Dalmacija Split

U PO' MANDATA

Splitski gradonačelnik ekskluzivno za 'Slobodnu': Najviše me nervira sve veća pohlepa ljudi. Di će im duša kad izbacuju podstanare i studente radi turista?!; Osvrnuo se i na Kerumove kritike

U PO' MANDATA

Žalosti me da iznajmljivači izbacuju podstanare i studente 1. lipnja radi nekoliko tjedana ili vikenda najma turistima. Pa gdje vam je duša? Ipak, najviše me vesele dičica na ulicama koja nabivaju balun i igraju na košarku i koja mirno bez pratnje roditelja idu u školu. Ponosan sam na stanje sigurnosti u gradu

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara za mjesec dana obilježit će polovinu svog mandata na čelu grada Splita. Iza njega su dvije, možemo reći, turbulentne godine u kojima je mnogo toga započeto, u kojima se susreo s nizom teškoća i prepreka na svim razinama. S njim smo u tom povodu proćakulali o tome gdje smo danas s najvažnijim projektima, kako planira riješiti prometnu zagušenost, što je s odlukom o komunalnom redu, kako ćemo se ovog ljeta nositi s još većim brojem turista...

Je li Grad odustao od privremenog kolodvora u Kopilici za ovu godinu, gdje je zapelo? Očekujete li i ove godine gužve na prilazima gradskoj luci?

- Nigdje nije zapelo, ali znate da se stvari ne mogu rješavati preko noći. Nemojmo obnovu naše zastarjele infrastrukture i novu izgradnju promatrati kroz taj jedan potez prebacivanja autobusnog kolodvora. Prošla je godina dana od sjednice Vlade u Splitu, kada smo donijeli strateške odluke kao što je izgradnja zaobilaznice od Mravinaca do Stobreča, željeznica od zračne do trajektne luke, kao i ostala infrastruktura. Sastavni dio toga je vraćanje u život tog čvorišta u Kopilici, gdje je 70-ih godina bio željeznički kolodvor. Već je krenula izgradnju parkinga za velike autobuse i za automobile kako bi mogli koristiti vlakove koji će ih uskoro voditi u luku.

Znači, nećemo imati autobusni kolodvor?
- Postojeći neadekvatni i zapušteni kolodvor s istočne obale ove godine neće biti prebačen zbog cijelog niza razloga i okolnosti. Prošle godine smo uveli jednosmjerni promet kroz Zvonimirovu ulicu kako bismo spriječili ono što nam je prijetilo – da nam kolona zapriječi prilaz bolnicama. Iskreno, ljudi koji odlaze na odmor preko vikenda spremni su na čekanje i na gužve. To, nam, naravno, nije razlog za nerješavanje problema, ali govorimo o sedam do devet vikenda tijekom ljeta, a godina ih ima 54. Stalo mi je da grad funkcionira i da se naši građani nesmetano kreću gradom.

Ove godine su nam prometni stručnjaci predložili prometna poboljšanja na osnovi prošlogodišnjih iskustava. Nadalje, gradimo dvije rampe na izlazu iz grada Poljičkom na Ulicu Zbora narodne garde, a u rujnu očekujemo gotov projekt zaobilaznice od Mravinaca do Stobreča i do kraja godine očekujemo dobivanje građevinske dozvole koja nam je nužna. Cestu od Solina preko Sirobuje do Stobreča odbijam zvati zaobilaznicom, jer je to gradska avenija. Zbog izgradnje postaje podzemne željeznice na Trgu Hrvatske bratske zajednice, kod suda, koja će se kopati dogodine, morat ćemo zatvoriti prugu nekoliko mjeseci pa će vlakovi za to vrijeme imati završnu stanicu na Kopilici. Ako ovo sad ne izguramo, nećemo nikad.

Kad već spominjemo gužve, prokomentirajmo malo turizam i sve što on donosi Splitu. Svake godine se broj dolazaka i noćenja povećava u dvoznamenkastim postocima. Jesmo li po vama dosegli točku pucanja?

