Dalmacija Split

splićani, pozor!

Karepovac - što bi trebalo znati? Ključna pitanja i odgovori o sanaciji odlagališta otpada

 splićani, pozor!

1. Što je Karepovac?

Karepovac je jedino legalno odlagalište na koje se skoro 60 godina dovozi otpad iz svih gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije. Svake godine pristigne oko 130 tisuća tona otpada, a do danas ga se nakupilo više od sedam milijuna metara kubičnih.

Karepovac je dosegnuo svoje krajnje granice i doslovno je zadnji trenutak za njegovu sanaciju. Godine nemara, neznanja i neplaniranja dovele su do popunjavanja kapaciteta, pa se može reći da je sanacija počela u pet do podne i nema alternativu.

Riječ je o najvažnijem projektu koji utječe na cjelokupnu kvalitetu života. Rješavanjem najvećeg nesaniranog odlagališta u Hrvatskoj ulaže se u budućnost grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Danas je Karepovac i odlagalište i gradilište. Dok se na jednoj strani obavlja sanacija s 50 strojeva, s druge strane kamioni “Čistoće” svakodnevno dovoze oko 300 tona otpada u zimskim te oko 500 tona u ljetnim mjesecima iz cijele županije. I to će biti tako sve do izgradnje i otvaranja Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

2. Kako izgleda sanacija odlagališta Karepovac?

Odlagalište Karepovac sanira se po glavnom projektu i građevinskoj dozvoli. Radovi su započeli 22. studenog 2017. godine, prebacivanjem komunalnog otpada odlaganog u zadnjih nekoliko godina s istočne strane na krovni dio deponija, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju sanitarnog deponija na kojemu će se ubuduće kontrolirano odlagati otpad do konačnog zatvaranja cijelog odlagališta, uz paralelnu sanaciju.

Otpad koji se prebacuje je komunalni otpad koji se odlagao od 2010. godine. U nešto više od dva mjeseca intenzivnih radova ukupno je prebačeno 360 tisuća metara kubičnih otpada, od planiranih milijun kubika. Osim toga, početna faza sanacije, koja traje 30 mjeseci, uključuje i izgradnju prateće infrastrukture, poput hidrantske mreže, obodne ceste, trafostanice, sustava odvodnje procjednih voda sa sabirnim bazenom za procjedne vode i priključenjem na uređaj za pročišćavanje.

Druga faza paketa A su objekti ulazno-izlazne zone: zgrada za zaposlene s parkiralištem i pratećom infrastrukturom. Treća faza paketa A je izgradnja aktivnog i pasivnog sustava za prikupljanje, obradu i energetsko iskorištavanje odlagališnog plina – izgradnja zatvorenog sustava bez emisija odlagališnog plina u zrak.

Paket B, drugi dio sanacije, čini izgradnja plinske baklje i plinskog postrojenja za proizvodnju električne energije, a paket C, završni dio, izgradnja uređaja za pročišćavanje procjednih voda koji će se izgraditi nakon prethodno provedenog monitoringa sastava procjednih voda, sukladno projektnoj dokumentaciji.

Nakon završetka sanacije današnji Karepovac izgledat će kao bilo koje sanirano odlagalište, kao zeleno brdo prekriveno travom i niskim raslinjem, a na istočnom dijelu bit će sanitarni deponij na kojemu će se zaprimati otpad do početka rada Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Ovim će Karepovac postati „usklađeni deponij“, što znači da će imati svu infrastrukturu i uvjete za rad prema pravilnicima. Dakle, konačno zatvaranje i sanacija mogući su tek nakon početka rada centra u Lećevici.

3. Dokad će trajati radovi i hoće li to ugroziti turističku sezonu?

Faza intenzivnih neugodnih mirisa sigurno će završiti do početka turističke sezone, a izvođači će potom reorganizirati posao. Uvodi se produženi rad u večernjim satima s namjerom da se radovi još više ubrzaju i da se sav planirani otpad, po mogućnosti, prebaci već do sezone, te da se tako izbjegne nastavak prebacivanja otpada ponovno na jesen.

Nakon toga slijedi oko dvije godine sanacije, brtvljenja, prekrivanja i odvodnje, a zatim nekoliko godina otplinjavanja.
Svakako je ova početna faza najneugodnija za građane s obzirom na emisiju odlagališnih plinova, no kako je već puno puta naglašeno, koncentracije tih plinova nisu štetne i neugodan miris ne znači opasnost za zdravlje ljudi.

4. Mjeri li se sve što se treba mjeriti?

Na mjernoj postaji Karepovac mjere se vrijednosti svih plinova propisanih Glavnim projektom. To su sumporvodik, amonijak, lebdeće čestice PM10 s udjelom metala, sumporov dioksid, dušikovdioksid i merkaptani. To su standardna mjerenja prilikom sanacije svakog odlagališta. Postoje i stalne postaje u Splitu, Solinu i Kaštelima na kojima Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prati kvalitetu zraka i konstantno mjeri većinu parametara kao i na Karepovcu.

Također i izvođači radova kontinuirano vrše mjerenja na samom gradilištu.

Ni u jednom trenutku od početka sanacije nisu zabilježena prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracije plinova sukladno Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku. Izmjerene vrijednosti u svakom su trenutku dostupne na internetskim stranicama “Čistoće” Split.

S tim da se mjeri sve što se treba mjeriti složili su se i ministar zaštite okoliše i energetike Tomislav Ćorić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak te ugledni hrvatski toksikolog Franjo Plavšić prilikom svojih posjeta Karepovcu prošlog tjedna.

