Dalmacija Split

Restoran na otvorenom

Dok službe igraju ping-pong, pantagane guštaju: istražili smo tko je kriv za najezdu glodavaca na Pazaru i u gradskoj jezgri

Restoran na otvorenom

Vlasnici trenutno najpopularnije pekarnice u državi uzeli su metlu u ruke, istjerali pantagane, navukli metalne rolete i nalijepili obavijest "zatvoreno zbog renoviranja do 1.9.".

Uklonili su čak i naziv "Pekarnica Kamen" s pročelja. I bez tog prizora, Pazar je jučer ujutro djelovao osamljenije nego inače. Dok su se građani zbunjeno došaptavali je li uopće igdje sigurno kupovati, mi smo razgovarali s nadležnima. Oni se kao po dogovoru dobacuju kuglicom mišomora odgovornosti.

Ide s vlasnika pekarnice Roka Tunića na koncesionara Pazara, tvrtku "Hippos". Oni je brže-bolje bacaju na Grad, tvrdeći da je cijela jezgra krcata štakorima. Da se radi o pošasti!

"Cian", ovlašteni gradski deratizer okrivljuje, pazite ovo, "Hrvatske željeznice". Štakori navodno izlaze iz njihova tunela. Nitko ga ne održava. Ne obilazi ga ni županijski Nastavni zavod za javno zdravstvo (NZJZ). Nije u njihovoj domeni, kaže ravnateljica dr. Željka Karin.

Ne kontroliraju oni ni sve gradske ulice. Motre unutrašnjost objekata na Pazaru, jer je tako po dogovoru sa zakupcima prostora, a ne mogu im pomoći "kad štakori dolaze izvanka".

Pantagane u pekarnici otkrile su groznu istinu: Split je preplavljen štakorima i crnim žoharima! Iz tvrtke zadužene za eliminaciju nametnika poručuju: Zovu nas iz kafića, restorana i hotela. Grad ćešće treba raditi deratizaciju i dezinsekciju!

Stravične scene iz splitske pekarnice! Štakori se penju po policama s kojih ljudi kupuju kruh, vlasnik se pravda: Nije samo kod nas tako...

Pa da krenemo redom. Da se trebamo javiti HŽ-u smatra Roberto Zidar, voditelj sanitarne zaštite u "Cianu", tvrtki koju Banovina plaća gotovo milijun kuna za, impresivno, dvije deratizacije godišnje:

– Kuda god ide tunel HŽ-a, dug nepuna dva kilometra, svi nadzemni objekti - imaju štakore. Ne znam čisti li ga itko? Mi ne. Štakori žive u tunelu, a kiosci od Pazara su točno iznad. Pukotina ima koliko hoćeš. Tuda izlaze po hranu – ekspertno će Zidar.
Kritizira i "Hippos", kaže da nije siguran čiste li uopće tržnicu.

Priča se da su glodavci postali otporni na stare otrove?

– Nema šanse. Dosad nije uočena rezistentnost. "Cian" dva puta godišnje obavlja deratizaciju cijeloga grada i kanalizacije. Šahtovi se čiste, postavi se otrov... – nabraja Zidar.

Iako Grad radi s "Cianom", oni nisu zaduženi za čišćenje tržnica. Boško Šimundža iz "Hipposa" govori da su našli povoljniju ponudu:

– "Cian" nam je lupao nevjerojatne cijene. Razlika je bila dvostruka. Kad smo rekli da ćemo prijeći na "KB Ciklon", spustili su ponudu ispod njihove, ali iz principa nismo htjeli više raditi s "Cianom" – otvoreno će Šimundža.

Razgovarali smo s Ivom Kuzmanićem iz "KB Ciklona" i upitali ga što on misli o Zidarovoj teoriji da štakori dolaze iz tunela:

– Čim je tu tunel, naravno da će ih biti. Što se tiče tržnice, deratiziramo vanjski dio, a NZJZ kontrolira naš rad. Provode neke programe. Sanitarna inspekcija dođe kad se već odluči – kaže Kuzmanić.

Dr. Karin, čelnica "Higijenskog", ima malo drukčiju priču:

– Ne znamo tko nadzire otvoreni dio Pazara. Mi ne.