- Bojim se da smo blizu toga. Moj stav je da smo turistificirali grad i da veliki broj građana pati zbog toga. Neka turista, neka turizma, ali njega treba graditi, kao i infrastrukturu. Zato nam treba razumijevanje svih nas; prošle godine smo teško provukli odluku o gradnji nekoliko hotela za vrijeme ljeta, a oni su nam potrebni. Ako ne budemo imali kvalitetne hotele, nećemo moći podići razinu kvalitete gostiju pa tako i turizma u našem gradu. Ovog trenutka imamo gradilišta šest hotela. Očekujem daljnje investicije u takve sadržaje, u kojima ćemo, nadam se, dobiti i kvalitetne kongresne dvorane. Želimo profilirati grad u ozbiljniju i, uvjetno rečeno, „skuplju“ destinaciju.

Tijekom ljeta imat ćemo povećanje broja stanovnika u našem gradu, a odluka o komunalnom redu još nije donesena. Gdje je tu zapelo?

- Ne bih čak niti rekao da je zapelo, dogodio se cijeli niz stvari koje su nas dovele u situaciju da ne žurimo s njom, između ostalog, i zbog usklađivanja s novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu koji je donesen u kolovozu prošle godine. U međuvremenu smo zaposlili 18 komunalnih redara kako bi se što bolje provodila postojeća odluka o komunalnom redu. Svakako, novi dokument bi Gradsko vijeće trebalo donijeti ovog ljeta, čija bi primjena krenula od sljedeće godine.

Vijećnici vas stalno prozivaju da nas čeka još jedna sezona bez tog važnog dokumenta, da ćemo opet imati kaos.

- Moram vas demantirati, mi imamo komunalni red, on postoji.

Istina je da ga imamo, ali se očito ne provodi.

- Problem je u tome što ga se ne poštuje, i za to uvijek nađu razlog oni koji su pod udarom želje za ogromnom zaradom. To je pilanje grane na kojoj sidimo. Prošle godine se u proceduri javne rasprave novog dokumenta komunalnog reda javilo 56 ljudi, što je tragično loše, i to uglavnom ugostitelji i njihovi odvjetnici koji su me optužili za uskraćivanje njihova ustavnog prava na rad! Gdje su ti građani kojima je toliko stalo do komunalnog reda? Prošlo lito bilo je bez nove odluke i vjerujem da su to građani osjetili te sada uviđaju koliko nam je potrebno dodatno uvođenje reda i prilagodba novom stanju nabujalog turizma. Zbog toga smo predložili i donijeli nekoliko pojedinačnih odluka kojima se dopunjava postojeći komunalni red, kao na primjer odluku o radnom vremenu ugostiteljskih objekata koja će uskoro opet na Gradsko vijeće.

Bila je već na prvom čitanju?

- Tako je. Bila je i na javnoj raspravi, na koju se javilo pet ljudi. Osnovao sam u tom smislu povjerenstvo sa svim zainteresiranim subjektima, što nitko nije nikada napravio. Tražio sam da se preko ljeta tijekom tjedna radi do jedan poslije ponoći, a vikendom do dva, što ne znači da će do te ure biti buka. Ponudio sam lokalnoj samoupravi da ozvučenje na štekatima bude do 23.30 sati, kao i u Dubrovniku, što je pola sata kraće nego što je Zakonom o buci određeno, jer želimo poštedjeti građane od galame nakon tog vremena. U gradu ima dovoljno područja u kojima se mogu zabaviti cijelu noć, a nisu u prizemljima stambenih zgrada. Ipak, vjerujem kako će to vijećnici prihvatiti.

Što je sa svim onim rikšama i ostalim prometalima koja voze po staroj jezgri?

- Oni nemaju dozvolu.

Ali oni i dalje voze.

- Točno, jer ne poštuju komunalni red.

Možemo li to onda sankcionirati? Dojma smo da ništa ne razumijemo dok nas se ne "opali po džepu".

