Dalmacija Split

devastacija baštine

Cijela splitska jezgra je u - bankomatu! Doznajemo kolika je cijena najma, ima i 'nemoralnih' ponuda; Evo što kažu u tvrtki čije su žute ploče postale 'zaštini znak' grada

devastacija baštine

U Hrvatskoj ima šest tisuća bankomata prema podacima HNB-a za ožujak, no na obalu ih se spušta svakim danom sve više. Vlasnici bankomata nude vrlo povoljne uvjete samo da uguraju svoje aparate. Uglavnom je riječ o firmama “Auro domus”, čije su žute ploče na bankomatima postale gotovo zaštinim znakom u splitskoj jezgri, i nešto manje o “Euronetu”, koji je u modrim tonovima. U Dioklecijanovoj ulici, Cardu carske palače, rekli su nam da se nudi tisuću eura mjesečno za postavljanje automata.

Na Peristilu nam je potvrđeno kako su ponude išle do 10.000 kuna. U drugim dijelovima jezgre cijene se kreću od 5000 kuna mjesečno. Najam se plaća čitavu godinu. I onda kad izvan sezone nema novca u bankomatima.

Zadnje dvije godine mnogi se bune zbog ove vrste kontaminacije gradskih jezgri, čak se s kritičarima slažu predstavnici gradskih vlasti i komunalci. Svi vide da dizajn bankomata s bojama, materijalom i oblikom nimalo ne vodi računa o povijesnom ambijentu, već ga vulgarizira svojom nametljivom prisutnošću, ali ništa se ne poduzima da se ova drska okupacija baštine zaustavi.

Dapače, bankomati i mjenjačnice koje se javljaju u našim gradovima duž obale ne libe se čak ni uništavanja baštine, iz čega se vidi da je riječ o djelovanju koje bi se moglo nazvati predatorskim.

U Poreču je zbog "Auro domusova" bankomata, kako su mediji prenijeli, ispilana vrijedna vratnica iz historicističkog razdoblja. U Splitu je zbog mjenjačnice iste firme bespravno probijen otvor na kući Pavlović prema Marmontovoj ulici, što je izazvalo zgražanje javnosti. Kad su konačno zatvorili otvor, devastirali su ulaz u zgradu. Uz suglasnost stanara skinuli su staru drevnu vratnicu s kuće Pavlović (kuća je nastala u doba baroka), a na glavnom ulazu su uz lijepe kamene grede postavili bankomat.

U Zadru, Šibeniku i Dubrovniku bankomati su “pojeli” izloge na glavnim šetnicama. Svi navedeni gradovi imaju spomenike na UNESCO-ovoj listi, ili su njihove jezgre zaštićene kao svjetska baštine, ali im to nimalo ne pomaže.

No, koliko poplava bankomata čini uslugu našem turizmu? Što se tiče "Euroneta", na Wikipediji se spominje kako je izložen kritikama zbog prevelikih provizija koje uzima. Da kritika po internetu na njihov račun itekako ima, može se uvjeriti svatko nakon malo surfanja. Osim prigovora na visoke provizije, može se pročitati i to kako mu je Amsterdam odlučio više ne izdavati dozvole za rad u izlozima jer ne pridonosi boljitku grada.

Zatražili smo od firme "EFT Usluge" d.o.o. koja zastupa "Euronet" da nam komentiraju je li posao s bankomatima isplativ budući da ih na nekim dijelovima obale ima na svakih desetak metara. Upitali smo smatraju li da je takvo poslovanje održivo te imaju li namjeravaju širiti svoju djelatnost. Ali, nisu nam poslali odgovore.

Nismo pokušali mijenjati novac na bankomatima "Auro domusa", ali smo upitali djelatnicu u njihovoj mjenjačnici gdje je bolje razmjenjivati novac.

- Bolje je u našoj mjenjačnici jer su bankomati skuplji, naplaćuju više toga - rekla nam je.

Poslali smo pitanja i "Auro domusu". Predsjednik Uprave Loris Dassardo poslao je opširan komentar, koji smo morali kratiti, a objavljujemo ga zasebno. Ovdje je zanimljivo citirati njegovu rečenicu: "Kada turist u prosjeku tri puta vidi bankomat, čak i ako nije razmišljao o podizanju gotovine, počne razmišljati o toj mogućnosti i naposljetku to i učini."

