Karepovac – sramota danas, ponos sutra, naziv je tribine održane jučer poslijepodne u prostorijama gradskog Kotara Kamen. Tribinu je organizirala Građanska inicijativa Karepovac – drugo lice Splita, a pozvani su kao gosti kandidati za splitskog gradonačelnika.
Ako je vjerovati njihovim najavama, građani Splita ne trebaju se više bojati kada je u pitanju sanacija gradskog deponija. Neupitna je sanacija, postoje samo male razlike oko njenog načina. Osim toga, svi se slažu i oko projekta Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, bez kojeg niti sanacija i zatvaranje Karepovca niti imaju smisla niti su mogući.
Ivo Baldasar tako je pojasnio da prva faza, za koju je natječaj raspisan, podrazumijeva otplinjavanje koje bi moglo potrajati godinama. Nakon što deponij bude "ispuhan“ od štetnih plinova, trebao bi, u drugoj fazi, biti potpuno saniran i pretvoren u zelenu površinu. Osim toga, trebala bi u samom startu biti uređen sanitarni deponij s prikupljanjem procjednih voda, na kojem bi se odlagao otpad dok ne profunkcionira Lećevica.
Ante Čikotić, dojučerašnju državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, kandidat iz redova Mosta, napomenuo je kako bi se otplinjavanje trebalo voditi na način da se proizvodi električna energija. Ključ ekološke budućnosti po njemu su reciklažni centri i lokalne sortirnice kako bi se uopće smanjila količina otpada koja će odlaziti u Lećevicu.
Andro Krstulović Opara podsjetio je kako je upravo on podigao cijeli problem sanacije na nacionalni nivo, ukazujući na nelogične poteze ministarstva okoliša koje je blokiralo projekt Lećevice, a inzistiralo na sortirnici i kompostani na Karepovcu. Pet je njegovih vijećnika s područja Karepovca, napomenuo je, dodajući da sanacija treba ići kako je ugovorena, a Lećevicu treba što više požuriti.
Nešto drugačiju viziju sanacije imao je Jure Šundov, koji je došao u ime Željka Keruma. Šundov bi cijeli Karepovac iskopao, smeće preradio i spalio. Možda je nešto skuplje, otprilike tri puta u odnosu na predviđenih 25 milijuna eura, ali neka košta što košta, poručio je, cijelu tu planinu od 6,5 milijuna kubika smeća treba – spaliti.
- Taj otpad nije pogodan za spaljivanje jer je navlažen i izmiješan s materijalom s kojim je zatrpavan. Za takvo nešto trebalo bi uložiti neusporedivo više energije nego što bi se spaljivanjem dobilo. Osim toga, spaljivanjem otpada nastaju najgori i najopasniji spojevi pogubni po ljudsko zdravlje, poput dioksina i slično. Spalionice se zatvaraju diljem Europe – odgovorio mu je Čikotić.
Baldasar je napomenuo i da bi raskopavanje prije otplinjavanja moglo izazvati katastrofu u obliku eksplozije metana, no nije to mnogo omelo Šundova, koji je ostao pri svojoj metodi "preori, iskopaj, skupo spali".
Marijana Puljak skrenula je pažnju na tijesne rokove i penale koji prijete ako se ne ispune ciljevi poput odvajanja 50 posto otpada i uklanjanja deponija. Stoga sanacija treba ići po projektu za koji je raspisan natječaj, a treba se fokusirati na primarno razdvajanje i reciklažu otpada.
Otprilike slično razmišljaju i ostali kandidati - Mihael Darko Burazin (Hrast, HSP AS…), Aida Batarelo (SDP, HNS), Pjero Baranović (Dišpet) i Mihael Darko Burazin (Zelena lisa, Hrast).
Malo drugačija Lećevica: Most za reciklažna dvorišta
Dosadašnje politike su nas dovele pred zid. Mi sada moramo ići u smjeru CGO Lećevica, ali na drugim osnovama, sa smanjenim količinama i promijenjenim sastavom otpada – kazao nam je Ante Čikotić odgovarajući na pitanje koji je njegov stav oko CGO Lećevica, odnosno koji je stav Mira Bulja, kandidata Mosta za župana.
- Kada se provede Plan gospodarenja otpadom, Lećevica će tijekom vremena izgubiti svoj smisao. Zalažemo se protiv Lećevice kakve su dosadašnje politike planirale. Nasuprot toga, veći je značaj reciklažnih dvorišta i sortirnica koje bi pripremile, inertizirale taj otpad koji bi išao prema Lećevici i smanjile njegov volumen. Znači, na Lećevici se ne bi odlagali niti opasni niti otpad koji bi imao impakt na okoliš. CGO je sada realnost jer smo promašili sve rokove – kazao je Čikotić. Dodao je da grad Split ne smije ulaziti u suvlasništvo Centra jer će mu to, kada profukncionira sortiranje otpada, donijeti negativnu vrijednost.