Dalmacija Split

grad protiv države

Mostov Ante Čikotić uoči tematske sjednice u Banovini: Preuzmu li ga 'Hrvatske šume', Marjan neće prestati biti splitski

grad protiv države

Gradski vijećnici danas će se okupiti na tematskoj sjednici o Marjanu, koju je sazvao Mostov vijećnik Ante Čikotić, prikupivši potrebne potpise 16 svojih kolega, među kojima je nekolicina iz vladajućih opcija.

U povodu toga razgovarali smo s Čikotićem i temu otvorili činjenicom da je Općinsko državno odvjetništvo zatražilo od Grada da izda tabularnu izjavu kojom bi u vlasništvo države predao 119 hektara zemljišta na Marjanu na koje je upisan.

Mogu li vijećnici donijeti odluku da prepuštaju Marjan državi i "Hrvatskim šumama" ako je Statutom Grada propisano da će Grad čuvati Marjan i brinuti se o svakom njegovu boru?

– Statut ne može biti iznad zakona, a Zakon o šumama jasno kaže da šume i šumsko zemljište koje je do listopada 1990. bilo upisano kao društveno vlasništvo prelaze u državno. Dakle, šume mogu biti državne ili privatne. Nažalost, gradonačelnik je upao u jedan municipalni romantizam, njegov optimizam da će dobiti sudski spor nema zakonsku osnovu.

Ipak, sve lokalne sredine na Jadranu, od Istre, preko Biograda i Šolte, sve do Pelješca, sudski su se borile s Državnim odvjetništvom oko šuma. Zašto bi Split bio iznimka?

– Svi su, od Istre do Pelješca, izgubili na Vrhovnom sudu. Čemu trošiti na sudsko sporenje ako ne možete dobiti slučaj? Što je još važnije, ne radi se o tome da bi Marjan prestao biti splitski. "Hrvatske šume" bi preuzele gospodarenje, a Grad bi preko Javne ustanove upravljao Marjanom.

Dakle, "Hrvatske šume" bi ulagale sredstva i ljudstvo u šumarske radove, obnovu šume, njezin uzgoj, a Javna ustanova bi upravljala zaštićenim područjem, brinula o njegovoj promociji, edukaciji, zaštiti, prometnicama...

"Hrvatske šume" su često prozivane u javnosti zbog svojih brojnih poslovnih "bisera", pa zašto očekujete da bi one bile bolje od Javne ustanove?

– S pravom ih se proziva jer su centralizirani i neke stvari kod njih treba mijenjati. Ali su svakako stručniji za šumarske poslove. I zato bi bilo bolje taj dio prepustiti njima. Dapače, "Hrvatske šume" su krive što nisu od 1990. same pokrenule postupak da se uknjiži država na Marjanu.

Svaka vladajuća garnitura u komunalnim tvrtkama zaposli svoje ljude bez natječaja. Očekujete li da će velike stranke donijeti odluku kojom bi se njihovi kadrovi u Javnoj ustanovi našli bez posla i prihoda?

– Javna ustanova broji 59 ljudi, ona je rekorder s brojem djelatnika po četvornom kilometru od svih takvih javnih ustanova u Hrvatskoj. Od osam milijuna kuna koje Grad godišnje ulaže, čak 84 posto novca troši se na plaće djelatnika te institucije. To je po svim kriterijima previše.

S druge strane, Javna ustanova nema ovlaštenog inženjera šumarstva i loše se brine o održavanju šume, koja propada od starosti. Posebice tu mislim na sadašnje stanje u kojem je napadnuta potkornjakom. Na natječaj koji su raspisali za izvlačenje zaraženih stabala iz park-šume nije se nitko javio pa je propao! Da je riječ o dobroj organizaciji i kadrovskoj strukturi, tih šezdeset ljudi bi sami mogli riješiti pitanje potkornjaka.

Ukratko, predlažemo da se krene u novu sistematizaciju i definiranje djelatnosti Javne ustanove. Sadašnji rezultati ne opravdavaju sredstva koja se svake godine troše, jer građani ne dobivaju koliko izdvajaju za Marjan. Ako gradonačelnik kaže da želi uređeni Žnjan i čiste odnose na njemu, tu ga kao Most podržavamo, ali očekujemo da isto vrijedi za Marjan.

Dio toga što govorite poklapa se s tezama koje Društvo "Marjan" zastupa. Jeste li povezani s njima?

– Kad je u pitanju Marjan, nastojim se informirati od svih koji se na relevantan način bave ovom problematikom, od nadležnih institucija do civilnog sektora. Apsurdno mi je da je gradonačelnik tužio sudu Društvo "Marjan", koje je najstarija splitska udruga. Smatram da mu je to pogrešan potez jer trebamo otvarati dijalog.

Žalosti me i to što Javna ustanova ima loš odnos s udrugama. Tema Marjana kao zajednička baština povijesti, kulture, arheologije i prirode nadilazi osobne stavove i politiziranje. Nema tu ove ili one strane, ili si na "svijetloj" ili na "tamnoj" strani.

'Zabraniti gradnju u park-šumi, pa da vidimo tko će biti protiv'

S čime idete na Gradsko vijeće?

– Predložit ćemo gradskim vijećnicima da se usvoji deklaracija kojom bi se zabranila mogućnost gradnje na Marjanu, pa da vidimo tko je iskreno za to, a tko nije. Ponavljam, ako se govori o transparentnom dovođenju reda na Žnjan, onda isti principi moraju vrijediti za park-šumu.

Loša je poruka da se za savjetnika ravnatelja u Javnu ustanovu uzima inženjera građevinarstva. Svaka čast toj struci, ali upravo bi gradnju na Marjanu trebalo zabraniti, ma koliko je neki htjeli, posebice na južnim padinama. Također, vrijeme je da se utvrdi vlasništvo svih zemljišnih čestica sukladno Zakonu o šumama, da se obavi usklađenje katastra i zemljišnika, evidentira sve šumsko zemljište i šume, upišu svi pravni režimi u park-šumi.

'Tužit ćemo Banovinu i upisati se na parcele'

– Već pet mjeseci iz Grada nismo dobili nikakvo očitovanje. Ako Grad ni na tematskoj sjednici ne bi pristao na mirno rješenje, jedina pravna mogućnost koja ostaje jest da Županijsko državno odvjetništvo podnese tužbu Trgovačkom sudu radi utvrđenja da je država po sili zakona stekla pravo vlasništva nekretnina koje smo tražili – objašnjava Ljubo Prka, zamjenik općinskog državnog odvjetnika koji vodi marjanski slučaj.

Naslovnica Split