Dalmacija Split

Slučaj 'Spaladium'

Dejan Kružić: Moja tužba spasit će Grad od plaćanja 53 milijuna eura

Slučaj 'Spaladium'

Dejan Kružić, profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu i bivši ovlašteni pregovarač Grada Splita u postupku sklapanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu u izgradnji Sportsko-poslovnog kompleksa Lora u Splitu – a riječ je o dvorani poznatoj kao Spaladium Arena i neizgrađenim pratećim objektima - podnio je na splitskom Trgovačkom sudu tužbu protiv Grada Splita i Trgovačkog društva Sportski grad TPN u stečaju kojom traži poništenje dvaju aneksa ugovora, zaključenih u ožujku 2008. i ožujku 2009. godine, u mandatu HDZ-ova gradonačelnika Ivana Kureta.

Bude li tužba usvojena, Grad Split, naglašava Kružić, neće biti dužan bankama koje su kreditirale izgradnju ovog zdanja što bi bio veliki obrat, jer je prošle godine arbitražni sud Hrvatske gospodarske komore utvrdio da im Grad mora platiti 53 milijuna eura. Drugim riječima, TPN i banke sami bi rješavali svoj poslovni odnos. Prema navodima iz tužbe, Grad je izgubio arbitražu baš zbog spornih aneksa.

Osnivač TPN-a je konzorcij Konstruktor inženjeringa, IGH i Dalekovoda. On je po modelu javno-privatnog partnerstva u Lori trebao izgraditi kompleks vrijedan 140 milijuna eura, a činili bi ga dvorana i "prateći komercijalni sadržaji“ - garaža na osam etaža, hotel s 200 soba, uredskim prostorom i kongresnom salom te trgovački centar na 37 tisuća četvornih metara. Rok dovršetka cijelog kompleksa bio je 15. prosinca 2010. godine, ali do danas je podignuta samo dvorana. Neisplativa i uglavnom prazna, ona figurira kao spomenik megalomanije u premijerskoj eri Ive Sanadera kada je cijeli projekt ugovoren.

Prema Kružićevoj tužbi, Grad je do sklapanja spornih aneksa imao čvrste instrumente osiguranja da se "ni teoretski ne može dogoditi“ ono što se dogodilo na arbitraži. Točnije, TPN je po ugovoru bio dužan financirati, izgraditi i 30 godina upravljati kompleksom "bez ikakvih garancija i jamstava Grada Splita“. Grad i Republika Hrvatska trebali su zajednički plaćati mjesečnu zakupninu "da bi se istekom ugovorenog roka javno-privatnog partnerstva (30 godina), vlasništvo četiri predmetna objekta u Lori“, a to su dvorana, garaža, hotel i trgovački centar, "uknjižilo na ime Republike Hrvatske i Grada Splita na jednake dijelove“. Na temelju suglasnosti splitskog Gradskog vijeća, ugovor o javno-privatnom partnerstvu potpisan je 4. rujna 2007. godine.

Kružić u tužbi piše da je neposredno pred prošli Božić došao u posjed spornih dodataka ugovoru zaključenih između Grada Splita i TPN-a. Njihovim sklapanjem izvršene su "bitne izmjene odredbi osnovnog ugovora o JPP“ koje "uvode nove uvjete“ i "mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora o JPP u korist privatnog partnera na način koji nije bio predviđen u uvjetima Javnog natječaja i zaključenog osnovnog ugovora“.

Nadalje, kaže kako potpisivanje dodataka osnovnom ugovoru nikad nije dobilo suglasnost nadležnih tijela, niti su stavljeni na uvid splitskim gradskim vijećnicima, a potom navodi šest bitnih promjena ugovora po kojima oba dodatka pogoduju privatnom partneru.

