Dalmacija Split

tehnološki park

U igri za milijunski posao na Spinutu četiri tvrtke: novac od EU-a neće biti dovoljan, evo kolike su ponude stigle; Budiša otkriva kako će sve funkcionirati te tko će moći koristiti atraktivne prostore

tehnološki park

Bude li sve po planu, u veljači iduće godine na mjestu ruiniranog i napuštenog Studentskog doma OH u Matoševoj 56 na Spinutu trebao bi biti otvoren najsuvremeniji inkubator za visoke tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Novac za prenamjenu stare domske zgrade u modernu pametnu građevinu u gotovo stopostotnom iznosu namaknut je iz EU fondova zahvaljujući projektu iza kojega stoji Krešimir Budiša, direktor tvrtke UNIST Tehnološki park, čiji je osnivač Splitsko sveučilište.

Međutim, čini se da će 20 milijuna kuna iz EU fondova biti nedovoljno za kompletnu financijsku konstrukciju, budući da su na netom okončani natječaj za izvođenje radova rekonstrukcije zgrade poduzetničkog inkubatora stigle četiri ponude, a sve su redom išle preko procijenjene vrijednosti posla.

Za građevinske radove predviđeno je nešto više od 19 milijuna kuna, a ponuditelji traže od 21,3 do 26,3 milijuna kuna.

U igri za milijunski posao na Spinutu su četiri tvrtke: "Elektrocentar Petek" iz Ivanić Grada, čija je ponuda najniža, te tri splitske – "Deltron", "Reliance" i "Tromont" (poredane po kriteriju financijski najpovoljnije ponude).

Uvidom u financijske izvještaje ponuditelja proizlazi da su u pitanju stabilne tvrtke s milijunskim godišnjim prihodima, no, za razliku od ostalih ponuditelja čiji su prihodi znatno veći od vrijednosti ovog posla, "Reliance" je 2017. godine uknjižio gotovo tri puta manji promet nego što košta rekonstrukcija starog Doma OH.

Prema riječima Krešimira Budiše, još je rano govoriti o tome tko će dobiti ovaj posao, a pritom presudan kriterij neće biti samo najniža cijena, nego i garancije i drugi čimbenici. Sada mu je najvažnije odnekud namaknuti još dva milijuna kuna, koliko očito nedostaje da bi se realizirao ovaj posao.

– Procjenu vrijednosti radova obavili smo prije nekoliko godina, no kako su u međuvremenu cijene radova posvuda značajno išle gore, sada moramo pronaći razliku – kaže on.

Pretpostavlja se da pritom računa na podršku Sveučilišta, države, ali i lokalne zajednice, budući da je osnovna svrha ovog inkubatora da bude "podrška diplomantima Sveučilišta i drugim entuzijastima u samostalnom pokretanju svojih poduzetničkih ideja u području visokih tehnologija", a to bi trebalo značiti i zadržavanje mladih obrazovanih ljudi u Splitu i Dalmaciji.

Trenutačno je u Tehnološkom parku, uz Budišu, zaposlena još samo jedna osoba, ali bi pri kraju projekta tu posao trebalo naći još nekoliko ljudi koji će operativno voditi inkubator i puniti ga sadržajima, događanjima, ljudima, poduzetnicima, mentorima... Očekuje se da će peteročlani tim biti dovoljan za adekvatno upravljanje ovakvim objektom i njegovim brojnim sadržajima.

Dojam je da se u Splitu planiraju osnovati dvije slične stvari u kratkom razdoblju – tehnološki parkovi na Spinutu i Dračevcu.

Pitali smo Budišu je li splitska IT scena zaista toliko jaka da postoji potreba za tolikim prostornim resursima i kakve efekte od svega očekuje, budući da je involviran u oba projekta, dijelom i u ulozi savjetnika gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare.

– Radi se o dva potpuno komplementarna projekta, a oba su Splitu nasušno potrebna i ciljaju na potpuno drugačije korisnike – kaže Budiša.

Projekt na Spinutu, tumači on, inkubator je za visoke tehnologije i to nije samo IT scena.

– Ima brojnih visokih tehnologija koje izlaze sa Splitskog sveučilišta, a nemaju adekvatan prostor za svoj start-up i početak poduzetništva. Ovo je inkubator i u njemu će najveći ured moći primiti do devet zaposlenika, a najdulje trajanje boravka u njemu je do tri godine. Nakon tog razdoblja svaki će stanar morati izaći.

U tom bi periodu projekt trebao narasti do mjere da više ne treba inkubaciju, ili će ostati na razini kad nema realan potencijal rasta pa mu i ne treba inkubator. Dakle, ovaj bi objekt trebao biti srce splitske start-up scene, te okupljati sve mlade ljude koji rade i stvaraju nove vrijednosti u Splitu.

Okupit će svakako i brojne konferencije, mentore i veće poduzetnike koji podržavaju ovakve inkubatore. Međutim, miješati ga s prostorima Tehnološkog parka Split na Dračevcu, koji samo u središnjoj zgradi ima 15.000 četvornih metara, u prvoj fazi 40.000 kvadrata, a u ukupnoj gotovo 130.000, potpuno je pogrešno jer je Dračevac predviđen upravo za postojeće male, srednje i čak velike poduzetnike, s više od 10 ljudi, što je limit inkubatora, pa do mogućih 5000 zaposlenika – tumači Budiša.

Napominje da će i Dračevac imati nešto manji prostor za inkubaciju u sklopu središnje zgrade, ali više kao prateći sadržaj ovih kompletnih većih objekata i prostora. To je pokazao i natječaj koji je Grad Split proveo za prvu fazu Tehnološkog parka Split, na koji se prijavilo 15 poduzetnika koji raspolažu s oko 1500 radnih mjesta.

 

Kao svemirski brod

Budiša ističe kako nakon obnove od stare zgrade Doma OH neće ostati ništa osim ljušture, pri čemu se i kompletna međukatna i krovna konstrukcija mijenja zbog dotrajalosti. ​Predviđeni su brojni sadržaj na površini od 2500 kvadrata.

U zgradi će biti 140 radnih jedinica za zaposlenike, 26 modularnih ureda, coworking prostor s 45 radnih mjesta, tri ureda za poduzetničke potporne institucije, ured za akcelerator program, hardware laboratorij, devet prostorija za sastanke, kuhinje, društvene prostorije, prostor za rekreaciju, konferencijske dvorane...

A tek oprema: za hardware laboratorij CNC stroj s laser glodalicom, mobilni i tablet uređaji, set za VR (virtual reality), mini robotski set i dron – ukratko, sto čuda...

 

Korištenje prostora će se naplaćivati

Zanimalo nas je tko će u zgradi bivšeg OH doma boraviti i po kojim uvjetima. Hoće li je moći besplatno koristiti studenti Sveučilišta u Splitu?

– Uvjeti za korištenje prostora bit će za splitske prilike svakako cjenovno atraktivni jer se neće odnositi samo na korištenje prostora, nego na kompletan eko-sustav, podršku mentora, projektnu podršku, zajedničke troškove, prostorije, sadržaje, participacije na konferencijama...

No, nikako ne mogu biti besplatni, jer u suprotnom ne bismo mogli koristiti EU potporu u takvom omjeru i iznosu, barem dok traje period od nekoliko godina nakon EU sufinanciranja.

Nakon navedenog roka, Sveučilište u Splitu, odnosno uprava inkubatora, moći će slobodno određivati cijene svojih usluga prema različitim korisnicima – kaže Budiša.

 

Naslovnica Split