5. Što smrdi?

Neugodni mirisi nastaju od uobičajenih odlagališnih plinova, ponajprije od amonijaka i merkaptana. No oni ne ugrožavaju zdravlje, nego samo utječu na kvalitetu života jer su neugodni.

6. Je li to opasno?

To nije opasno. Neugodni mirisi ne predstavljaju opasnost, radi se o razgradnji organskih spojeva. Iako se miris osjeti, to je daleko ispod granice koja bi ugrozila zdravlje ljudi.

Upravo će sanacija odlagališta Karepovac spriječiti opasnost za zdravlje građana. Mjerenja pokazuju da je sve ispod graničnih vrijednosti, a granice su određene tako da štite zdravlje najosjetljivijih skupina.

7. Što se sve koristi kako bi se smanjio intenzitet neugodnih mirisa

Glavni projekt sanacije odlagališta Karepovac propisuje nekoliko mjera za smanjenje intenziteta neugodnih mirisa, odnosno za slučaj prekoračenja izmjerenih dnevnih vrijednosti plinova. Prva mjera je smanjenje intenziteta radova ili opsega posla za oko 50 posto.

Zatim ide smanjenje radova na trećinu ili četvrtinu mehanizacije, a potom kompletno zaustavljanje radova, pa prekrivanje tankim slojem zemlje. Odličan učinak prekrivanja otvorenih ploha inertnim materijalom najbolje se osjetio za vrijeme blagdanske pauze u prosincu i siječnju.

Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i energetike predložila je i uporabu kemijsko-bioloških sredstava za smanjenje intenziteta neugodnih mirisa, tako da se sada plohe na odlagalištu koje se saniraju s jedne strane prekrivaju, a s druge strane tretiraju se certificiranim biološkim sredstvima koja smanjuju intenzitet mirisa.

8. Utječe li Karepovac na kvalitetu vode?

Karepovac ne može utjecati na kvalitetu vode jer se ne nalazi u Zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode. Nalazi se nizvodno od Izvora Jadra.

Istina je da su nesanirana i divlja odlagališta otpada potencijalna prijetnja kvaliteti podzemnih i površinskih voda. Samom razgradnjom otpada nastaju tekućine koje s padalinama ispiru otpad i produkte raspada otpada te otapaju odlagališne plinove, a sve skupa zatim završava u procjednim vodama odlagališta. Ako odlagalište nema nepropusno ležište, procjedne vode završavaju u podzemnim vodama.

Srećom, na Karepovcu je tlo slabo propusno što svakako smanjuje mogućnost dotoka procjednih voda u podzemne vode.

9. Može li odvajanje otpada pomoći sanaciji odlagališta Karepovac?

Odvajanje otpada može pomoći jer će se time smanjiti količine otpada koje dolaze na odlagalište Karepovac. Stvaranje otpada ne može se spriječiti, no s njim se može postupati odgovorno i civilizirano. Većina bačenog otpada može se preraditi i pretvoriti u nove vrijedne i korisne stvari.

Pravilnim odvajanjem otpada i primjerenim odlaganjem svaki građanin može pridonijeti stvaranju čišćeg svijeta oko sebe. Otpad koji se može reciklirati je papir, karton, staklo, plastika, metali te zeleni, tj. biorazgradivi otpad.

Recikliranjem se štede prirodni resursi i energija, a smanjuje se količina otpada.

Odvajanjem po vrstama otpada već u kućanstvu postiže se bolja kvaliteta sekundarnih sirovina i lakša prerada.
Na području grada Splita postavljeno je 1850 spremnika za prikupljanje odvojenih kategorija otpada. Sav otpad koji građani već odvajaju ide na za to predviđena mjesta, nikako na Karepovac.

No, na razini grada postotak je još uvijek mali, stoga je važno osvještavanje građana i stalno pozivanje na odgovorno postupanje s vlastitim otpadom.

10. Što donosi Plan gospodarenja otpadom Grada Splita?

Plan gospodarenja otpadom finaliziran je i osigurat će unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom na području Splita.

Planom je predviđena edukacija i informiranje javnosti, mjere sprječavanja nastanka otpada, uspostava prikupljanja otpada „od vrata do vrata“ i sortiranje, nabava opreme, izgradnja reciklažnih dvorišta, kao i sanacija i zatvaranje Karepovca i ostalih divljih odlagališta na području Splita.

Donošenjem ovog dokumenta osigurat će se financiranje sanacije Karepovca, nabava opreme, izgradnja reciklažnih dvorišta i ostalih aktivnosti iz fondova Europske unije. Posebno se napominje da za sadašnju sanaciju Karepovca nije bilo predviđeno financiranje iz nepovratnih sredstava Europske unije, nego isključivo na teret proračuna države i lokalne samouprave.

* Prošle je godine na Karepovac pristiglo 119.910 tona komunalnog otpada. Udio Grada Splita u ukupnoj količini je 65.226 tona, što je oko 54 posto. Ostalih 15 gradova i općina sudjeluje s 46 posto. Svaki građanin Splita s oko 360 kilograma otpada sudjeluje u ukupnoj količini otpada na godišnjoj razini.

* U svrhu što boljeg komuniciranja s građanima i zainteresiranom javnošću otvorena je adresa elektroničke pošte [email protected] za sva pitanja, primjedbe i mišljenja

Naslovnica Split