- Meni je žao to kazati, ali morali smo krenuti u smjeru kažnjavanja i zato sam spreman preuzeti odgovornost, jer reda mora biti. Isto tako, u namjeri bolje suradnje i postizanja reda, od Povjerenstva sam zatražio potporu za ukidanje frižidera i trafika koje prodaju sokove po gradskoj jezgri.... Rekli su da hoće, a sad su zašutili! Kad sam tražio povećanje paušala za iznajmljivače, nitko mi nije dao potporu, mediji su slavodobitno pisali da je to poraz Andre Krstulovića. Poraz grada, gospodo! Dosta mi je populizma.

Kada spominjemo Gradsko vijeće i njegove ovlasti, kakva je vaša suradnja s tim predstavničkim tijelom?

- Imamo izvrstan rezultat – gotovo sve točke koje predložimo, prođu. Baš sam zadovoljan i sretan što su uvaženi i kvalitetni prijedlozi oporbe, jer smatram da Gradsko vijeće ne mora biti podijeljeno na „moje“ i „njihove“. Meni su oni svi moji, oni imaju svoje, a ja svoje ovlasti.

Kako komentirate izjavu Željka Keruma u kojoj vas proziva da dvije godine niste ništa napravili?

- Ne može se upravljati gradom izdaleka ne dolazeći na posao. Ja sam svaki dan sa svojim suradnicima ovdje od jutra do mraka jer je to moj posao. Izjave pojedinih političara u našem gradu uopće me ne tangiraju, ja gledam njihova djela. Ha-ha, da, da, točno je da nisam ništa napravio u ove dvije godine, nisam riješio bezakonje na Žnjanu, na kojem se danas možete kupati bez fekalija, nisam riješio Karepovac, nisam odlučno pristupio rješavanju bolnog problema zapuštenosti Marjana, nisam riješio preostalo vlasništvo Hajduka koje je bilo u vlasništvu države, a sada je gradsko, nisam riješio 50 autobusa za „Promet“, projektnu dokumentaciju pročišćivača za vodu... Ma dajte! Poručujem, na kraju se punti broje!

Žalite li za nečim u ove dvije godine mandata, za nečim što ste mislili da će se brzo i lako riješiti, a onda ste naišli na prepreke?

- Mrzim „nemožeseizam“, to je boljka koju sam uspio donekle suzbiti. Imali smo neke pročelnike koji su 20 godina govorili „ne može se“. U 29 godina niti jedan gradonačelnik nije ponovio mandat. Zašto, a moji prethodnici nisu bili ništa manje pametni ni sposobniji od mene. Nisu uspili. Šta triba prominit? Birokraciju. Imali smo 106 šefova, sad ih imamo 47 i uštedu u plaćama od 2,5 milijuna kuna godišnje. I onda me pitate zašto imamo 150 milijuna kuna duga po tužbi?

To je baš moje sljedeće pitanje – kako teku pregovori s g. Nebojšom Kneževićem u vezi sa sudskom presudom i postoji li mogućnost dogovora?

- Oni su u tijeku, dobili smo njihovu prvu ponudu koja nije prihvatljiva. Mi ispunjavamo sve pravne lijekove kako bi Grad mogao dalje nesmetano funkcionirati, uključujući i reviziju Vrhovnom sudu koja ne isključuje daljnje razgovore s drugom stranom. S problematikom su upoznati predstavnici vijećničkih klubova te očekujemo njihovu potporu.

To je još jedan kostur iz ormara.

- Stalno ispadaju.

Koliko ih još ima takvih sličnih?

- Previše.

Kako to rješavate?

- Imamo novu pravnu službu na čelu s gospođom Mirnom Vežom. Otada nismo izgubili niti jedan spor i nismo se zadužili. Da se razumijemo, mene ovo nije iznenadilo, znao sam da Grad ima tužbe koje vise nad našom glavom.

Što je sa Žnjanom ove godine? Očito će biti opet privremeno rješenje.

- Tako je, to smo i najavili. Uveli smo institut natječaja za sve živo. Najmišnije mi je bilo kada ovdje napravimo natječaj za radno mjesto ili za neku izgradnju pa se nitko ne javi jer misli da je namišteno. Nije, javite se! Ponosan sam na anketu za Žnjan u kojoj je sudjelovalo više od 6000 ljudi koja nam je bila ulazni podatak za natječaj. Za Žnjan je donesen krajem prošle godine DPU i po njemu smo raspisali natječaj kojim bismo trebali dobiti projektanta i do kraja godine građevinsku dozvolu za konačno rješenje. Nismo zapeli ni dana s planiranim hodogramom.

