Dalmacija Split

PRAVNA BITKA

Danas ročište za slučaj Spaladium arene: arbitražno vijeće HGK je nenadležno?

PRAVNA BITKA

U Županijskoj gospodarskoj komori za danas je zakazana zadnja rasprava u 397 milijuna kuna "teškom" arbitražnom postupku koji su austrijske banke Erste i UniCredit, financijeri izgradnje Spaladium Arene, pokrenule protiv Grada. Inozemne financijske institucije žele da im Banovina prisilno plati kredite koje su za podizanje sportskog objekta u Lori dale privatnoj tvrtki "Sportski grad TPN", koju je osnovao konzorcij "Konstruktor Inženjeringa", "Dalekovoda" i IGH, koja je završila u stečaju.

Tako bi u kabinetu na Trumbićevoj obali pravni zastupnici suprotstavljenih strana trebali iznijeti završne riječi, nakon čega bi trojica hrvatskih arbitara imala 60 dana da donesu pravorijek. Riječ je o ovršnoj odluci koja se mora poštovati i koja bi, u slučaju raspleta u korist banaka, Grad odvela u bankrot, jer bi se u problemima našli lokalni proračun, komunalna poduzeća i sve tvrtke koje posluju s Banovinom.

No, izvor "Slobodne Dalmacije" tvrdi da arbitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), pred kojim je postupak počeo krajem srpnja prošle godine, uopće nije nadležno za odlučivanje o navodnoj obvezi Grada, nego da je za to zadužen Međunarodni arbitražni centar u Beču. To je definirano ugovorom o kreditu za izgradnju Arene, koji su 25. travnja 2008. potpisali "Sportski grad TPN" i austrijske banke. Objašnjava da se ne mogu voditi oba postupka, nego da jedan isključuje drugi jer je riječ o istoj pravnoj stvari.

– Izgubljeno je više od godinu dana, a za to vrijeme se spor mogao voditi u Beču. Postoje minimalne šanse da ako Arbitražno sudište pri HGK odluči o predmetu spora, da bi se novi postupak mogao voditi u Austriji. No, teško je sada sa sigurnošću znati koje su, temeljem austrijskog prava, mogućnosti vođenja još jedne arbitraže – objašnjava naš sugovornik.

Postavlja se pitanje zbog čega financijeri nisu htjeli pokrenuti postupak u gradu gdje i sami imaju sjedište.

– Spor se vodi zbog dospjelih potraživanja banaka iz ugovora o kreditu u kojem Grad nije ugovorna stranka, a nikako iz prava i obveza iz ugovora o javno privatnom partnerstvu sklopljenog između Grada i "Sportskog grada TPN". Člankom 19. ugovora o kreditu banke su ugovorile primjenu austrijskog prava i nadležnosti, pa je nejasno zbog čega spor vode pred Hrvatskom gospodarskom komorom. Očito je da financijeri nisu dobro osigurali naplatu svoje tražbine – ističe naš sugovornik koji je upoznat s problematikom.

Drugi izvor kaže da banke smatraju da su im odredbe ugovora o javno-privatnom partnerstvu dale pravo na pokretanje arbitraže u Hrvatskoj, što su one iskoristile, te da je Grad uložio prigovor u kojem navodi kako je HGK nenadležan za slučaj.
– Arbitri su odlučili da će postupak najprije provesti do kraja, a onda odlučiti o zahtjevu gradske uprave. To je uobičajeno postupanje kad se radi o kompliciranoj situaciji poput ove – naglašava naš sugovornik.

Nakon zadnjeg arbitražnog ročišta postalo je jasno da gradski oci s financijerima Arene nisu potpisali nikakav ugovor niti su dali bilo kakva jamstva da će bankama vraćati kredite ako to ne bude mogao činiti "Sportski grad TPN", što je cijelo vrijeme tvrdio bivši gradonačelnik Ivan Kuret. Davanje takve garancije zahtijevalo bi dobivanje suglasnosti gradskih vijećnika i Vlade, jer se radi o velikom iznosu, ali i mogućnost izbora gradskih nekretnina na koje bi financijeri upisali svoja založna prava, a takav postupak nije proveden.

Zbog toga banke spas pokušavaju naći u aneksima ugovora koje je Kuret potpisao 2008. i 2009. godine i u kojima je navedeno da Banovina "preuzima obvezu vraćanja kredita u slučaju da Grad raskine ugovor sa 'Sportskim gradom TPN'". Od hrvatskog arbitražnog suda traže da utvrdi da je taj ugovor raskinut i da se obveza iz drugog ugovora, onoga o kreditu, prenosi na lokalnu vlast kao jednog od javnih partnera u projektu. Također su tražili da se, u slučaju da arbitri utvrde da nema prijenosa obveze na Grad, donese pravorijek da im Banovina isti iznos isplati na ime naknade štete.

Bankari argumentiraju da je Arena izgrađena u javnom interesu, a u Gradu im odgovaraju da je njihov interes bio isključivo cijeli Spaladium centar, koji uključuje nikad izgrađeni poslovni toranj, površine 25.000 kvadrata, gdje bi se smjestile komunalne tvrtke, iznajmljivali poslovni prostori i kojim bi se osigurao novac za održavanje sportskog dijela kompleksa, podzemne garaže s 1500 mjesta, 30.000 kvadrata trgovačkih prostora i uređeni trg.

Naslovnica Split