Dalmacija Split

ima li im spasa?

Marjanske borove napao opasni parazit? 'Zbog njega su znale nestajati cijele šume'

ima li im spasa?
Nakon početnih 300 borova koji su osušeni u dva mjeseca, intenzitet sušenja je oslabio, ali svejedno je zadnjih dana stradalo na desetke stabala - govori ravnatelj JU-a Robert Koharević

Sušenje borova na Marjanu se nastavlja. Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan Robert Koharević tvrdi kako je, nakon početnih 300 borova koji su se osušili u dva mjeseca, intenzitet sušenja nešto oslabio. Sada je, kaže, riječ o desecima stabala koja su se osušila.

– Pratimo stanje, siječemo osušena stabla. Proces se nastavio zbog visokih temperatura, ali u manjoj mjeri. Očekujemo da će se pojava zaustaviti s prvim ozbiljnijim hladnoćama – smatra Koharević.

Za dvadesetak dana Hrvatski šumarski institut trebao bi utvrditi je li uzrok naglom sušenju borova na Marjanu opasni parazit nematod.

– Prvi nalaz nije utvrdio prisutnost nametnika nematoda, ali želimo biti posve sigurni. Riječ je o vrlo malim organizmima, koji nisu vidljivi ljudskom oku. Bude li mikroskopska analiza sumnjiva, poslat ćemo uzorke na DNK analizu da se ispitaju na razini molekula – kazuje nam dr. Milan Pernek, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarstvo na Hrvatskom šumarskom institutu, te dodaje kako će se analize obavljati u laboratorijima u Zagrebu i Mađarskoj.

Vražje nematode

Otkrije li se postojanje nematoda, bit će, kaže Pernek, velikih problema na Marjanu. Puno većih negoli već postoje zbog šume koja je zbog desetljetne neodgovarajuće brige previše ostarjela.

– U Portugalu su se zbog nematoda osušile šume na golemim površinama od 600-700 hektara. No, u Španjolskoj su ga otkrili na vrijeme i uspjeli zadržati pod kontrolom – napominje Pernek.

Zašto niste odmah prihvatili tezu da se borovi na Marjanu suše od starosti?

– Ako je starost stabala u pitanju, onda bi se to pokazivalo na pojedinim površinama koje bi se sušile. Ovdje imamo "razbacana" stabla koja su sasušena. Jedno je stablo osušeno koje je staro devedeset godina, a pokraj njega devet stabala starih isto toliko nije zahvatio taj proces. Zašto se jedno stablo osušilo, a devet nije? Ništa ne možemo isključiti. Stres ima veliki utjecaj na stabla; kad smo radili po Dalmaciji, bilo je više takvih slučajeva. Bila je riječ o stresu suše, padu vlage i nakon toga su se naseljavali organizmi koji su sekundarni, ali unište stablo. No, ovdje nismo našli taj obrazac i to nas je ponukalo da tražimo nematod – pojašnjava Pernek.

U "Hrvatskim šumama", čiji djelatnici stavljaju doznake na stabla koja će se sjeći na Marjanu, čekaju da se utvrdi uzrok sušenja.

– Nakon analiza u Hrvatskom šumarskom institutu, u suradnji s djelatnicima Javne ustanove Park-šuma Marjan, poduzet ćemo sve kako bi se spriječilo daljnje sušenje borova u park-šumi Marjan – poručuju iz Hrvatskih šuma.

Opasni parazit

Borov parazit nematod prenosi se preko borovih strizibuba (štipalaka). Kod nas je 2014. otkrivena opasna azijska strizibuba koja napada više od 100 vrsta bjelogoričnih stabala. Zbog nje su Hrvatske šume uništile 240 stabala na području Sv. Filipa i Jakova i Turnja pokraj Zadra kako bi se spriječila katastrofa. Zbog 26 zaraženih stabala javora i melije, posječene su biljke u radijusu od 100 metara. Usitnili su im dijelove, uklonili panjeve i sve su spalili.

Gradilište u Puntarskoj

Dr. Milan Pernek nije uvjeren u tezu koju su u medijima iznijeli Društvo "Marjan" i sudski vještak za šumarstvo Milan Arvay – da su masovnom sušenju borova po sjevernim padinama pridonijeli građevinski radovi u Puntarskoj ulici.

– Nikad u literaturi nisam čuo za takav slučaj. Svatko može govoriti što hoće, ali kao stručnjak ne mislim da je to vjerodostojno – smatra Pernek.

Naslovnica Split