Dalmacija Split

zlokobni azbest

Želite ukloniti 'trnitu'? Istražili smo kome u Splitu morate predati opasni građevinski otpad i koliko će vas to koštati

zlokobni azbest

Naš je čitatelj, i sugrađanin, odlučio ukloniti s alatnice stari azbestni krov, svima znanu "trnitu". Zamijenit će je zdravijim betonom, promišljao je, i kako je ekološki savjestan, nazvao je CIAN, splitsku tvrtku koja skrbi o sanitarnoj zaštiti i zaštiti okoliša.

– Azbestno-betonske ploče su opasan otpad, pa sam se vodio logikom kako bi država o uklanjanju toga trebala voditi računa. No, rečeno mi je kako Ministarstvo zaštite okoliša više ne subvencionira uklanjanje azbesta, pa se sada taj posao naplaćuje – veli nam čitatelj.

Uklanjanje ploča, teških u prosjeku dvadesetak kilograma, košta dvije kune po kilogramu.

– Nije kod mene neka površina, uklanjanje "trnite" će me doći nekih 400 kuna, ali sam se odmah zabrinuo, znajući prirodu naših ljudi. Oni će to bacit pod put ili razmrvit po kontejnerima – požalio nam se.

I, znate šta, ima čovjek pravo. Pa smo mi, ne budimo lijeni, odmah kontaktirali naš CIAN, koji je dozvolom za gospodarenje otpadom, koju mu je izdalo nadležno Ministarstvo, ovlašten među ostalim i za gospodarenje otpadom koji sadrži azbest.

– Do srpnja 2016. građani su mogli ovlaštenom sakupljaču bez naknade predati svoj građevinski otpad koji sadrži azbest (ravne i valovite azbestno-cementne ploče, i ostalu AC galanteriju kao što su posude za cvijeće). Troškove skupljanja, prijevoza i deponiranja građevinskog otpada koji sadrži azbest, ovlaštenim tvrtkama snosio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Međutim, taj sustav je privremeno ukinut dok se kompletno ne uredi sustav gospodarenja građevinskim otpadom. Trenutačno se primjenjuje načelo da "onečišćivač plaća", odnosno posjednik otpada plaća za njegovo zbrinjavanje – kazao nam je Matko Bašić, tehnički direktor CIAN-a.

Međutim, naglasio je, to nikako ne znači da su građani onemogućeni i dalje propisno zbrinjavati azbestni otpad putem svojih komunalnih društava, jer na 17 odlagališta u RH postoje kazete za njegovo zbrinjavanje.

Prema odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom, građani mogu u reciklažno dvorište odnijeti svakih šest mjeseci do 200 kilograma tog otpada. Jedinice lokalne samouprave su, prema odredbama istog Pravilnika, dužne u cijelosti osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem (najčešće je to komunalno društvo) nadoknaditi troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluga.

– U slučaju veće količine, građani se moraju obratiti ovlaštenom sakupljaču te troškove prihvata i zbrinjavanja otpada platiti sami. Cijena prihvata i zbrinjavanja ovisi o količini prihvaćenog otpada, kao i o udaljenosti s koje se prikuplja, odnosno o udaljenosti raspoložive kazete za vrijeme upita – kazao nam je Bašić.

Ako građanin primijeti odbačeni otpad u okolišu (ne samo azbestni), informaciju o tome prosljeđuje komunalnom redaru, koji poduzima mjere koje bi u konačnici trebale rezultirati uklanjanjem, odnosno sanacijom onečišćenja. Tako piše u zakonu. A "karta kanta". Ili?

Naslovnica Split