvenih područja, uključujući i čak četvero dobitnika Nobelove nagrade.

Zahvaljujući tom skupu, i Hrvatska je brendirana na svjetskoj znanstvenoj karti, a među najzaslužnijima za sve to je prof. dr. Dragan Primorac, hrvatski pedijatar, genetičar i forenzičar, profesor na medicinskim fakultetima u Splitu, Osijeku i Rijeci, te na prestižnim američkim sveučilištima New Haven i Penn State.

– U pravu ste, radi se o pozicioniranju Hrvatske u svjetskoj znanosti. Skup organiziraju International Society for Applied Biological Sciences (ISABS), vodeća američka zdravstvena institucija Mayo Clinic i Specijalna bolnica "Sv. Katarina", i to u suradnji s Američkom akademijom za forenzične znanosti i nizom drugih institucija, među kojima je i Sveučilište u Splitu. Tijekom zadnjih 20 godina u radu ISABS-ovih konferencija sudjelovalo je oko 5000 znanstvenika, 600 pozvanih predavača, iz ukupno 70 država svijeta. Sudjelovanje dobitnika Nobelove nagrade u radu kongresa snažna je inspiracija i motivacija mladim ljudima. U radu ovogodišnjega kongresa sudjeluju nobelovci čiji je doprinos razvoju svjetske znanosti nemjerljiv: prof. Paul Modrich, prof. Avram Hershko, prof. Robert Huber, prof. Ada Yonath, a prijašnjih su godina sudjelovali i nobelovci prof. Richard Roberts, prof. Aaron Ciechanover te prof. Harald zur Hausen.

Još je niz institucija koji su suorganizatori kongresa?

- Suorganizatori kongresa su američka sveučilišta Penn State University, George Washington University i New Haven University te Sveučilište u Splitu, Institut za antropologiju, Genos, Hrvatsko društvo za humanu genetiku, Hrvatski klaster konkurentnosti personalizirane medicine, Hrvatsko društvo za preciznu (personaliziranu) medicinu i niz drugih institucija. Skup se tradicionalno održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a partner institucije su Philips, Hrvatska liječnička komora i Hrvatska turistička zajednica. Od početka u strateške odluke oko održavanja kongresa su uključeni prof. Moses Schanfield i prof. Stanimir Vuk-Pavlović, a u kreiranju programa sudjeluju prof. Tamas Ordog i prof. Manfred Kayser.

Koje su teme ovogodišnjega kongresa?

– U kliničkom djelu kongresa glavna je ovogodišnja tema personalizirana medicina. Osnova koncepta personalizirane ili, kako se odnedavna naziva, precizne medicine temelji se na poznavanju i razumijevanju procesa na molekularnoj razini, što je istodobno ključno i u dizajniranju terapeutskog postupka. Drugim riječima, analizom genoma dobivaju se informacije koje mogu biti važne za prevenciju nastanka bolesti, u ranoj dijagnostici, ali i pri odabiru optimalnog liječenja i praćenja učinkovitosti terapije. "Prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme" ključna je sintagma personalizirane medicine, a posebno je značajna kad je riječ o farmakogenomici. Uz to, naglasak će biti epigenomici, staničnoj i genskoj terapiji, te na imunoterapiji, regenerativnoj medicini, glikomici, farmakogenomici, forenzičkoj i antropološkoj genetici. U sekciji za antropologiju obradit će se niz iznimno zanimljivih tema poput genetičkih dokaza interakcije anatomski modernog čovjeka i neandertalca, DNA rekonstrukcije kretanja prvih Homo sapiensa koji su napustili Afriku prije 150.000 godina, dok će se u sekciji za forenzičke znanosti posebno obraditi teme vezane uz forenzičku fenotipizaciju, analizu X i Y kromosoma, mitohondrijsku DNA, sekvenciranje sljedeće generacije u forenzici...

Partner vam je čuvena američka Mayo Clinic...