Dakle, što više bankomata, veća vjerojatnost da će biti korišteni. Moglo bi se shvatiti da velika količina bankomata u povijesnoj jezgri služi kao psihološki pritisak na turiste da podignu gotovinu. "Auro domusu" partner je PBZ, a "Euronetu" Raiffeisenbank, samo su njihovi štediše oslobođeni plaćanja provizija.

Bankomati donose dobit onima koji za njih iznajme prostor, ali nije bez opasnosti imati ih kod sebe. Zadnjih godina, naime, sve više su na meti pljačkaša koji se ne libe koristiti plinske boce ili dinamit kako bi došli do plijena iz njihove blagajne. Poslali smo upite na četiri policijske uprave u Dalmaciji o tome koliko je bilo pljački bankomata od 2017. godine, odgovore nismo dobili samo od PU šibensko-kninske.

Kod Dubrovčana je do sada bilo najmirnije. Njihova policijska uprava kaže da su u toj županiji imali samo dvije računalne prijevare u vezi s bankomatima, od kojih je jedna bila u pokušaju. U Zadarskoj županiji je puno nesigurnijie s bankomatima, tamo je od 2017. zabilježeno deset krađa i provala, od čega dvije s eksplozivom, te četiri pokušaja krađe i provale.

Splitsko-dalmatinska županija je ipak rekorder u Dalmaciji, u dvije godine zabilježena su čak “52 kaznena djela u kojima je bankomat bio objekt napada”, tvrde u ovdašnjoj policijskoj upravi. I to trinaest teških krađa-provala u bankomate, od kojih je šest bilo u pokušaju, 31 računalna prijevara, od kojih šest u pokušaju, sedam zlouporaba naprava i jedno oštećenje tuđe stvari.

U Istri je bilo najvatrenije u zadnjih osam godina: osam dizanja u zrak bankomata, dva pokušaja eksplozija i nekoliko krađa. Ne treba spominjati kako su po Zagrebu i ostatku Hrvatske bankomati sve više na udaru, a mediji pišu da su i u Hercegovini sve češće pljačke bankomata.

Razlog zašto su bankomati primamljivi lopovima je jednostavan, u njih može stati do milijun kuna gotovine, a prema podacima HNB-a samo je svaki četvrti pod videonadzorom.

Dr. sc. Ana Peraica, koja vodi fotoatelijer na Peristilu, poput djeda i oca prije nje, kaže kako je imala ponuda, ali nije pristala staviti bankomat u izlog.

- Kad stavite bankomat u izlog, tada vam radnja s vremenom gubi prepoznatljivost i identitet. S druge strane, bankomati su bučni, ne želim raditi u takvom ambijentu. Kao treće, morate onima s kojima sklopite ugovor dati ključeve od poslovnog prostora da mogu ulaziti po volji, čime gubite nadzor. Napokon, ovo je Peristil gdje radim, tu zaista nije mjesto bankomatu, napominje Peraica i dodaje kako su bili vrlo uporni iz firme koja je htjela imati bankomat na carskom trgu.

Predsjednik Udruženja obrtnika Split Vilim Bujević navodi prednosti, ali i realne mane kod uvođenja bankomata u poslovne prostore.

- Ima “nemoralnih ponuda” u obliku visokih najmova na koje obrtnici pristaju, ako ne prihvate bankomat, onda će im gazda koji drži prostor povisiti najam. Što se tiče buke od bankomata, ako imate mali prostor, ona može biti problem. Ako je riječ o prostoru od 60 četvornih metara, onda se oni neće primijetiti u poslovanju. Dakle, nekome mogu biti štetni za posao na duži rok, jer će mu zakloniti izlog, pa će ga ljudi zaboraviti, a buka ga može izluditi. A drugima, koji imaju velik poslovni prostor i velik izlog, najam bankomata može dobro doći. No, pitanje je koliko će sve to trajati, jer čuo sam da bi priča s njima mogla prestati kad prijeđemo na euro - smatra Bujević.

U komentaru koji nam je poslao predsjednik Uprave "Auro domusa" Loris Dessardo tvrdi kako su njihovi bankomati namijenjeni turistima, jer domaći ljudi koriste bankomate banaka čiji su klijenti.

