Dalmacija Split

Grad ne brine o vrijednom kompleksu

Tvrđava se urušava!? 'Na jugoistočnom bedemu je tupina ispucala, temelji su podlokani i rasut će se, južni zid se također mrvi i ruši, vrimena nemamo'

Grad ne brine o vrijednom kompleksu

Javna tribina o revitalizaciji tvrđave Gripe održana je sinoć u Gradskom kotaru Lučac Manuš i dokazala je po tko zna koji put kako Splićani vole grintati i kritizirati, ali ne i aktivno sudjelovati kada treba. A treba.

Petnaest tisuća četvornih metara splitske tvrđave pripada Gradu koji o njoj, ruku na srce, jako loše skrbi. Da bi se to promijenilo Grad je u suradnji s Razvojnom agencijom RaST pozvao u pomoć Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije da im pomognu osmisliti što sa zapuštenom imovinom, a potom su i pokrenuli online anketu za sve građane. Plan je na temeljima konzervatorske podloge osmisliti i oživiti taj napušteni, od mnogih i zaboravljeni dio grada.

- Tvrđava Gripe je vrijedan kulturni resurs, želimo izraditi što kvalitetniji programski zadatak za njenu revitalizaciju, a za to nam trebaju zaključci s ove tribine, baš kao i rezultati ankete i radovi studenata splitskog Fakulteta arhitekture - pojasnila je okupljenoj tridesetorici zainteresiranih Antonija Eremut Erceg iz RaST-a.

Nisu mnogi shvatili ovu panel diskusiju kao svojevrsni "brainstorming", kakvom je i bila zamišljena, pa je umjesto razmjene stavova i mišljenja bilo plasirano i nekoliko (poprilično dobrih, dodajmo) teorija zavjere. Nije ni čudo, jer, kako je rekao jedan od posjetitelja panela:

- Iznenađen sam što je Grad ovo pokrenuo, jer ga doživljavam kaokorumpiranog i nekompetentnog. Iskustvo mi govori kako se ovdje sve radi po principu - vlasnik izradi projekt, a onda s nadležnima naštima što mu treba. Bojimo se da se to ne dogodi i na tvrđavi. Zaštićeno javno dobro treba ostati javni prostor.

Susjed, koji se predstavio kao pripadnik pete generacije na Gripama, ukazao je na velike probleme koje bi po njegovom mišljenju trebalo sanirati odmah, a ne čekati EU fondove, planove i snove:

- Na jugoistočnom bedemu je tupina ispucala, temelji su podlokani i rasut će se. Južni zid se također mrvi i ruši, na sjevernoj strani je Grad zatvorio oči kada su se krenuli parkirati, sada tu imamo kamionski parking. Vrime je bitno, vrimena nemamo!
Arhitektica Snježana Perojević drži kako komentari idu u prilog boljem rješenju, ali je i napomenula da Splićani uopće nemaju svijest o postojanju fortifikacije na Gripama.

- U drugim se gradovima takve građevine jednostavno urede, možda to možemo i mi. Turisti dođu i odu, ajmo mi ostaviti Gripe nama! Znamo reći - da nije bilo Dioklecijana, ne bi bilo ni Splita, a da nije bilo Gripa sigurno ne bi bilo Splita - kazala je.

I istina je kako je tvrđava na Gripama prva bila na braniku, negdje tamo 1657., kada je Ahmed Paša tukao topovima sa Sućidra, odbačen je sve do Rupotina (vratio se drugi dan, osvojio tvrđavu na četiri dana i tek potom pobjegao preko "grane")...

- Glavni sam krivac zašto Gripe izgledaju kako izgledaju - kazao je odjednom profesor Stanko Piplović, arhitekt koji je 1982. vodio posljednju obnovu ovog splitskoga blaga.

- Tada se utrošilo beskonačno para, svi su objekti rekonstruirani po originalnim nacrtima iz bečkog arhiva. Držao sam tada, a držim i danas, da je na tvrđavi nužna šetnica, restoran na jugoistočnom bastionu, tamo je divan pogled na Split... Trebala nam je i centralna ljetna pozornica...

Gripe su i arheološki iznimno zanimljive, pronađen je tamo i zlatni nakit, kao i brončani predmeti iz prapovijesti, kažu stručnjaci, a posebna je priča i crkvica svetoga Ante. Nju je ona vojska, koja je "gostovala" na tvrđavi desetljećima, koristila kao praonicu. Tek je spomenutom obnovom 80-ih ustanovljeno kako je crkvica tu bila i prije same tvrđave.

Svoj su glas o svemu dali i njezini "podstanari", među kojima je Hrvatski pomorski muzej, čija bi se ravnateljica Danka Radić radovala kada bi nacionalni muzej poput ovog, umjesto na Gripama, bio negdje uz more, gdje mu je i mjesto. Ovako "Bakar" stoji na vrh brda.

Govorio je i Ervin Dragičević, dekan Umjetničke akademije, čiji studenti osim na Gripama znanje traže na još sedam lokacija na kojima fakultet djeluje, a javila se za riječ i ravnateljica Državnog arhiva u Splitu, Marina Grgičević, koja skrbi o nevjerojatno vrijednom gradivu, a još uvijek ne zna je li to zauvijek.

Glavni problem, dalo se zaključiti po primjedbama Manušana, jest nevjerojatna potreba za parkirališnim mjestima.

- Gripe nemaju "genius loci", nemaju duh mjesta, što vas veže uz ovaj dio grada - upitala je okupljene arhitektica Daša Gazde.

E, baš to vas pitamo i mi!

Naslovnica Split