Dalmacija Split

zjapi prazan

Adventski šušur opet zaobišao Đardin, kućice otpale zbog troškova održavanja zelenila

zjapi prazan

Foto: Duje Klarić/CROPIX

Zahvaljujući Božićnom sajmu ili popularnim “kućicama” na Rivi, i Splićani u zadnjih nekoliko godina guštaju u adventskom šušuru. O tome je li koncept grijanja kuhanim vinom, rakijama i kobasicama jedini oblik oživljavanja blagdanskog duha, dalo bi se raspravljati, no nitko ne može osporiti činjenicu da je grad ovih dana pun kao šipak.

Božićni sajam u Zagrebu, po uzoru na Beč i druge srednjoeuropske gradove, postoji već niz godina, a jedan od centara adventske idile je park Zrinjevac. Naglasak je ondje na pomalo zaboravljenim specijalitetima i istoj takvoj glazbi, prije svega valcerima i šansonama.

I Split bi u tom smislu mogao imati svoga “konja za trku”, no on je, nažalost, već godinama neiskorišten. Eno ga pored spomenika Grguru Ninskom, već gotovo 200 godina na istome mjestu – riječ je o Strossmayerovu perivoju ili popularnije Đardinu.

Nama se čini kako bi ovaj park u srcu Splita bio idealna kulisa za romantičnu adventsku priču, ali i za druge sadržaje. Međutim, on nekako uvijek ostane “ispod radara”.

Ovog ljeta u njemu se održavao festival uličnih zabavljača “Street Talks” čime je Đardin napokon malo “živnuo”, no ubrzo je ponovno zadrijemao. Iako je jedan od najstarijih i najljepših splitskih parkova, Đardin u kolektivnoj svijesti Splićana ne postoji kao mjesto svakodnevnog okupljanja i boravka.

U njemu se za ljetnih mjeseci uglavnom skupljaju turisti, a mladi skejteri izvode vratolomije, ali naši sugrađani ga ne doživljavaju kao jedan od glavnih gradskih punktova kakav je primjerice Riva, Peristil ili Pjaca.

Začahureni imidž

Međutim, nije uvijek bilo tako. Strossmayerov perivoj nastao je 1808. godine za vladavine maršala Marmonta i do sredine 19. stoljeća postao je glavni gradski park. U njemu je svojedobno nedjeljom svirala glazba, okupljalo se mlado i staro, padali su prvi poljupci i slično. Jedan od razloga zašto danas nije tako je nezahvalna stigma koju Đardin nosi već desetljećima pa se njegovo ime još uvijek koristi kao sinonim za prostituciju i dno splitskog društva.

- Taj polusvijet jednostavno ne može tako brzo izići iz svijesti ljudi. Javni imidž koji Đardin ima začahurio se i teško ga je mijenjati – smatra dr. sc. Anči Leburić, profesorica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu.

Zloglasnog imidža Đardin se nije uspio riješiti ni posljednjim preuređenjem iz 2002. godine prema projektu Borisa Podrecce, u koji je utrošeno gotovo milijun eura. Poslovično, obnovu su pratila negodovanja građana, ali i struke zbog omjera popločenih i zelenih površina. Mnogi su tvrdili da je preuređenjem Đardin izgubio svoj šarm i ljepotu te, najvažnije, tradiciju.

Sporno preuređenje

- Urbani sociolozi općenito tvrde kako se drastičnije intervencije u prostoru teže prihvaćaju, a Đardin nije Riva koja će se, bez obzira na promjene, uvijek doživljavati kao “dnevni boravak” naših sugrađana – kazala je Leburić, istaknuvši kako Zrinjevac ima tradicionalno drukčiju ulogu.

Kako bi i Đardin zaživio kao mjesto javnog okupljanja, nadležni bi trebali raditi na njegovoj revitalizaciji.

- U neposrednoj blizini Đardina imamo Umjetničku akademiju i Rektorat Sveučilišta, koji bi mogli taj prostor oživjeti, na primjer organizacijom koncerata klasične glazbe i slično. Đardin ima svoj turistički i kulturni potencijal, no potrebno ga je planski iskoristiti – smatra sociologinja, no ističe kako ni današnji životni stilovi ne idu u prilog starom perivoju.

- Istraživanja su pokazala da Splićani svoje slobodno vrijeme u centru grada uglavnom provode po kafićima. Zelene površine su općenito sve praznije – zaključila je Leburić.

TENA VUKUŠIĆ

Zamalo stigle popularne ‘kućice’

Kako smo doznali od Alijane Vukšić, direktorice Turističke zajednice, postojala je inicijativa da se “Božićni sajam” uistinu proširi i na Đardin, no zbog infrastrukturnih problema ona ipak nije zaživjela

- Namjera je bila postaviti “kućice” i na to područje, ali problem predstavljaju zelene površine jer, kako smo doznali iz uprave “Parkova i nasada”, troškovi mogućih oštećenja bili bi ogromni. Ipak, nadamo se da će se dogodine realizirati ideja poduzetnika i inovatora Marinka Jukića o božićnom programu za najmlađe u Đardinu, s kojom smo ove jeseni već upoznali javnost. Đardin će se sigurno polako buditi, a mi ćemo ponudom novih sadržaja nastojati raditi na tome - kazala je Vukšić.

Nekada glavni gradski perivoj

Strossmayerov perivoj nastao je početkom 19. stoljeća rušenjem zida između bedema Cornaro i Contarini kod sjevernog zida Dioklecijanove palače te je do današnjeg dana zadržao svoje prvotne granice. Arhitekt Vicko Andrić uredio ga je 1847. godine, a postaje bitan nakon 1859. godine kada preuzima ulogu glavnog gradskog perivoja. Neobarokna fontana koja je danas centralni dio parka rad je majstora Bilinića, a izgrađena je početkom 20. stoljeća.


Naslovnica Split