Dalmacija Split

zapelo na lokacijama

Direktor splitske 'Čistoće' otkrio nevjerojatne podatke: Imamo na tisuće novih kontejnera i kanti vrijednih milijune kuna, a nemamo ih gdje postaviti po gradu! Ljude kao da nije briga...

zapelo na lokacijama

I prije nego što će splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara u svome govoru sasuti paljbu i prst krivnje uperiti u čelništva kotareva, uzvanici na otvaranju nove zgrade 'Čistoće' na Karepovcu nisu mogli ne zamijetiti kako je dvorište tog komunalnog poduzeća zatrpano – kontejnerima.

Ganc novi, u svim bojama, uredno poslagani od samog ulaza, negdje i na dva 'kata', već mjesecima čekaju da budu prevezeni i postavljeni na splitskim ulicama. Međutim, zapelo je na lokacijama koje bi u dogovoru s građanima oko njihovih zgrada i portuna trebali riješiti kotarevi. Prema procjenama iz "Čistoće", trenutačno je neraspoređeno 1500 takvih kontejnera, plus još nekoliko tisuća zelenih kanti od 80, 120 i 240 litara namijenjenih privatnim kućama.

Stvar je otišla toliko daleko da je unajmljena još jedna lokacija, i to u Mravincima u vlasništvu Hrvatskih cesta, kako bi se kontejnere za odvajanje papira, plastike, stakla i tetrapaka namijenjene za tzv. zelene otoke negdje moglo čisto fizički smjestiti. Posljednja je tura stigla prošli tjedan, a u narudžbi ili isporuci još ih je nekoliko tisuća.

- Ovaj tjedan objavljena je informacija da je Grad Zagreb izdvojio 200 milijuna kuna za nabavku, među ostalim, i kontejnera i kanti, drugi gradovi dižu kredite i daju jamstva za kupnju spremnika, a mi smo u situaciju da financijski dobro stojimo i u mogućnosti smo sami sve to kupovati, bez traženja pomoći od Grada ili povećanja cijena, ali smo došli da ovdje imamo čitavo more različitih kontejnera koje nažalost nemamo gdje postaviti. Zatrpani smo kontejnerima, a ne smećem - jada se Miroslav Delić, prvi čovjek poduzeća.

Cijena svakog takvog kontejnera kreće se, ovisno o dobavljaču, između 1500 i 2000 kuna, tako da se dolazi do cifre od skoro 3 milijuna kuna koliko trenutačno leži neiskorišteno.

Grad Split je bio taj koji je lani u svom Planu gospodarenjem otpada predvidio 360 zelenih otoka s kantama za odvajanje otpada. Po standardu, za njih je potrebna betonirana površina dimenzija 7,5 puta 1,5 metara, što je nekih 10 kvadrata prostora. Njihovu gradnju, tamo gdje se našla lokacija, do sada su vodili i financirali kotarevi iz decentraliziranih sredstava ili sam Grad iz svog proračuna.

- Da bi sustav funkcionirao imate tri komponente. Jedna je komunalno društvo koje je nositelj toga svega na način da mora osigurati sredstva, kupiti opremu, kada nabavi da to i postavi na terenu, te da na koncu osigura odvoz.

Druga komponenta je Grad koji mora donijeti određene odluke u sklopu reguliranja komunalnog reda.

Treća komponenta su kotarevi u smislu samog određivanja lokacija, a onda i sami građani koji se tih određenih pravila moraju pridržavati, da prihvate lokacije za zelene otoke gdje kotar odredi, da tu donose sve što imaju odvojeno - pojašnjava Delić.

Sam je i na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća javno apelirao za što bržim pronalaskom lokacija za zelene otoke, ali to očito nije dalo rezultata. Osim toga, kaže, u posljednje tri godine je u više navrata slao dopise i pisao mailove kotarevima da "Čistoći" dostave lokacije za zelene otoke.

- Jedan dio njih je odmah pronašao lokaciju, drugi su se se ispričali da ih nemaju u tom trenutku i da će pokušati naći u dogovoru s građanima, a treći, da budem iskren, da nemaju nikakvu mogućnost, da imaju problema s parkinzima i pristupu kućama i zgradama - navodi Delić.

Kako bi se izbjegla paraliza pogona na Karepovcu, omogućio nesmetani manevar kamiona i ostale opreme, "Čistoća" je u posljednje vrijeme dio plavih, zelenih, žutih i crnih spremnika počela postavljati i mimo postojećih zelenih otoka, uz one za komunalni otpad.

- Svaka zgrada građena poslije 1970. godine ima predviđene prostore za odlaganje otpada, ali su oni pretvoreni u sve drugo osim izvornu namjenu. Od trafika, preko dućana i pekarnica, do postolara...tako da je to sada problem. Da bi se uspostavio sustav, nužna je ta individualizacija lokacija. Dogodit će se tada više pozitivnih efekata: jedna što će svatko znati koliko točno ima smeća.

Dakle, kada imate lokaciju u svoj zgradi, u svojem portunu, ne možete reći da je došao netko sa strane i odložio u njega, pa ćete u konačnici i plaćati koliko trebate.

Osim toga, na kućnom pragu moći ćete odvajati i papir, i plastiku, i sve ostale komponente i mimo zelenih otoka. Kada je on na zelenoj površini, događa se sve i svašta, baca se kako baca. Jedino se bune oni kojima je to pred nosem, drugi ne - reći će Delić.

Stanje s lokacijama za zelene otoke najteže je u samom centru Splita. "Čistoća" stvar pokušava riješiti s dva mobilna reciklažna dvorišta u koja građani uz uobičajene papir, plastiku, staklo i tetrapak mogu odložiti još desetak drugih komponenti. Ali i tu na lokacijama koje odrede kotarevi. Što se pak splitskog prstena tiče, za koji također skrbi "Čistoća", Delić kao pozitivan primjer navodi Podstranu koja je odradila sve zelene otoke, dok u Solinu i Kaštelima stvari zapinju skoro kao u Splitu.

Gdje je onda rješenje? Gradonačelnik Krstulović Opara najavio je da će lomiti stvari, čak i pod cijenu gubitka izbora.

- Ni jedan kontejner u gradu Splitu nije postavljen po volji "Čistoće". Mi na našu ruku i ne možemo. Očito moraju sjesti predstavnici Grada i kotareva i naći rješenje ne samo za zelene otoke, već i uspostavljanje cijelog sustava. Morat će se donijeti određene odluke. Bez toga ni jedan sustav nije profunkcionirao, pa neće ni kod nas - odgovara direktor "Čistoće".

'Radimo više od drugih!'

- Mi radimo dva ili tri puta više nego neki drugi gradovi. Grad Zagreb trenutno ima frekvenciju od dva odvoza komunalnog otpada tjedno, a u Splitu minimum je tri puta, i to u prigradskim i rubnim dijelovima grada, u ovim bližem centru šest puta, dok se centar radi sedam puta tjedno. Vidite kojim intenzitetom moramo raditi upravo iz razloga što nemamo prostora za infrastrukturu. Zagreb, Osijek... imaju više spremnika i samim tim potreban manji broj odvoza.


Nama se i kolege iz inozemstva čude kako funkcioniramo s ovolikim brojem odvoza. Bili smo u Ljubljani, koja ima imidž zelenog grada, i odveli su nas u kompleks s četiri zgrade koji ima svoj natkriveni prostora za kontejnere s komunalnim i odvojenim otpadom. Znate li kolika je njihova frekvencija odvoza? Jednom tjedno ili čak jednom u 15 dana - navodi Delić.

 

Naslovnica Split