Dalmacija Split

splitska perjanica

Ustanova u kojoj su većina zaposlenih osobe s invaliditetom doživjela je renesansu, strojevi se ne gase, a radnici DES-a poručuju: 'Dajte nam još posla'

splitska perjanica

DES će dogodine proslaviti 70. rođendan. DES je, zapravo, akronim od "defektni sluhom“, a te poslijeratne 1949., kada je počeo s radom, imao je 20 zaposlenih, uglavnom gluhonijemih.Škartoci u kojima donosimo kruh iz Konzuma i Ribole i brojnih pekarnica, hrvatske zastave kojima je okićen Split šivaju se u DES-u, brojni baneri i reklame po gradskim ulicama, tende, radnu odjeću djelatnika Tommyja, Ribole, Studenca i brojnih drugih firmi izrađuju njihove šalturice

Tko to kaže da je u Splitu zamrla sva proizvodnja i da bavimo samo turizmom i trgovinom, a u slobodno vrijeme udremo i koju faturetu? Neće biti baš tako. Evo nas na Ravnim njivama, u Ulici smo 114. brigade broj 14, u Ustanovi za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom Split, poznatijoj kao DES.

Četvrtak je iza podne, a od buke tiskarskih strojeva, šivaćih mašina i ostalih aparata jedva da možemo čuti naše sugovornike. Radi se sve u 16, a radnici mole Boga za još više posla.

- Dobro nam je tu, primanja su nam sigurna, ali kad bi bilo više narudžbi i zarade, valjda bi nam i plaća bila veća - komentar je koji smo čuli od brojnih radnika s kojima smo imali priliku razgovarati.

Ponosni su što, usprkos činjenici da je od njih 216 zaposlenih više od polovice osoba s invaliditetom, najveći dio svoje plaće zarade sami. Čak 58 posto! Ostatak im dotacijama pokrivaju osnivači Grad Split i Županija splitsko-dalmatinska. Posljednjih godina od velike su im pomoći i sredstva od Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), zahvaljujući kojima su kupili najsuvremenije strojeve za proizvodnju.

Odlični radnici

Osim s novim strojevima, radi se i na gotovo pa arhivskim primjercima tiskarskih mašina, kakve su se koristile još u doba Gutenberga. Njeguju se i stare knjigoveške vještine, kakve danas malo tko uopće zna raditi.

Gospođa Anđelka Tadić već 33 godine radi u DES-u, a zatekli smo je kako kvalitetnim koncem ručno uvezuje knjige. Zanat je davnih dana ispekla kod starih knjigoveških meštara DES-a, Dalibora Bralića i Svetina Bogdana, obojice gluhonijemih radnika.

- Mi smo jedini koji radimo na ovaj način, i to je najkvalitetnije. Većina mojih kolega su gluhonijemi i super mi je raditi s njima. Zbližili smo se, a s godinama sam naučila i njihov znakovni jezik. Odlični su radnici i kolege. Lijepo nam je na poslu, samo da je plaća malo veća - govori nam Anđelka, koja ne zna ni broja sjednica Gradskoga vijeća Splita koje je uvezala.

Njezin mlađi kolega Dean Štrbac (41) je nagluh. Odrastao je u domu Domu "Slava Raškaj", jer su ga roditelji napustili. U DES je došao 2001. godine na preporuku i u međuvremenu postao odličan radnik i jedan od rijetkih koji njeguje umijeće zlatotiska. Radi se s olovnim slovima i zlatnom folijom, kako se radilo još u Gutenbergovo doba.

- Meni je u DES-u odlično. Radi se osam sati dnevno, a vikendom odmara. Družim se s kolegama, nema nikakvog natezanja i svi smo dobri jedni prema drugima - kaže Dean, koji se zahvaljujući poslu, potpuno osamostalio. Živi kao podstanar u Kopilici, a za bolji život nedostaje samo koja kuna više... Bit će valjda uskoro i to.

A u DES-u se, i sami smo se iznenadili, puno toga proizvodi, a dobar dio njihovih artikala gotovo svakodnevno držimo u rukama, a da nismo ni svjesni da nastaje u pogonima na Ravnim njivama. Znači, škartoci u kojima donosimo kruh iz Konzuma i Ribole i brojnih pekarnica, papirnate vrećice u kojima nam trgovci u Građe pakiraju vide, brokve, tiple, brojne uplatnice u našim poštanskim sandučićima... sve to i još puno toga nastaje u tvornici DES-a.

Dalje, sve one hrvatske zastave kojima je okićen Split za vrijeme državnih praznika i gradskih fešta šivaju se u DES-u, brojni baneri i reklame po gradskim ulicama, tende... Kompletnu radnu odjeću djelatnika Tommyja, Ribole, Studenca i brojnih drugih firmi izrađuju njihove šalturice. Idemo dalje, ambalažne kartonske kutije za brojne gradske firme proizvodi njihov odjel Kartonaže (a gotovo svi radnici te jedinice su osobe s mentalnom retardacijom!), a isti ovaj odjel izrađuje i ambalaže za krafne za najveće pekare, poput Bobisa i Babića.

