Dalmacija Split

MALA ZEMLJA ZA VELIKU PLJAČKU

Skandalozni kriminal kojeg skrivaju već tri godine: u splitskoj Poreznoj upravi 2000 predmeta otišlo je u zastaru, milijuni su izgubljeni, a nikoga nije briga

MALA ZEMLJA ZA VELIKU PLJAČKU

Čak dvije tisuće predmeta zaplovilo je rijekom zaborava u splitskoj ispostavi Porezne uprave, pokazala je revizija provedena još 2014. godine. Iako su, dakle, propusti utvrđeni još prije tri godine, sve je skriveno od javnosti: nigdje taj nalaz ni danas nije objavljen niti je Porezna uprava nakon otkrića pokrenula bilo kakve pravne radnje.

Jedina posljedica činjenice da je ostalo nenaplaćeno barem nekoliko milijuna kuna jest da je službenica koja je vodila predmete sama napustila Poreznu upravu. Svi ostali – od njezine neposredno nadređene, pa nadalje – i dalje rade na svojim radnim mjestima kao da se ništa posebno nije ni dogodilo.

Štoviše, ni danas se o ovom slučaju službeno od Porezne uprave ne može mnogo doznati. Iako smo Poreznoj upravi uputili prilično detaljan upit o zastarama u splitskoj Ispostavi, odgovoreno nam je kako je, u osnovi, sve to porezna tajna. Koliko je dakle točno predmeta zastarjelo, koliki je porezni dug ostao nenaplaćen, te o kojim je dužnicima riječ – sve je to porezna tajna, kažu u Poreznoj upravi iz koje nisu niti demantirali cijelu priču.

Prema neslužbenim izvorima, riječ je o porezu na promet nekretnina koji je neplaćen godinama prije provedene revizije. Riječ je također kako o građanima, tako i o tvrtkama čiji je dug bio pravomoćan. Kako porezna zastara iznosi tri godine, očito je dakle da su predmeti u kojima je trebalo pokrenuti ovrhu godinama ležali u ladicama netaknuti a da nitko od osoba nadređenih zaboravnoj poreznoj službenici nije reagirao. S obzirom na to da je revizija provedena 2014. godine, proizlazi da je riječ o predmetima koji su dospjeli negdje do sredine 2011. godine.

Tko zna koliko bi to sve dalje trajalo da problem napokon nije uočen nakon što se sredinom 2012. počelo s objavom imena poreznih dužnika. Sređivanje i povezivanje podataka počelo je razotkrivati rupe u sustavu, a da bi se problem konačno uočio trebalo je još više od godine dana. Naposljetku, kada se pokazalo da broj spornih predmeta raste do neslućenih brojki, provedena je revizija koja je došla do spomenute brojke od oko 2000 predmeta koje je trebalo otpisati.

Izvješće je poslano Središnjem uredu Porezne uprave no ništa se posebno nije dogodilo. Službenica koja je bila zadužena za predmete, kada je pokrenuta revizija, zatražila je i dobila neplaćeni godišnji odmor od godine dana. Nakon godine dana zatražila je – i opet joj je odobreno – još godinu dana neplaćenog dopusta, da bi na kraju radni odnos bio raskinut krajem prošle godine, nakon isteka te druge godine dana dopusta.

Odmah nakon što je prvi put uzela dopust, službenica se preselila u Firencu gdje, prema našim izvorima, i sada živi. Pokušali smo je kontaktirati preko Facebooka, no nije odgovorila na poruke.

O kolikim je razmjerima priče riječ, može se vidjeti ako se brojka od 2000 predmeta usporedi sa sadašnjim podacima o poreznim dužnicima kada je u pitanju Porez na promet nekretnina.

Prema popisu kojeg Porezna uprava osvježava krajem godine, na dan 31. listopada 2016. godine na području županije Splitsko-dalmatinske ukupno je dug po osnovi poreza na promet nekretnina imalo nešto više od tisuću subjekata, razvrstanih u tri kategorije – fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost, pravnih osoba te "običnih" građana.

Iznosi tih dugova kreću se od nekoliko stotina do – najvećeg – dva milijuna kuna. Većina se kreće u iznosima od desetak do stotinjak tisuća kuna. Kada se to usporedi s brojkom od 2000 predmeta, proizlazi da godinama porez na promet nekretnina nikome nije naplaćen prisilnim putem. Naplaćeno je samo ono što su dužnici sami podmirili.

Na koncu, dakle, nitko nije snosio neke posebne posljedice. Nikakva kaznena prijava nije podnesena, službenica se odselila u Italiju, a većina njezinih nadređenih i dalje radi unutar Porezne uprave: njena neposredno nadređena je tako danas raspoređena na vođenje prekršajnih postupaka.


Odgovor nadležnih: 'Dužni smo čuvati tajnu'

Je li točna brojka od 2000 predmeta, koliki je iznos nenaplaćenih poreza u ovom slučaju, jesu li, i koje, pravne radnje poduzete nakon otkrića, te koliko inače Porezna uprava gubi novca godišnje zbog zastara predmeta, pitali smo odnose s javnošću Porezne uprave, no dobili smo tek općenit odgovor:

- Vezano za pitanje nastupa zastare prava na naplatu u predmetima na referadi nekretnina u Ispostavi Split, obavještavamo vas da se naplata i mjere ovrhe provode sukladno Metodologiji rada u ovršnom postupku.

Popis dužnika i njihovih dugova koji su ostali nenaplaćeni Porezna uprava vam nije u mogućnosti dostaviti jer je dužna kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom, a sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona (NN, br. 115/16).

Međutim, Porezna uprava (temeljem čl. 8. stavka 7. OPZ-a) objavljuje na svojim mrežnim stranicama, 31. listopada svake godine, popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, poreza na promet nekretnina, iznosa na ime naknade za koncesiju te carina – odgovor je na naš upit po kojem objava pojedinog poreznog duga s imenom i prezimenom nije porezna tajna, no objava ukupnog iznosa koji Porezna uprava ne uspije naplatiti jest porezna tajna.

 

Naslovnica Split