Dalmacija Split

Nacionalizacija

Nakon 700 godina Marjan više nije splitski: DORH od Banovine traži izjavu da se odreknu opjevanog brda kojeg su gradu poklonili stari Splićani

Nacionalizacija

Marjan bi po svemu sudeći trebao prijeći u državno vlasništvo, a u Općinskom državnom odvjetništvu doznajemo da su postupak uputili županijskom tužiteljstvu.
– Prije dvadesetak dana, kada je Zakon o šumama stupio na snagu, obavijestio sam županijski DORH, ali sam ih uputio kako bi bilo dobro prije negoli se digne tužba protiv Grada da se od gradske uprave još jednom upita tabularna izjava kojom se odriču šuma. Time bi se izbjegao sudski postupak koji predstavlja trošak, ali je izvjesno da će ga dobiti država – kaže Ljubo Prka, zamjenik u Općinskom državnom odvjetništvu.
Time bi nakon više od 700 godina, nakon Splitskoga statuta s početka 14. stoljeća, nakon što su Splićani darovnicama poklanjali svoju zemlju komuni/općini, lokalna vlast mogla izgubiti nadzor nad park-šumom i simbolom grada. Naime, novi Zakon o šumama otklonio je mogućnost da se uspostavi pravna kategorija lokalnih šuma, kako je prije bilo najavljivano iz Banovine.
Stari Zakon o šumama iz 1990. godine propisao je da šume mogu biti u privatnom ili državnom vlasništvu, radi čega je Općinsko državno odvjetništvo pokrenulo postupak da se 119 marjanskih parcela na koje je upisan Grad uknjiži na Republiku Hrvatsku.
Sada je otpala mogućnost da se to zaustavi posredstvom traženih, ali neusvojenih odredaba novog zakona i uvođenja statusa "lokalnih šuma" koje bi bile u vlasništvu županija ili gradova. Izgledno je, stoga, da će Marjan prijeći u ruke države, čak i ako se bude protivila Banovina, kao što je bilo sa šumama u Istri, Biogradu na Moru, Dubrovniku…
Međutim, novim propisom koji je stupio na snagu početkom kolovoza nisu zadovoljni ni oni koji su inicirali "nacionalizaciju" Marjana, među ostalima, i Društvo "Marjan" koje je od DORH-a zatražilo pokretanje postupka da se opjevano brdo uknjiži na državu.
– Ne vidimo nikakvu dobit za Marjan donošenjem novog Zakona o šumama, osim što se uvodi mogućnost da i pravna osoba čiji je osnivač i vlasnik Grad može postati šumoposjednik državne šume kojem Vladinom odlukom može biti povjereno gospodarenje Marjanom. Međutim, tada se gubi i teoretska mogućnost da se Marjanom gospodari na državni trošak – smatra Srđan Marinić, čelnik Društva.
U toj udruzi smatraju kako je najvažnije pitanje tko će i o čijem trošku provoditi šumskogospodarske planove. Ako Grad to zatraži, a Vlada odobri, tada će i svi troškovi gospodarenja pasti na građane Splita. U protivnom bi, kažu, gospodarenje park-šumom išlo na državni trošak, kao i za sve ostale šume u vlasništvu države.
– Jedina korist za Marjan bi, eventualno, mogla biti kad bi država upisala vlasništvo šume, što je donošenjem novog Zakona o šumama postalo nesporno, a Grad putem svoje Javne ustanove nadzirao gospodarenje Marjanom koje bi u tom slučaju morale provoditi "Hrvatske šume" i to o državnom trošku. To bi konačno bilo i pošteno, jer i splitski gospodarstvenici godinama uplaćuju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma u državni proračun, a iz nacionalne blagajne u Marjan nikad nije uložena niti jedna lipa, što smatramo da nije u redu – ističe Marinić.
U stranci Pametno smatraju da su novim Zakonom o šumama iznevjerena obećanja gradonačelnika Andre Krstulovića Opare i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da će Marjan ostati splitski.
– Marjan će biti državni, a Split će biti šumoposjednik, po novom zakonu. Doduše, pitanje je koja korist je bila do sada od splitskog vlasništva i upravljanja? Stabla padaju, ispust od kanalizacije na Benama smrdi, ima bespravnih gradnji, šuma je stara od nebrige, a u Javnoj ustanovi je više od 60 zaposlenih – pita se vijećnik Pametnog Renato Čupić, koji dodaje kako se novim zakonom otvorila mogućnost Gradu da "osniva društva s ograničenom odgovornošću koja će dobivati na upravljanje paintball terene i slične sadržaje, predviđene EU-ovim projektom i tako dalje uhljebljivati kadrove".
Što Grad namjerava – hoće li postati šumoposjednik, hoće li izdati tabularnu ispravu kojom se odriče stotinjak parcela na Marjanu u korist države, kako je to od njega nedavno zatražilo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu? Ta smo pitanja još početkom prošlog tjedna poslali našem poteštatu, ali do zaključenja ovog lista nismo dobili odgovore, iako su nam iz Ureda grada javili da je gradonačelnik poručio kako će odgovori stići u roku od tjedan dana.


'Za sve projekte i Grad će davati zeleno svjetlo'
Novi Zakon o šumama bio je od Zelene akcije prozivan kao "Zakon o golfu", jer u šumama dopušta golfske terene s pripadajućim gradnjama, kampove i investicije od državnog interesa i izvlaštenje privatnih posjeda. Ako se na Marjanu dogodi velika sječa borova, koji se sve više suše i ruše, može li se sutra dogoditi "strateška investicija" u obliku hotela na državnom vlasništvu, bez da država ili privatnik pitaju odobrenje Grada?
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da gradovi nisu isključeni od odlučivanja:
– Strateški projekti moraju biti usklađeni s prostorno-planskom dokumentacijom, a nositelji izrade prostornih planova lokalne razine su upravo gradovi i općine. Potrebne suglasnosti jedinica lokalne samouprave propisane su posebnim propisom o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.

 

Naslovnica Split