Dalmacija Split

80. godišnjica smrti

Čovjek široke kulture, znanja i velike energije: slavni prirodoslovac Umberto Girometta bio je dobri duh Mosora i pravi otac dalmatinskog planinarstva

80. godišnjica smrti

Izuzetno je teško u svega nekoliko rečenica sažeti čime se sve bavio i što je sve za života postigao profesor Umberto Girometta, slavni Splićanin i zaljubljenik u prirodu i Dalmaciju, čija je 80. godišnjica smrti u srijedu poslijepodne prigodnim predavanjem obilježena u splitskom Prirodoslovnom muzeju.

– Nakon završenog studija u Beču, 1908. godine, zaposlio se u splitskoj Realnoj gimnaziji, gdje je proveo cijeli radni vijek. Predavao je fiziku, geografiju i prirodopis, među mladima je razvijao interes prema planinarstvu i speleologiji, a osim što je pisao priručnike za nastavu, objavljivao je i brojne članke o svojim istraživanjima i putovanjima, i to u različitim časopisima. Za našu ustanovu, najvažnije je naglasiti kako je Girometta bio inicijator, suosnivač, upravitelj i kustos Gradskog prirodoslovnog muzeja na Marjanu, od 1924. do iznenadne smrti, 27. travnja 1939. – u prvom dijelu predavanja naglasio je Nediljko Ževrnja, ravnatelj Prirodoslovnog muzeja.

Iako šira javnost o tom malo zna, Girometta je bio čovjek široke kulture, znanja i velike energije, pravi otac dalmatinskog planinarstva. Bio je suosnivač dvaju planinarskih društava, ogranaka Hrvatskog planinarskog društva, HPD-a "Mosor" i HPD-a "Biokovo". Na njegov poticaj, u Splitu je 1927. osnovana Sekcija za istraživanje kraških pojava.

 

 

S Jurjem Božičevićem suosnivač je i Fotokluba Split, osnovanog 26. travnja 1911. godine. Budući da je u spilji Vranjači pod Mosorom pronašao dotad nepoznatu vrstu pauka, koja je po njemu i nazvana "Stalita Giromettai", svrstava se među pionire entomoloških istraživanja u Hrvatskoj.

– Zahvalili bi na lijepoj gesti i izložbi, izložba će svakako ostati kao uspomena na jedno zanimljivo razdoblje u našem gradu, koje je privlačilo ovako živopisne likove kao što je to bio Girometta. Puno je ljepše da sve ovo ljude vide, nego da nama stoji po vitrinama i albumima – kazao je Marin Perčić, šukununuk slavnog prirodoslovca, inače diplomirani biolog mora, čija je obitelj za ovu prigodu izložila Umbertove stvari i dokumente u Prirodoslovnom muzeju, ali i Gradskoj knjižnici Marka Marulića.

– Veliki doprinos je dao za elektrifikaciju i uređenje špilje Vranjače za turističke posjete, bio je jedan od onih koji je prikupljao sredstva i donacije. Mnoge planinarske kuće i skloništa po okolnim planinama izgrađene su isključivo njegovom zaslugom. Organizirao je i pošumljavanje krša, a od 1929. postoje i službeno šumski dani. Članovi Mosora, sa seljacima i planinarima, sadili su sadnice bora i to na puno lokacija na Mosoru, pa i Vidovoj gori na Braču. Godine 1935. i 1936. održana su prvenstva Dalmacije u skijanju koja je organizirao, a medalje i priznanja dijelili su se mjesec dana kasnije, u travnju ispred planinarskog doma na Mosoru. Svu svoju dušu i ljubav dao je prirodi, radio je neumorno i požrtvovno i za to je dobio najveće priznanje društva "Mosor", briljantnu značku. S pravom kažemo da je dobri duh Mosora jer zbog njega je sve započelo – emotivan je bio Goran Gabrić, dugogodišnji planinar i bivši predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva "Mosor".

Naslovnica Split