Dakle, brojni bankomati su infrastruktura za turiste, postavljeni su radi par mjeseci kad su aktivni, a čitavu godinu pretjeranom brojnošću narušavaju izgled povijesnih jezgri. Što na sve kažu nadležni?

U Turističkoj zajednici Splita odgovornost prebacuju na Grad Split i njegove službe.

- Gradska jezgra s Dioklecijanovom palačom resurs je neprocjenjive vrijednosti koji prije svega moramo očuvati. Sve aktivnosti koje se kose s očuvanjem i oživljavanjem kulturne baštine nisu u skladu s našim strateškim ciljevima o održivom turističkom razvoju. Kad je riječ o velikom broju bankomata, vjerujemo u napore nadležnih gradskih službi te da vode računa o bankomatima i ostalim sadržajima koji narušavaju izgled gradske jezgre i zadiru u javni prostor - napominje mr. sc. Alijana Vukšić, direktorica TZ-a Split.

Pitali smo Grad Split, a oni pak odgovornost prebacuju - na konzervatore.

- Grad Split ne podržava ovoliku količinu bankomata unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Splita, zona zaštite A, a posebno unutar Dioklecijanove palače. Od Grada nisu tražena odobrenja za postavljanje bankomata unutar izloga i za njih Grad Split ne daje odobrenja jer za njihovo postavljanje suglasnost daju konzervatori - to su poslovni prostori u vlasništvu privatnih osoba kojima Grad Split ne upravlja - stoji u odgovoru iz Ureda Grada.

No, ipak, iz Grada najavljuju mjere kojima bi se daljnjoj agresiji ovih automata na splitsku jezgru stalo na kraj.

- Novom odlukom o komunalnom redu namjera je regulirati pitanje postavljanja bankomata na svim pročeljima koja imaju pristup prema javnim površinama i neće se moći postavljati na način da imaju uslugu s javnih površina, već isključivo unutar poslovnih prostora. Što bi značilo bankomat u poslovnom prostoru u kojem će se moći obavljati bankarska djelatnost putem bankomata - poručuju gradske vlasti Splita.

Upitali smo pročelnika splitskih konzervatora dr. sc. Radoslava Bužančića i Ministarstvo kulture da se očituju. Treba li dopuniti konzervatorske smjernice koje je Bužančić dao za odluku o komunalnom redu (koja još nije usvojena), a u kojima se ne spominju bankomati, tako da se propišu uvjeti i lokacije njihova postavljanja?

S obzirom na brojne medijske napise o ovoj temi, zanimalo nas je namjerava li Ministarstvo kulture poduzeti nešto kako bi se zaštitio dignitet baštine. Također, s obzirom na rizik od pljački pomoću eksploziva, interesiralo nas je koliko se osiguranje naplaćuje u slučaju nastanka štete na kulturnoj baštini kao posljedica nasilne pljačke bankomata.

"Grad Split ima vrlo učinkovitu službu komunalnog redarstva koja je u brojnim neriješenim komunalnim pitanjima ustrojila red, a donošenjem odluke o komunalnom redu ta će služba dobiti uporište za još kvalitetniji rad. Dakako da se norme trebaju usklađivati i usavršavati, iako treba voditi računa i o tome da se ne stvori prenormirana situacija koja može imati negativan učinak na život i rad zajednice.

Ekscesivna očekivanja pozitivnih rezultata mogla bi biti iznevjerena ako se realno ne upoznamo s komparativnim iskustvima, što znači s prednostima i slabostima donošenja takvih odluka. To je sve potrebno imati u vidu prilikom donošenja odluke o komunalnom redu, a u ovom trenutku nemamo razloga u to sumnjati.

U slučaju nastanka štete na kulturnom dobru, postupak izvršenja povrata u prethodno stanje izvodi se o trošku počinitelja, stoga je visina izdatka zavisna od troška izvršenja povrata u prijašnje stanje", odovoreno nam je, u ime splitskih konzervatora, iz Ministarstva kulture.

Kad sve zbrojimo, ispada da Ministarstvo kulture i konzervatore nije puno briga za pitanje bankomata. Nikakve smjernice u vezi s njima dr. Bužančić nije dao Gradu, niti misli da je potrebno. Dapače, iz odgovora Ministarstva kulture vidi se da jedino oni ne spominju ovo pitanje kao aktualni problem u našim povijesnim jezgrama.