Pučka kuhinja

Turističku mapu Splita, koju im je naručila gradska Turistička zajednica, u ruci je držao svaki gost koji je posljednjih godina posjetio Split. Samo ove godine tiskali su je u 700.000 primjeraka. A gdje su pusti oni kalendari, registratori, školski imenici, zdravstveni obrasci što ih proizvedu. DES ima i svoj restoran zatvorenog tipa u kojem godinama pruža usluge pučke blagovaonice socijalno najugroženijim sugrađanima.

- Ljudi uopće nisu svjesni što mi sve ovdje radimo. Naši se poslovni partneri iznenade kad dođu ovdje i vide kako je ovo velika proizvodnja, da se kvalitetno radi na vrhunskim strojevima i da nam asortiman stalno raste - ponosan je Goran Mlinar, rukovoditelj Grafičkog sektora, dok nas zajedno s novom ravnateljicom DES-a mr.sc. Editom Maretić Dimlić provodi po zgradi ove ustanove. I ona je, kao i puno toga vrijednoga u Splitu, izgrađena kultne 1979.. Goran je u DES-u počeo raditi još 1988., bio je stipendist ove nekada duplo veće firme, koja je osamdesetih godina odlično poslovala i u najboljim godinama zapošljavala 420 ljudi, a samo u tiskari ih je bilo 90.

- Najgora situacija u firmi je bila od 1995. do 2002. To je bila katastrofa, plaće nisu dolazile, nije bilo posla, a radnici su spavali po pogonima jer nisu imali novca za plaćati podstanarstvo - prisjeća se Mlinar. Nakon 2002. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, tadašnji vlasnik DES-a, sanira firmu, a vlasnici joj postaju Grad Split s udjelom od 65 posto i Splitsko-dalmatinska županija, koja ima preostali postotak vlasništva. Od tada je situacija u firmi, više-manje, solidna.

S obzirom na, za DES iznimno poticajan, novi zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, ova tvrtka ima veliku šansu da pametnim upravljanjem postane još uspješnija i da u skoroj budućnosti ima više posla i da zaposli veliki broj novih radnika.

Samo da se radi

- Najvažnije je da na stolovima ima posla. S obzirom na to da u našoj ustanovi ipak radi 57 posto djelatnika s nekom vrstom invaliditeta, to je važno ne samo s ekonomskog aspekta, nego i sa socijalnog i rehabilitacijskog. Zato ovim putem apeliram na sve tvrtke i ustanove, a naročito na javne gradske i županijske komunalne, da nam se obrate i surađuju s nama. To im je na neki način i dužnost, a da ne govorim o tome da će na taj način i uštedjeti. Dakle, ne tražimo milostinju, nego posao - apelira Edita Maretić Dimlić.

Nije željela javno prozivati gradske tvrtke koje im nisu poslovni partneri, ali prepoznat će se oni i, nada se ravnateljica, uskoro naći i svoj interes u suradnji s DES-om.

- Ono što je važno jest da imamo odličnu suradnju s našim osnivačima Gradom i Županijom, na raspolaganju su nam u svakom trenutku. Moram pohvaliti i Damiru Bencu, ravnateljicu Zavoda za vještačenje i djelatnike Ministarstva rada i mirovinskog sustava na čelu s Markom Pavićem. Stvarno imaju sluha za naše potrebe. Neka tako i ostane - poručuje Maretić Dimlić.
A kad bude više posla, valjda će i Dean i Anđelka i njihovi kolege imati veću plaću.

Popis najvećih kupaca: Isplati se poslovati s nama

Svi poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika moraju, po zakonu, imati zaposlenu jednu osobu s invaliditetom. U suprotnom plaćaju penale od oko tisuću kuna mjesečno za svaku osobu, što je 12.000 kuna godišnje.

Alternativa im je, umjesto plaćanja penala, da zaključe poslovne ugovore s tvrtkom koja zapošljava više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, a to je upravo DES.

- Suradnja s nama svima se isplati, pogotovo velikim tvrtkama. Primjerice, Konzumu se puno više isplati da nama da da im tiskamo škartoce, nego da plaća milijune kuna za penale - pojašnjava Goran Mlinar.

Na popisu najvećih kupaca po prometu u tekućoj godini prednjače Grad Split,Tommy, Splitsko-dalmatinska županija, Konzum, HEP proizvodnja, Ribola, Babić pekara, Bobis, Studenac, Vodovod i kanalizacija, Promet, Cemex Hrvatska, Građa, Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ, Ured državne uprave RH, Plovput i Turistička zajednica grada Splita

Javni natječaji

Spašavaju ih milijuni Zavoda za vještačenje

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) raspisao je koncem rujna javne natječaje za dodjelu posebnih sredstava za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i u zaštitnim radionicama u iznosu od 85 milijuna kuna. Značajan dio tih sredstava namijenjen je upravo zaštitnim radionicama, pa će sasvim sigurno i DES aplicirati svoje projekte na ovaj natječaj koji traje do 27. listopada.
I prošle je godine na sličnom natječaju DES dobio veliku financijsku injekciju od ZOSI-ja.
Naime, DES je druga po velilčini zaštitna radionica u Hrvatskoj, odmah iza zagrebačkog URIHA, kojemu, nota bene, stopostotni iznos za plaće daje njihov osnivač, Grad Zagreb.

Naslovnica Split