– Ponosni smo na to partnerstvo koje traje još od 2003. godine. Ove godine smo napravili još jedan značajan iskorak i prije početka konferencije Mayo Clinic je održala izuzetno zanimljivu radionicu iz epigenomike, jedinstvenu u Europi. Inače, o snazi i utjecaju Mayo Clinic na globalnom tržištu najbolje govori podatak da je prema U.S. News and World Reports najbolje rangirana bolnica u SAD-a, u kojoj radi 63.000 zaposlenih i čiji su godišnji prihodi veći od 11 milijardi američkih dolara.

ISABS je i pridružena organizacija Američkoj akademiji za forenzičke znanosti?

– Prije nekoliko godina ISABS je postao suradna institucija Američke akademije forenzičkih znanosti, što je od osnivanja Akademije drugo takvo partnerstvo u svijetu. Američka akademija za forenzičke znanosti najprestižnija je svjetska organizacija iz područja forenzičkih znanosti, sa sjedištem u Colorado Springsu, i ima više od 7000 članova iz 50 saveznih država SAD-a, Kanade te iz 74 pridružene države svijeta. U njezinu radu sudjeluju djelatnici američke vojske, državnih policija, ministarstva pravosuđa, državnog odvjetništva, organizacije Federal Bureau of Investigation (FBI), The Drug Enforcement Administration (DEA), suci, odvjetnici, profesori i znanstvenici s američkih znanstvenih institucija i sveučilišta.

U radu kongresa sudjeluju predavači s vodećih svjetskih institucija?

- U pravu ste, predavanja će održati znanstvenici i liječnici iz vodećih svjetskih institucija uključujući Harvard School of Medicine, MIT, University of Pennsylvania, Pennsylvania State University, Duke University, The Technion-Israel Institute of Technology, Stanford University, University of New Haven, Columbia University, Mayo Clinic, Weizmann Institute of Science, George Washington University, The Wake Forest University, King’s College, UC Davis, University of California-Berkley...

Ova je godina iznimno uspješna za vas. Nakon nagrade Američke akademije za forenzičke znanosti u veljači, dobili ste i najveće priznanje Splitskog sveučilišta, i to, kako je istaknuo rektor Dragan Ljutić, za nemjerljiv doprinos njegovu razvoju. Među ostalim, najzaslužniji ste za izgradnju Kampusa.

– Split je moj grad i neizmjerno ga volim i zato mi Povelja puno znači. Veliki je privilegij biti u mogućnosti činiti dobro svom narodu i svojoj domovini. Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo primiti ovo priznanje, koje će mi biti dodatan poticaj da mome gradu Splitu, ali i Hrvatskoj pomognem da se još bolje pozicioniraju na svjetskoj znanstvenoj karti. Velika hvala rektoru prof. dr. Draganu Ljutiću i članovima Senata koji su me predložili za ovu nagradu, a moje znanje, iskustvo i kontakte uvijek ću stavljati na raspolaganje Splitu i Hrvatskoj.

Bez obzira na to koje rezultate postižete i na kojem kontinentu boravite, čini se da se uvijek vraćate u Split?

– Moj znanstveni put započeo je u Splitu. Ali u Splitu su mi se dogodile stvari koje su me oblikovale kao osobu i poslije kao liječnika i znanstvenika. Nikada neću zaboraviti trenutke kad sam kao dio prve generacije juniora Hajduka prešao sa Starog placa na Poljud, pod vodstvom trenera i danas dragog prijatelja Sergeja Krešića, ili kad sam ostvarivao prve značajne rezultate u atletici dok sam trenirao AK Split 80. Nikada neću zaboraviti ni dane kad sam osnivao Taekwondo klub Kocunar... Stoga, Split je jednostavno dio mene i tako će biti uvijek.

Vaši rezultati pokazuju mladima da se bez obzira na veličinu grada ili zemlje iz koje dolaze mogu popeti do samog svjetskog vrha medicine i znanosti.