Imamo na djelu apsurd, konzervatori vam propisuju da morate na zgradi u povijesnoj jezgri staviti drvenu stolariju koja mora biti tamnozelene ili sive boje, ne smijete izbaciti vanjsku jedinicu klima-uređaja ili satelitsku antenu. Ali, ako u izlog utrpate dva drečava bankomata, onda okrenu glavu i kažu da to nije njihova stvar!?

Na kraju, pitanje je što će biti s odlukom o komunalnom redu. Oko nje već nekoliko godina traje mučno natezanje između sadašnjega gradonačelnika Andre Krstulovića Opare i koalicijskog partnera Željka Keruma, u kojemu bolje prolazi ovaj drugi, a nedavno je izborio da ugostitelji rade do dva ujutro. Dapače, upravo se na komunalnom neredu koji degradira baštinu i život u splitskoj jezgri ogledava sva trulost političke koalicije koja drži ovaj grad.

Loris Dessardo, predsjednik Uprave 'Auro domusa': Nije mi jasno na koji to način bankomati uništavaju ili zagađuju povijesne jezgre

Da turisti ne žele bankomate, jednostavno, ne bi ih bilo. Da nije potreban toliki broj, pa zar bi ih netko postavljao? U svakom rađanju nekog novog tržišta ili tržišne niše postoje i slučajevi gdje je koncentracija nečega prevelika i to će sve regulirati tržište.

Budući da ovdje govorimo o bankomatima koji su postavljeni uglavnom velikim dijelom za potrebe stranih turista, konačnu riječ će imati oni.
Ili će ih koristiti pa će bankomat na nekoj lokaciji biti profitabilan, ili neće pa će se ukloniti kao da ga nikada nije ni bilo, a domaće stanovništvo vjerno je svojim bankama i bankomatima tih banaka pa na njihovo podizanje i ne računamo.

Naime, na bankomatima "Auro domusa" bez naknade novac podižu klijenti Privredne banke Zagreb i oni ih mogu koristiti kao i svaki drugi bankomat Privredne banke Zagreb bez ikakve naknade zahvaljujući našem ugovoru sa PBZ-om, dok ostali domaći klijenti svakako koriste usluge svoje banke.

Što turisti više bankomata imaju na raspolaganju, više se uopće novca podiže jer kada turist u prosjeku tri puta vidi bankomat, čak i ako nije razmišljao o tome da podigne gotovinu, počne razmišljati o toj mogućnosti i naposljetku to i učini.
Ne vidimo zbilja nikakvu razliku između postavljanja bankomata ili bilo kojeg drugog uređaja u staru povijesnu jezgru, pogotovo dok takav ne uništava kulturnu baštinu i ne zagađuje okoliš.

Bankomati se uglavnom postavljaju kroz staklo nekog izloga ili kao samostojeći uređaji. Nema nikakve razlike između bankomata, bilo kojeg drugog komada namještaja u izlogu trgovine, štanda, kioska, uređaja za naplatu parkinga koji se postavljaju kao samostojeći objekti, šanka u nekom ugostiteljskom objektu, kao niti trgovačke ili ugostiteljske blagajne i sefa u bilo kojem trgovačkom ili ugostiteljskom objektu također u tim povijesnim jezgrama.

Nadalje, postoji ozbiljna razlika između bankomata i, primjerice, kuhinja ugostiteljskih objekata i hotela, kao i sanitarnih čvorova unutar takvih objekata, također unutar povijesnih jezgri, a svakako i velika razlika između privatnih kuhinja i sanitarnih čvorova stanova koji se nalaze u povijesnim jezgrama.

Postoji, također, i velika razlika između bankomata i automobila koji ulaze u povijesne jezgre, još veća između bankomata i turističkih plovila u lukama, ribarskih brodica također, a najveća između bankomata i brodova za kružna putovanja koji također ulaze u povijesne jezgre. Možda da odbacimo sve te "pošasti" suvremenog doba i maknemo ih iz povijesnih jezgri?

Iz svega navedenoga nije mi jasno na koji to način bankomati uništavaju ili zagađuju povijesne jezgre budući da ne koriste ulje za pečenje, friganje, roštiljanje, ne stvaraju izmet, ne proizvode ispušne plinove niti bilo kakav drugi otpad.

Naslovnica Split