Dalmacija Split

'šokira brzina uništavanja'

Zeleni Dalmacije zabrinuti: Onečišćeni zrak, zamućena voda, nestaju nam stabla... Split proživljava najveću ugrozu okoliša u ovom stoljeću

 'šokira brzina uništavanja'

'Posljednjih godina uočavamo alarmantnu krizu splitskog okoliša s kojom ne izlazimo na kraj. To je prvenstveno regionalno sušenje stabala i raslinja (Marjan i okolica), onečišćeni zrak (Karepovac) i zamućena voda (Jadro) te prijetnje požarima.

Pri kraju godine procjenjujemo stanje i konstatiramo odlaganje i zakašnjele reakcije. Split preživljava najveću ugrozu okoliša u ovom stoljeću', zabrinuto konstatiraju Zeleni Dalmacije u svom priopćenju za javnost koje prenosimo u cijelosti.

'Nažalost, nastavlja se gubitak važnog šumskog kapitala, zelenih površina grada zbog nemara, neznanja i nesposobnosti. To se podjednako tiče javnih i privatnih područja. Šokira brzina i beščutnost uništavanja.

Zabrinjava nedostatak kulture i brige za obnovu zelenih površina. Postavlja se pitanje kako je to moguće? Nisu u pitanju samo novčana sredstva. 

Možda su dio odgovora utjecaji tradicijske kulture koja je snažno prisutna u našem gradu. Ona simbolički pretpostavlja kako je priroda na selu, a beton i asfalt u gradu. S druge strane, turizam i ugostiteljstvo preuzimaju javne prostore pa i zelenilo kao svoj vlastiti privatni prostor, navode Zeleni Dalmacije, napominjući kako konkretno misle na primjer kavane 'Semafor'.

'Najviše boli i izaziva nevjericu što najstroži centar grada, njegova povijesna jezgra gubi najviše stabala na ionako siromašnom području hortikulturne djelatnosti. Svakom novom prostornom intervencijom gubili smo dio zelenog nasljeđa. Zaboravljena je supstitucija stabala tako da smo uništili čitave drvorede.

Od Nodilove, Starog Pazara, Turističke palače, Rive i Zagrebačke ulice nestalo je preko pedeset bogatih krošnji koje su služile kao ukras i zaštita. To je značajan gubitak. 

Potkornjak, palmina pipa i ljudski faktor i sada nezaustavljivo devastiraju okoliš splitskog područja. 

Ne možemo za sve okriviti klimatske promjene i sakriti se iza više sile. Gradovi na Mediteranu desetke godina intenzivno ozeljenjavaju svoje prostore stvarajući uvjete za smanjenje temperature gradova koje rapidno rastu. Mi ne radimo ništa. 

Imamo i svijetlih primjera Matejuške i dijelom Zapadne obale kao i pošumljavanja opožarenih područja oko Mosora  aktivizmom građanki i građana što ulijeva nadu u bolje sutra.

Ali potkornjak sa Marjana već ruje na Čiovu a on je dio Splita. Kriza se širi', piše u priopćenju Zelenih Dalmacije koje potpisuje Lovro Rumora.

Naslovnica Split