– Studentima i mlađim kolegama uvijek govorim da je izvrsnost pitanje izbora, a ne slučajnosti, i da je najbolji način da osiguraju izvjesnu budućnost zapravo da je kreiraju sami. Moj životni put odredila je nekolicina ljudi i mojih suradnika. Među njima moj tadašnji profesor, a danas dragi prijatelj prof. Matko Marušić. Matko je zaslužan za edukaciju niza danas svjetski priznatih liječnika i znanstvenika kojima je preko svojih kontakata omogućio edukaciju prvenstveno u SAD-u. Mnogi od njih danas žive i rade u Splitu. Nikada neću zaboraviti njegovu rečenicu: "Bez obzira na sve tvoje uspjehe i rezultate, oko jedne stvari nikada nemoj raditi kompromise – tvoj život mora biti čist, bez mrlje, kao ova čista čaša koju držim u ruci." Uz to, mladim kolegama bih poručio ono što je meni prije niz godina dragi prijatelj i nobelovac Shimon Peres: "No room for small dreams." Ili, u slobodnom prijevodu: "Sanjajte veliko kako bi vam se velike stvari i dogodile."

Jeste li kao mladi liječnik znali u kojem će smjeru krenuti vaša karijera?

– Medicina je oduvijek bila moja ljubav. Kad sam kao mladi liječnik došao u dodir s molekularnom medicinom, shvatio sam da će moj životni put biti spoj znanosti i kliničke medicine. Taj se koncept danas popularno naziva translacijska medicina. Velik je privilegij biti dio tima koji pridonosi razvoju znanosti, nečemu što će u konačnici utjecati na ljudsko zdravlje.

Kako vidite budućnost medicine?

- Koncept personalizirane medicine, nove tehnologije i umjetna inteligencija odredit će budućnost medicine. Umjetna inteligencija ima golem potencijal transformacije dijagnostičkih i terapeutskih postupaka u najbolja moguća rješenja. U personaliziranoj medicini molekularna dijagnostika, stanična ili genska terapija, imunoterapija, posebice manipulacija genoma u svrhu popravljanja oštećenja DNK, recimo koristeći postupak CRISP-Cas9, farmakogenomika, analiza drugih molekula koje nisu direktno vezane uz analizu genoma poput npr. glikana itd. odredit će iskorak medicine u naredno stoljeće.

Nagrade najboljim srednjoškolcima

Tijekom Kongresa, najboljim hrvatskim srednjoškolcima, čije radove ocjenjuju predavači ISABS-a, bit će uručena “The ISABS Future Scientist Award“.Riječ je o zajedničkom projektu Međunarodnoga društva primijenjenih bioloških znanosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Agencije za odgoj i obrazovanje pod nazivom „Natječaj za srednjoškolce, kandidate za nagradu „The ISABS Future Scientist Award”. Istodobno, najboljim mladim znanstvenicima čiji su rezultati obilježili 2019. godinu bit će uručene tri nagrade “Young Investigator Award” - kaže prof. dr. Primorac.

Matične stanice iz masnog tkiva obnavljaju zglobove

- U organizaciji kongresa golemu ulogu ima i specijalna bolnica Sv. Katarina, koja europski centar izvrsnosti, i službena bolnica Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske nogometne reprezentacije i vodeća institucija ovom dijelu Europe u segmentu regenerativne medicine i stanične terapije.

Specijalna bolnica Sv. Katarina među prvim je zdravstvenim institucijama koje žive koncept personalizirane medicine. Bolnica je napravila golemi iskorak globalno kad je riječ o farmakogenomici, a i prva je zdravstvena institucija koja je u kliničku praksu u Hrvatskoj uvela aplikaciju menzemahalnih matičnih stanica izdvojenih iz masnog tkiva u zglobove pacijenta koji boluju od osteoartritisa, a upravo o tim rezultatima govorit ću tijekom trajanja kongresa - ističe prof. dr. Primorac.

Naslovnica Split