Dalmacija Split

motorne pile u akciji

Hoće li se 'pluća Splita' pretvoriti u kamenjar? Opasni nametnik se proširio Marjanom, do sljedeće godine bi se moglo osušiti 80 posto stabala

motorne pile u akciji

'Povratak autohtone vegetacije dugotrajan je proces i teško je biti precizan koliko će trajati, jer ovisi i o puno čimbenika i o vrsti i tipu konverzije šume, ali i o populaciji potkornjaka', tvrdi dr. Pernek

Ako se ne uspije zaustaviti razmnožavanje potkornjaka na Marjanu, već ove godine većina borova u splitskoj park-šumi mogla bi se osušiti.
Taj mediteranski nametnik, koji je otkriven kao jedan od uzročnika aktualne "upale" na "plućima grada", širi se velikom progresijom. Početkom prošle godine, kad su vojnici izvlačili posječena debla i granje s Marjana, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Robert Koharević kazao je da se osušilo 500 do 600 stabala i da je to manje od jedan posto od ukupno 64.000 stabala u šumi, te da se neće raditi plan pošumljavanja.
Međutim, očito je od tada "nepogoda" jako uznapredovala. Na nedavnom predavanju o uzrocima sušenja borova, dr. Milan Pernek iz Hrvatskog šumarskog instituta izjavio je kako je u ovom trenutku u park-šumi 80 posto zdravih stabala.
Oko 13.000 ih se osušilo ili počelo sušiti, a 51.000 ih se još drži. Prema navodima iz stručne literature, mediteranski potkornjak ima dvije do sedam generacija godišnje, ovisno o temperaturi zraka na određenom području.
Pojave li se u prirodi tri generacije potkornjaka tijekom ove godine, taj agresivni nametnik mogao bi potamaniti novih 40.000 borova, odnosno, samo 20 posto aktualnog fonda te šumske vrste dočekalo bi 2019., a ni oni ne bi dugo ostali čitavi. Zato je 2018. odlučujuća godina da se spasi Marjan.
Dr. Pernek smatra da su borovi u našoj park-šumi odradili svoju pionirsku ulogu pošumljavanja i da ih treba zamijeniti uglavnom hrastom crnikom, popularnom česminom. Ali, na predavanju o njihovu sušenju bilo je rečeno da su borovi još potrebni kako bi pružali hlad autohtonim vrstama koje će doći nakon njih, jer mladice ne bi preživjele izravan udar sunca i potencijalnu eroziju tla, pa zbog toga treba poduzeti sve da se uspori sušenje borova.
Po riječima stručnjaka s Hrvatskog šumarskog instituta, za obnovu kompletne šume na Marjanu trebat će i do 40 godina.
– Konverzija u smislu povratka autohtone vegetacije je dugotrajan proces i teško je biti precizan koliko će trajati, jer ovisi i o puno čimbenika i o vrsti i tipu konverzije, pa i o populaciji potkornjaka. Vjerujem da to treba biti spor proces, kako nam ne bi nešto izmaknulo kontroli pa da se vratimo u neke degradirane oblike šuma ili, ne daj bože, kamenjaru.
Ovo je pravi posao šumarske struke koja ga zna odraditi, samo je važno da je se sluša. Računajte da će se za 10 do 20 godina dogoditi velike promjene, a da za još toliko možemo očekivati sasvim drugu vegetaciju prilagođenu na klimatske uvjete i uvjete tla – smatra Pernek.

No, kako bi se ovo postiglo, potrebno je prvenstveno da se obuzdaju potkornjaci, koji su u Americi izjeli stotine milijuna borova. Je li invazija potkornjaka na Marjanu po brzini sušenja stabala usporediva s Amerikom?
– Usporediv je utjecaj klimatskih promjena, jer u Americi je jedna sasvim druga vrsta potkornjaka (Dendroctonus ponderosae) uspjela iskoristiti toplije zime kako bi se pojavila u gradacijama gdje dosad nije mogla. Vrsta Orthotomicus erosus na Marjanu također ima u uvjetima aridifikacije (toplije, sušnije) uvjete za više generacija godišnje, a time i neusporedivo jaču moć za velike štete.

