Dalmacija Split

kreće obnova svjetionika ‘Spomenik palim pomorcima’ na Katalinića brijegu oštećenog u napadu JRm-a 1991.godine

SVEČANOST NA KATALINKU Spomenik pomorcima svitlit će ka novi

kreće obnova svjetionika ‘Spomenik palim pomorcima’ na Katalinića brijegu oštećenog u napadu JRm-a 1991.godine

Obnova   derutnog i devastiranog svjetionika počet će na proljeće iduće godine, doznajemo od splitskoga dogradonačelnika Jure Šundova

Na blagdan svetog Nikole dobra vijest za pomorce i štovatelje pomorske povijesti Splita - kreće obnova svjetionika “Spomenika palim pomorcima” na Katalinića brijegu.

Kako doznajemo do splitskoga dogradonačelnika Jure Šundova, obnova derutnog i devastiranog svjetionika počet će na proljeće iduće godine.

Podsjetimo, svjetionik je oštećen izravnim pogotkom brodskog topa za vrijeme napada JRM-a 15. studenoga 1991. Kasnije je i zub vremena dodatno načeo rastrešeni svjetionik, te kosturnicu i reljef spomenika.

Suglasnost konzervatora

- Održali smo u Banovini radni sastanak s Antonom Malgerom iz Sindikata pomoraca Hrvatske, Željkom Mišićem, iz Županijskog upravnog odjela za pomorstvo, zatim Matom Perišićem i Darkom Meštrovićem iz “Plovputa”, te predstavnikom splitskih konzervatora Radoslavom Bužančićem.

- Ranijih godina bilo je neuspješnih inicijativa da se obnovi svjetionik, primjerice od “Rotary kluba”. No, prepreke su bile konzervatorske naravi i zahtjev da nova stakalca, odnosno ‘staklene pepeljare’ u fasadi svjetionika, budu istovjetne dimenzijama starih stakalaca i od istog proizvođača.

- Kako je riječ o starijoj tehnici gradnje, gdje su se stakla cementom vezivala za fasadu, a s obzirom na to da spomenik ‘diše’ pod udarima bure i juga, dolazilo je do pucanja tih stakalaca. Imamo suglasnost konzervatora da nova stakalaca, budu centimetar uža, te prilagođena novim i trajnijim tehnologijama učvršćivanja - pojasnio je Šundov.

- Do 15. siječnja održat ćemo novi sastanak i utvrditi zadatake. Vidjet ćemo na koji način osigurati financijska sredstva, no s obzirom na to da je riječ o združenoj akciji, vjerujem da to neće biti problem. Na proljeće bi krenula obnova, a do idućeg Svetog Nikole svjetionik obnovljen. Ako u tome ne uspijemo, neću imati hrabrosti pojaviti se pred spomenikom - kaže nam Šundov.

Fasada s 5860 ‘staklenih pepeljara’

Sam svjetionik visine je 33 metra, ima ukupno 5860 komada “staklenih pepeljara” koje se nalaze u njegovoj fasadi. Inicijativa za obnovu došla je od Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH).

- Nerazumijevanje konzervatora bio je najveći problem obnove svjetionika. Prije desetak godina i “Rotary” je pokušavao obnoviti svjetionik, ali nije se u tome uspjelo. Ovaj put uspjet ćemo obnoviti simbol pomorskog Splita i glavnu atrakciju morskog prilaza Splitu - kaže Anton Malger, potpredsjednik SPH.

denis krnić

Svjetionik, kosturnica i reljef

Spomenik palom pomorcu otkriven je 10 rujna. 1958 godine u povodu proslave 16. obljetnice osnivanja partizanske Mornarice. Sastoji se od svjetionika, kosturnice i reljefa.

Arhitektonsko rješenje izradili su arhitekti: Paško Kuzmanić, Budimir Prvan, Branko Franičević i Ivan Carić.

Reljef je djelo čuvenoga splitskog kipara Andrije Krstulovića, učenika i suradnika velikog Ivana Meštrovića. Sam reljef simbolizira neustrašivost dalmatinskih mornara koji su malim drvenim brodovima jurišali na neprijatelja.

Vijenci za mornare

Povodom blagdana nebeskog patrona pomoraca, svetog Nikole, uz blagoslov Apostolata mora, položeni su vijenci pred Spomenikom palim pomorcima na Katalinića brijegu.

Polaganju vijenaca prisustvovali su predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske, Grada Splita, Županije splitsko-dalmatinske, HRM-a, „Jadroplova“, „Plovputa“, „Jadrolinije“ te predstavnici udruga pomorskih kapetana i strojara.

- Split je neupitan kao pomorska metropola. Broji više od 5 tisuća pomoraca, nekoliko brodarskih tvrtki, niz pomorskih institucija, ustanova, učilišta, 16 agencija za ukrcaj pomoraca... Malo me žalosti da niti jedna politička stranka koja je sudjelovala na proteklim izborima u svom programu ne spominje pomorca koji je najpoznatiji hrvatski izvozni „know-how“ proizvod - kazao je Branko Berlan iz Sindikata pomoraca.

Jure Šundov, splitski dogradonačalnik, izrazio je nadu da će hrvatski pomorci „svoj radni vijek provesti na hrvatskim, a ne na stranim brodovima“.

D. KRNIĆ

Naslovnica Split