Nećemo ih nabrajati, tek ćemo spomenuti kako sporni dodaci, prema tužbi, obvezuju Grad da u slučaju raskida ugovora preuzima obaveze o kreditu koje su banke dale TPN-u. Uz to, izbrisana je jedna od temeljnih garancija iz osnovnog ugovora da TPN ne može raspolagati novcem koji će Grad i država plaćati za zakup sve dok ne osigura adekvatno financiranje gradnje komercijalnih prostora ili ih ne izgradi. Stoga Kružić u tužbi traži proglašavanje dodataka ugovora ništetnim jer su, smatra, suprotni odredbama čak osam zakona, jednog pravilnika i Statuta Grada Splita.

Deset razloga za ništetnost

Evo što nam je rekao Dejan Kružić:

Zašto ste podnijeli tužbu?

- Moja tužba predstavlja iskraz neizmjerne ljubavi koju kao građanin imam prema svome gradu. Budući da nisam pozvan u arbitražni postupak kao svjedok Grada Splita, ova tužba je jedini način da pravosuđu Republike Hrvatske kažem ono što bih inače rekao u arbitražnom postupku, a to je da postoji deset razloga ništetnosti dodataka ugovoru o javno-privatnom partnerstvu. O njima su po službenoj dužnosti trebali voditi računa arbitri u arbitražnom postupku. Njihov pravorijek mi kazuje da nisu vodili računa ni o jednom od tih deset.

Kako komentirate činjenicu da nitko od istražitelja pa ni DORH nije utvrđivao ništetnost dodataka ugovoru?

- To ne znam, teško je komentirati nešto što se ne zna. Za ništetnost nikad nije kasno, ona ne zastarijeva.

Što bi usvajanje Vaše tužbe značilo za obveze Grada utvrđene arbitražom?

- Ako bi moj tužbeni zahtjev bio usvojen i postao pravomoćan, a arbitraža je već sada pravomoćna, on bi onemogućio strane banke da ovrše imovinu Grada Splita. A uz arbitražom utvrđeno potraživanje od 53 milijuna eura postoji potraživanje još jedne banke koja također može pokrenuti sličan postupak, pa bi ukupan iznos bio oko 70 milijuna eura. Dakle, cilj je spriječiti i trećeg bankara da stavi ruku na imovinu Grada Splita. Želim kao porezni obveznik te državljanin ove države spriječiti da se na osnovi ništetnih pravnih poslova novac poreznih obveznika RH i građana Splita uplaćuje bez zakonske osnove u korist bilo kojeg privatnog subjekta.

Tko bi u tom slučaju snosio nastale troškove i kakva bi bila budućnost kompleksa?

- To je pitanje u ovom trenutku irelevantno za Grad. Šta će biti s privatnim partnerom i njegovim obvezama prema bankama nebitno je, a privatni partneri i njihove banke upravljat će rizicima koje su preuzeli. Sada treba spriječiti da netko neopravdano uzme novac od građana, a neka banke u Splitu organiziraju igre bankara u hotelu u Lori koji se trebao izgraditi, izgrade ugovoreni poslovni centar i garažu u kojoj će parkirati auta.

Dakle, sigurni ste da bi usvajanje Vaše tužbe otklonilo sve obveze Grada u ovom slučaju?

- Apsolutno, ali ta moja tvrdnja nije pritisak na pravosuđe. Ono mora suditi prema zakonima, štititi javni poredak Republike Hrvatske, a ne moje, gradske ili bilo čije interese.

Baldasar bez komenata, Kuret nedostupan

Zamolili smo gradsko čelništvo za komentar Kružićeve tužbe. Odgovoreno nam je: "Gradonačelnik Ivo Baldasar i voditeljica Odsjeka za zaštitu imovine i prava kazali su da nisu upoznati s navedenom tužbom te je ne mogu komentirati. Gradonačelnik podsjeća da je DORH više puta istraživao slučaj Spaladium Arene uključujući i predmetne dodatke.“ Do zaključenja teksta nismo došli do Ivana Kureta.

Naslovnica Split