Koliko će borova na Marjanu dočekati 2019. bude li klima povoljna kukcima?
– Ovo je teško procijeniti, trebamo imati na umu da svjesno idemo u zaštitne mjere, što znači da ćemo pokušati zaustaviti populaciju potkornjaka. Ako u tome uspijemo, usporit ćemo sušenje i dati stručnjacima uzgajanja šuma više prostora za djelovanje.

Je li moguće spriječiti razmnožavanje potkornjaka u splitskoj park-šumi?
– Da, moguće je, ali to ne ide jednostavno. Zato nam treba puno ljudi koji će raditi na tome, te stručan tim koji će to voditi. Treba postaviti feromonske klopke, pratiti ih, laboratorijski pregledati ulove, koristiti insekticidne mreže, na vrijeme doznačivati i izvesti zaražen materijal iz šume – sve to je ogroman posao. Jasno da za to treba dobra organizacija i novčana sredstva. Nadam se da će mjerodavni to shvatiti i da potpora neće biti načelne prirode.

Ukratko, bit će potreban veliki organizirani napor, nemala novčana sredstva i poštovanje mišljenja struke. A novu šumu vidjet će mališani koji sad idu u vrtiće – kad narastu i budu imali svoju djecu.

 

'Više od 80 posto novca za Marjan ide za plaće u Javnoj ustanovi'

 

Predsjednik Mostova vijećničkog kluba u Banovini Ante Čikotić jučer je podnio prijedlog Juri Šundovu, predsjedniku Gradskog vijeća, kojim traži da se održi tematska sjednica o "osobito značajnom pitanju imovinsko-pravnih odnosa na Marjanu i o zaštiti park-šume".

- Iako se za upravljanje i gospodarenje Marjanom putem Javne ustanove godišnje izdvaja 8 milijuna kuna, sušenje borova dokazuje da se nije ulagalo u obnovu šume, te da se njome nije gospodarilo na odgovarajući način, a čak 82 posto spomenutog iznosa odlazi na plaće zaposlenika. Pritom, gradska institucija nema ovlaštene šumare odnosno nema snagu boriti se sa svim nedaćama koje su zadesile Marjan. Ovakva politika nečinjenja koštala je park-šumu i sve nas najmanje 13.000 stabala - naglasio je Čikotić.

Robert Koharević: Vaš novinar brka kruške i jabuke

Nakon objavljenog teksta redakciji Slobodne Dalmacije javio se Robert Koharević, ravnatelj park-šume Marjan, a njegovu reakciju prenosimo u nastavku:

Poštovani, ovim putem ponovno izražavam svoje opravdano nezadovoljstvo tekstom gosp Vidulića u razgovoru s gosp Pernekom o zdravstvenom stanju u Marjanu. Naime, po neznam koji put predmetni novinar brka kruške i jabuke i u uvodnom dijelu teksta spominje moje ime i da sam ja prije cca godinu dana rekao da se osušilo cca 1% stabala, te da ne treba plan pošumljavanja.U prvoj rečenici on spominje uzročnika sušenja koji je determiniran tek ove godine...da nije možda gosp SV vidovit pa je lani znao prije Hrvatskog šumarskog instituta da je taj mediteranski potkornjak uzrok naših problema. LANI NITKO NIJE ZNAO DA JE TAJ POTKORNJAK TU JER GA STRUČNJACI HŠI NISU NI PRONAŠLI Stoga je tada moja izjava i bila takva...ali sad tu izjavu postavljati u kontekst novih otkrića i situacije krajnje je neprimjerena - napisao je u svojoj reakciji Koharević.

Naslovnica Split