Dalje navodi da ta ustanova kontrolira samo poslovne prostore na tržnici:

– Vanjski dio nije pod našim nadzorom, a on je razlog pojave štakora. Ljudi u kioscima imaju papire. Sanitarnu inspekciju smo zvali, obišli su ih jučer, ali štakori stižu izvana. Provuku se tko zna odakle. Očito se ne kontrolira vani. To je isto kao da u kući imate mamce, ali vam glodavac uđe iz vrta. Kad je bio natječaj za nadzor vanjskih površina, prijavili smo se, ali eto... Niti itko ima ugovor s nama da mi to nadziremo.

Čuli smo se opet sa Šimundžom iz "Hipposa", koji je kazao da uopće nemaju tvrtku koja obavlja vanjski nadzor.

– Onda bismo trebali imati i tvrtku koja nadzire tvrtku koja obavlja nadzor. To nema smisla. Nije ni zakonski potrebno – odgovara, dodajući da inspekcije redovno izlaze na teren.

Inženjer Toni Žitko iz "Higijenskog" jučer je, uz sanitarne inspektore, obavio nadzor na Pazaru. Kaže da koncesionar po zakonu može angažirati stručni nadzor:

– Nisu obavezni. Sanitarna inspekcija provodi tek povremeni nadzor. Svakako bi pomoglo da nekoga angažiraju. Bili smo u izvidu. Situacija je nedopustiva. Treba dodatna deratizacija i posebne mjere, a nakon turističke sezone broj štakora će opasti – ističe Žitko, pa dodaje da na jesen po planu slijedi sustavna deratizacija.

– Otići će štakori sa sezonom. Mesnice i pekarnice su im magnet. Jabuke i smokve omiljena hrana. Treba biti oprezan koliko god se može. Ali tu je i tunel…

Izlaze li iz tog prostora?

– Imali smo problema ranije. Izlazili su negdje odavde, ne možemo nikoga kriviti – oprezno će inženjer.

Marin Krpetić, predsjednik kotara Grad, može:

– Kriv je prvenstveno "Hippos"!

Nije kriv HŽ? Kažu da štakori idu iz tunela?

– Napišite da su masoni. Šalu na stranu, problem je u cijeloj jezgri uzrokovan ugostiteljskim objektima. I kafići su počeli prodavati hranu. Sanitarna inspekcija bi trebala raditi reviziju minimalnih tehničkih uvjeta. Siguran sam da veliki dio nema adekvatne prostore. Neki na Pjaci imaju skladište u Krešimirovoj. Žele imati što veći objekt i zato hranu izmjeste.

Je li rješenje osnaživanje infrastrukture?

– Nije, nema je smisla graditi kad nam zimi ne treba, a sezona traje nekoliko mjeseci. Nema smisla ni da prati povećani rast objekata jer ćemo onda za deset godina imati potrebu za još većom infrastruktorom jer će doći još fast foodova. Treba, dok je na vrijeme, sadržaje izmještati iz jezgre. Treba tražiti uzrok. Ako drastično pojačamo količinu otrova po ulicama, potrovat ćemo se. Treba regulirati koliko objekata može grad podnijeti.

HŽ: Danas krećemo u deratizaciju pruge
Iz "Hrvatskih željeznica" kažu da redovno provode deratizaciju, obilaze tunel te da nisu uočili leglo štakora.

– Zbog problema s glodavcima s kojima se suočavaju građani Splita posljednjih dana, "HŽ Infrastruktura" za danas je dogovorila hitnu deratizaciju cijele dužine spomenutog tunela. Radovi će se izvoditi u jutarnjim satima, stoga molimo građane da ne ulaze u tunel u kojem je i inače zabranjeno kretanje neovlaštenim osobama – javljaju iz HŽ-a i dodaju da je "inače opće poznato kako su najčešća staništa štakora prostori na kojima nalaze dovoljno hrane".
– Apeliramo stoga na sve institucije i gospodarske subjekte, osobito na području oko Pazara, da poduzmu sve kako bi se riješio navedeni problem.

Milijun za dvije deratizacije godišnje
Iz Grada smo dobili odgovor plaćaju li se usluge "Cianu".

– Posljednje četiri godine trošimo 970 tisuća kuna godišnje na dvije deratizacije, isključivo na javnim gradskim površinama. Drugdje ih treba provoditi vlasnik ili korisnik imovine – odgovara pročelnik Damir Babić, a na pitanje planiraju li povećati tamanjenje pantagana, odgovara da prihvaća prijedlog:
– Naravno da je češća deratizacija učinkovitija. Kod izrade proračuna predložit ćemo dodatna sredstva. Dalje ovisi o financijskim mogućnostima i odluci Gradskog vijeća.

 

Naslovnica Split