Dalmacija Split

popisuju se parcele

Pluća Splita više neće biti splitska: marjanskom šumom upravljat će Zagreb?!

popisuju se parcele
Preuzimanjem gospodarenja nad Marjanom od strane Hrvatskih šuma potencijalno bi se, upozorava Goran Kotur, ugrozila zaštita te park-šume od požara

Ako se, uz državne i privatne šume, u novi prijedlog Zakona o šumama ne uvede termin "lokalne", splitskim Marjanom gospodarit će se iz Zagreba.

Doznajemo, naime, kako već neko vrijeme Državno odvjetništvo provjerava i popisuje parcele na Marjanu koje se trenutačno vode kao društveno vlasništvo ili se na njih kao vlasnik upisao Grad Split, a sve kako bi država pokrenula postupak uknjižbe.

Nije riječ, međutim, samo o splitskom "problemu". U Rovinju je, primjera radi, država tražila cijelu tamošnju park-šumu, dok je u Zadarskoj županiji Grad Biograd ostao bez kampa "Sv. Dominik".

Istarska županija čak je sugerirala svojim gradovima i općinama da se bore protiv takve prakse i ulaze u sporove kako bi zadržali svoje, odnosno društveno vlasništvo. Da je krajnji trenutak da u vezi s ovim pitanjem reagiraju i saborski zastupnici, drži i Goran Kotur, splitski gradski vijećnik SDP-a, koji je upućen u spomenutu problematiku budući da je bio na čelu Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan.

Javna rasprava o prijedlogu novog Zakona o šumama traje, ističe on, samo još do 5. rujna i dotad bi se, prema njegovim riječima, morala uvesti kategorija "lokalne šume".

Jednostavni izračun

– Postoji velika opasnost da država uzme Gradu Splitu ključne ovlasti na Marjanu, zbog toga što je DORH pokrenuo postupak uknjižbe vlasništva parcela u vlasništvu Grada Splita na RH.

Naime, po sadašnjem Zakonu o šumama, postoje samo državne i privatne šume. Ako se to provede, Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan i dalje će upravljati Marjanom kao zaštićenim područjem, ali će gospodarenje preuzeti Hrvatske šume. Najveći problem je u tome što bi, po Zakonu o šumama, Hrvatske šume postale nadležne i za mjere zaštite od požara na Marjanu, ali bi u to ulagale puno manje novca nego što se ulaže sada – tvrdi Kotur.

Premda nam iz Ministarstva poljoprivrede, u čijoj su nadležnosti i Hrvatske šume, odgovaraju kako se ništa bitno ne mijenja u odnosu na dosadašnja pravila, te da će se, u svrhu zaštite od požara, izdvajati ukupno pet posto sredstava iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija (OKFŠ), Kotur napominje kako upravo to jest sporno kad je u pitanju sudbina trenutačno gradskih šuma. Objašnjava to na primjeru Marjana:

– Sukladno površini šume na Marjanu može se izračunati da će država, odnosno Hrvatske šume, za zaštitu od požara na Marjanu izdvajati manje od 20.000 kuna. To se jednostavno izračuna jer za dva milijuna hektara svih šuma po Hrvatskoj imaju na raspolaganju manje od 200 milijuna kuna sredstava, a na Marjan službeno otpada tek 200 hektara šume.

S druge strane, gradska Javna ustanova direktno i indirektno za zaštitu Marjana od požara troši oko pola svojih sredstava. Dakle, više od tri od sedam i pol milijuna kuna! Treba reći i kako u cijeloj Hrvatskoj, na šumskoj površini deset tisuća puta većoj od Marjana, Hrvatske šume od 1. lipnja do 15. rujna imaju tek 87 stalnih motrionica, 10 čvrstih objekata i 49 privremenih motrilačkih mjesta, dok ih je na Marjanu četiri tijekom cijele godine.

Sve političke opcije

Preuzimanjem gospodarenja nad Marjanom od strane Hrvatskih šuma potencijalno bi se, zaključuje on, ugrozila zaštita ove park-šume od požara. Rješenje problema je, dodaje Kotur, u izmjenama novog Nacrta prijedloga Zakona o šumama, koji je trenutno na javnom savjetovanju.

– Uz državne i privatne šume treba uvesti kategoriju lokalnih šuma, tako da Marjan ostane u većinskom vlasništvu Grada Splita. Ta ili slična kategorija postoji u osamnaest članica EU-a, a ukupno 22 članice Unije dopuštaju i drugo javno vlasništvo nad šumama, osim državnog i privatnog. Ovo je pitanje oko kojeg se moraju angažirati sve političke opcije, kako u Splitu, tako i u drugim gradovima, kako se ne bi dogodilo da se šumama na njihovu teritoriju gospodari, i to manje kvalitetno, iz Zagreba – napominje Kotur.

Kategorija lokalnog - globalna praksa

U čak 22 članice EU-a, uz državne i privatne, postoje i druge kategorije šuma, a u 18 članica Unije propisano je da šume mogu biti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. To je slučaj u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.

Naslovnica Split