Dalmacija Split

UPALIO SE ALARM

Ospice opasno prijete: hoće li i Dalmaciju zahvatiti epidemija i slijedi li i Hrvatskoj srpski scenarij? Procijepljenost najniža u široj okolici Dubrovnika i Splita

UPALIO SE ALARM

Univerzalnim pristupom cijepljenju se do 2020. godine mogu spriječiti milijuni smrti od bolesti za koje postoji cjepivo, a rutinskim cijepljenjem svako dijete od rođenja dobiva priliku za zdrav život. Uz to se cijepljenjem postižu i ostali značajni zdravstveni ciljevi, od kontrole nekih zaraznih bolesti, poboljšanja zdravlja djece i mladih do suzbijanja antimikrobne rezistencije, velike suvremene prijetnje javnom zdravlju.

Prema izvješću ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Kopenhagenu, broj oboljelih od ospica u Europskoj regiji je u alarmantnom porastu 2017. godine. Točnije, oboljelo je 21.315 ljudi, uključujući 35 smrtnih ishoda, u usporedbi s 5273 oboljelih tijekom 2016. godine, što je četverostruki porast! U 15 od 53 zemlje europske regije, vladala je epidemija s više od 100 oboljelih. Najveći broj zabilježen je u Rumunjskoj (5500), Italiji (5006) i Ukrajini (4700 oboljelih). U tim je zemljama zadnjih godina došlo do pada cjepnih obuhvata, s tim da je u marginaliziranim skupinama cjepni obuhvat dulje godina vrlo nizak, a bilo je i prekida u opskrbi cjepivima.

Situacija u Hrvatskoj

– Do prije nekoliko godina procijepljenost djece u Hrvatskoj bila je odlična, a zadnjih nekoliko godina je počela kontinuirano padati. U Hrvatskoj se bilježi pad procijepljenosti, no to ovisi o vrsti cjepiva, te o tome je li riječ o primarnom cijepljenju ili docjepljivanju – kaže epidemiologinja dr. Iva Pem Novosel, iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, te ujedno otkriva kakvo je stanje u pojedinim županijama.

Procijepljenost protiv difterije, tetanusa i hripavca najniža je u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj te Ličko-senjskoj županiji, dok je procijepljenost protiv ospica, zaušnjaka i rubeole najniža u Dubrovačko-neretvanskoj (samo oko 83 posto za drugu dozu cjepiva), a zatim u Istarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, u kojima je procijepljenost niža od 95 posto za drugu dozu cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Najbolja procijepljenost protiv ospica, zaušnjaka i rubeole je u Karlovačkoj, Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji.

– Zdravstvene vlasti trebale bi osigurati provođenje programa cijepljenja sukladno zakonskim propisima. Treba znati da protivnici cijepljenja ugrožavaju svoju djecu, ali i djecu koja se zbog vlastita zdravstvenog stanja ne smiju cijepiti ali su zaštićena tzv. kolektivnim imunitetom ako je on 90 posto, odnosno ako je barem 90 posto djece u njihovoj okolini procijepljeno protiv određene bolesti. Stoga bi svi roditelji zdrave djece morali cijepiti svoju djecu protiv zaraznih bolesti za koje postoje cjepiva radi zaštite vlastite djece zbog rizika zaraznih bolesti kao što su, na primjer, ospice, ali i zbog druge nezaštićene i ugrožene bolesne djece u njihovoj okolini – pojašnjava dr. Pem Novosel.

– Na listu obveznog cijepljenja predloženo je i cjepivo protiv pneumokoka. Konjugirana cjepiva štite od onih pneumokoka koji najčešće uzrokuju invazivnu bolest, što znači da se cijepljenjem ne može eliminirati pneumokokna bolest, ali se cijepljenjem smanjuje rizik od pneumokokne bolesti. Ozbiljne bolesti koje pneumokok može izazvati jesu upala pluća, meningitis i febrilne bakterijemije, dok su upala srednjeg uha (otitis media), bronhitis i upala sinusa (sinusitis) obično blaže manifestacije bolesti uzrokovane pneumokokom.

U razvijenim se zemljama teški oblici bolesti javljaju uglavnom u djece mlađe od dvije godine i u starijih osoba. Slabiji imunosni sustav povećava mogućnost infekcije i razvoja bolesti. Sve je češće prisutna rezistencija pneumokoka na konvencionalne antibiotike, što dodatno iziskuje pronalaženje drugih djelotvornih metoda kontrole pneumokokne bolesti, kao primjerice cjepiva – ističe epidemiologinja.

U Sloveniji najavljuju strože zakone
U susjednoj Sloveniji razmišlja se o strožim zakonima koji reguliraju cijepljenje, koji bi otežali upis neopravdano necijepljene djece u vrtiće i škole, iako je nakon niza godina pada procijepljenosti trend opet uzlazan. Lani su, naime, protiv zaraznih bolesti cijepili više djece nego godinu prije.
Struka upozorava da zarazne bolesti nisu nestale.
"Za prosječnog Europljanina je rizik da će oboljeti od dječje paralize ili difterije iznimno malen", kazala je dr. Maja Sočan iz Nacionalnog instituta za javno zdravje (NIJZ). No kad je riječ o tetanusu, rizik se nije smanjio. "Tetanus nam prijeti iz zemlje i prljavštine. Nema načina da se taj rizik smanji osim cijepljenjem." Mnogi ne razmišljaju o tome da mnoge bolesti stižu i iz drugih europskih zemalja, što se povremeno već događalo kao, na primjer, s ospicama.

Francuska ozakonila cijepljenje protiv ospica
Nakon što je u veljači na zapadu Francuske od ospica umrla 32-godišnja žena, zdravstvene vlasti odaslale su poruke u korist cijepljenja u zemlji koja mu je nesklona.
Ta necijepljena žena umrla je u bolničkom sveučilišnom centru u Poitiersu, u regiji Nova Akvitanija, i dvadeseta je osoba od 2008. godine koja je umrla od ospica.
Do smrti je došlo nakon što je Francuska upravo donijela zakon po kojem se broj obveznih cjepiva popeo s tri na jedanaest, među kojima cjepivo protiv ospica za djecu, nakon žestokih rasprava.
Epidemija ospica koja vlada Novom Akvitanijom od početka studenoga 2017. "ustrajna" je u toj regiji. Do sada je zabilježeno 269 potvrđenih slučajeva, od kojih je 66 posto trebalo hospitalizaciju, a za četiri pacijenta reanimaciju. Te su se brojke više nego udvostručile nakon 24. siječnja.
Objava o zadnjem smrtnom slučaju "povećava potrebu za sve stanovništvo da brzo provjeri kako stoje s cijepljenjem, jedinim načinom zaustavljanja epidemije", ističe Agencija, podsjećajući da "ne postoji liječenje te vrlo zarazne bolesti" jer jedan bolesnik može zaraziti do 20 osoba.

Svjetski tjedan
Cijepljenje spašava milijune života i jedna je od najuspješnijih zdravstvenih intervencija na svijetu. Na žalost je još uvijek velik broj necijepljene djece, što ih izlaže velikom riziku obolijevanja od potencijalno smrtonosnih bolesti. Svjetskim tjednom cijepljenja koji se obilježava od 24. do 30. travnja 2018. g. s temom: "Zaštićeni zajedno, #CjepivaDjeluju" Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nastoji potaknuti sve ljude da se potrude povećati cijepne obuhvate radi općeg dobra: od vlada koje mogu osigurati cijepljenje do samih pojedinaca i njihovih obitelji koje se trebaju cijepiti.

 

Naslovnica Split