Dalmacija Split

BUJANJE BIROKRACIJE

'Nacionalizacija' Marjana: Država preuzima borovinu na Vidilici, a Grad na Prvoj vodi?

BUJANJE BIROKRACIJE
'Kvaka' je u namjeri države da se domogne dodatnog novca od naknade za općekorisnu funkciju šuma
Pokušali smo dobiti i stav gradonačelnika Ive Baldasara, ali njegova savjetnica Ana Đeldum kazala nam je da je poručio kako se 'mora upoznati s predmetom, koji je složen'

Društvo "Marjan" pokrenulo je postupak da nekretnine u park-šumi koje su u društvenom vlasništvu ili u vlasništvu Grada postanu državne.

Aktivisti tvrde kako će od toga biti koristi, jer će se dobivati nacionalna sredstva za obnovu šumskog fonda, a sve bi trebalo rezultirati i preustrojem sustava upravljanja Marjanom kojim bi, osim postojeće Javne ustanove, gospodarile i Hrvatske šume.

Tijekom 2015. za općekorisne funkcije šuma prikupljeno je 165 milijuna kuna u cijeloj zemlji, potvrdili su nam u Ministarstvu poljoprivrede, ali koliko bi od toga dobivao Marjan postane li park-šuma državna, ne znaju u Društvu, a ni u resornome ministarstvu.

No, što će se dogoditi s dijelovima Marjana koji nisu pošumljeni ako i njih preuzme država, kao u nekim gradovima? Prema vlasničkoj karti, Grad je upisan na Zvončac, Sustipan, Vilu "Dalmaciju" i okolno područje, na plaže na "Obojenoj", Ježincu i dijelu Kašjuna, na sjeverni dio marjanske obale od Prve vode (osim Bena), središnji šumski prostor oko bivšeg Zoološkog vrta...

"Nacionalizira" li se Sustipan, Grad bi mogao izgubiti ovlasti da izdaje dozvole za tamošnje koncerte. U slučaju da Vila "Dalmacija" ponovno postane državna, o njezinoj namjeni odlučivat će Ministarstvo poljoprivrede ili Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Ceste u park-šumi našle bi se na državnoj zemlji i ponovno bi trebale biti proglašene nerazvrstanima da bi pripale Gradu.

Tko bi brinuo o plažama koje su trenutačno bez koncesionara, poput "Obojene" i Ježinca, na koje je Grad upisan, postanu li državna imovina? Hoće li gradska Javna ustanova upravljati državnim zemljištem u park-šumi?
– Neka institucije rade svoj posao. Dođe li Državno odvjetništvo, dat ćemo im potrebne informacije – kratko nam je izjavio Robert Koharević, ravnatelj gradske ustanove.

Pokušali smo dobiti stav gradonačelnika Ive Baldasara, ali njegova savjetnica Ana Đeldum kazala nam je da je poručio kako se "mora upoznati s predmetom, koji je složen".

U Biogradu na moru država je uzela atraktivno zemljište od 20 hektara i Kamp sv. Dominika. Gradonačelnik Ivan Knez obećavao je da će se boriti za tu "zlatnu koku", no na koncu je lokalna vlast izgubila spor protiv države na Ustavnom sudu.

Rijeka je prošla nešto bolje. Ravnateljica Direkcije za gospodarenje zemljištem Gabrijela Kiš-Jerčinović rekla nam je da se država u njihovu gradu upisivala gdje je stigla.

– Upisivali su državu na građevinska zemljišta ili šume manjih površina, gdje je po pravnom slijedu trebao biti upisan Grad. Bez grafika, papira, bez ičega, samo po prijedlogu su upisivali državu. Zemljišnik je tražio od gradske uprave dokumentaciju od koje boli glava i koju smo morali ishoditi. Onda smo s DORH-om sklopili nagodbu da ćemo zemljišta za koja dokažemo da su se oni tek tako upisali, a mi dokažemo da su gradska, sporazumno prenijeti na Grad – zaključila je ravnateljica.


Izlaz iz zavrzlame: pravo služnosti

Prema Zakonu o šumama, državne šume i šumska zemljišta mogu se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja RH ako se prostornim planom odrede kao građevinska područja. U tom slučaju prelaze u nadležnost DUUDI-ja, koji određuje kome će se zemljišta predati u svrhu određenu planom. Za vodovod, kanalizaciju, plinovod i obavljanje turističke djelatnosti može se osnovati pravo služnosti.

Naslovnica Split