Zamislite da niste gradonačelnik i šetate gradom. Što vas nervira najviše u Splitu, a što vas najviše veseli?

- Ne mogu to zamisliti jer ni jedan trenutak svog posla zadnja 23 miseca nisam drugačije razmišljao nego dok nisam bio gradonačelnik. Ne mogu podijelit sebe kao građanina koji voli Split od moje funkcije. Ali, evo, najviše me nervira pohlepa ljudi koja je sve veća i koja se očituje primjerice u zgrtanju po svaku cijenu. Žalosti me da iznajmljivači izbacuju podstanare i studente 1. lipnja radi nekoliko tjedana ili vikenda najma turistima. Pa gdje vam je duša? Ipak, najviše me vesele dičica na ulicama koja nabivaju balun i igraju na košarku i koja mirno bez pratnje roditelja idu u školu. Ponosan sam na stanje sigurnosti u gradu.

Nervira li vas primitivizam i naš mentalitet?

- Ne, ja sam dio tog mentaliteta, to je moj mentalitet. Prema primitivizmu svake vrste sam odbojan. Nervira me ono što znam da možemo popraviti, a primitivizam koji dolazi iz kuće - ne možemo.

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uoči blagdana sv. Dujma, na kojoj je bio gotovo cijeli državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, potpisali su se važni ugovori, od kojih je jedan prepuštanje upravljanja Dioklecijanovim podrumima Gradu Splitu. Zašto je taj proces trajao tako dugo, pa odluka je donesena na sjednici Vlade u Splitu još prije godinu dana?

- Podrumi uopće nisu postojali ni katastarski ni vlasnički, što nam je onemogućavalo investiranje i povlačenje sredstava za njihovu obnovu i očuvanje. Zahvaljujem na silnom trudu kolegama iz Ministarstva kulture i državne imovine, pravosuđa, katastra, zemljišnika i DORH-a te našoj agenciji RaST. Prvo je izmijenjen Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, potom je uslijedilo popisivanje čestica i izmjere, pa uknjižba ovog najvećeg antičkog natkrivenog prostora nakon rimske Neronove Domus aurea. Grad se za ovo pripremao više od 100 godina, još od vremena gradonačelnika Vinka Milića i don Frane Bulića 1903. godine. Ovim potpisom i upravljanjem Dioklecijanovim podrumima od strane stručnih ljudi pod nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture te Ministarstva državne imovine Grad Split koji se užurbano priprema zadnjih nekoliko mjeseci moći će u sljedećoj financijskoj perspektivi privući značajan novac za očuvanje, obnovu i održavanje ovog ne samo spomenika, nego i dijela baštine kojom se itekako ponosimo.

Ponosan na rad Povjerenstva za Marjan

Gdje je nastao problem u odnosima i kontaktima s Javnom ustanovom za upravljanje park-šumom Marjan u pitanju propadanja šume zbog najezde potkornjaka?

- Oni su imali drugačiji pristup, a nisam mogao dopustiti daljnje gubljenje vrimena, pa sam odlučio sam prilomiti priko kolina i angažirati sve dostupne snage. Aktivirali smo stožer Civilne zaštite koji radi. Ponosan sam na rad Povjerenstva za Marjan u kojemu su predstavnici struke, institucija i udruga građana kojima još jednom zahvaljujem.

Dali su nam jasnu sliku stanja koja mi je pomogla da temeljem njihova mišljenja zatražim od župana Blaženka Bobana da proglasi opasnost od elementarne nepogode. U ovom smo proračunu izdvojili dva milijuna kuna za borbu protiv potkornjaka, a prošle godine u rebalansu još 600.000 kuna. Teza da građevinski lobi koristi potkornjak da se na Marjanu grade apartmani je apsurdna. Na Marjanu imamo staru šumu jer je 40 godina nismo obnavljali. Potkornjak je uvijek bio tu, ali je šuma stara i time podložna nametniku.

 

Naslovnica Split