Dalmacija Split

Željko Bilankov: Za napravit križaljku triba mi četri puna sata

Podnaslov

Svaka križaljka Željka Bilankova je pravi ugođaj za dušu. Splet biranih riječi, protkan ponekim crnim poljem, čini pravo zadovoljstvo svakom rješavaču’ – zapisao je prije dva desetljeća Vojin Krsmanović o našem sugovorniku, jednom od tri najbolja enigmata bivše države, koji je prve radove počeo objavljivati s 14 godina u ‘Slobodnoj’ i ‘Vikendu’, a s 26 je bio najmlađi nositelj titule odgonetačkog i zagonetačkog velemajstora.

Ekonomist Željko Bilankov (56), zagonetač šoltanskih korijena, ove godine slavi punih četrdeset godina stvaranja malih problema kojima su generacije razbijale glavu.

- Počeo sam kao tinejdžer; u Kninskoj ulici gdje smo stanovali kod barba Vinka Šegvića prvi put sam na njegovu ormaru vidio hrpe križaljki. Počeo sam s rebusima, križaljkama i premetaljkama, prvi priručnik bio mi je ‘Atlas svijeta’, a otac mi je donio Klaićev rječnik i Leksikon Leksikografskog zavoda. Enigmati, naime, moraju poznavati golemi fond riječi, izraza, fraza, imena, geografskih pojmova... I koriste sve izvore kojim im dođu pod ruku. Moraju savladati povezivanje i kombinatoriku riječi – priča Bilankov, koji za sastavljanje križaljki, najpopularnije enigmatske vještine, ne pomišlja koristiti kompjuter, pa mu za jednu formata 20 puta 14 treba puna četiri sata posla, iako ih rješava u tren oka.

Otkiva nam neke tajne dobrih enigmata: u lijevom gornjem kutu treba obavezno biti što više bjeline, crnih polja ne bi trebalo biti više od trideset, ne smije biti riječi od dva slova, niti riječi u množini jer se onda stvara monotonija. Glagoli su nužno zlo, ako već moraju biti u križaljci onda trebaju završavati na -ći, također se ne stavljaju ni glagolski pridjevi, prijedlozi nisu loši, a prilozi su idealni!

- Osamdesete godine bile su zlatne godine enigmatike, 1982. godine osnovan je klub ‘Božidar Vranicki’, šjor Božidar je bio otac splitske enigmatike, a poznat je široj javnosti po ulozi austrougarskog likara koji je regrutirao momke u ‘Velome mistu’, inače je radio kao kazališni glumac i pjevač. Napravio je anagram koji je čisto remek djelo: ‘Danas pjeva tenor – Prodana nevjesta’. Prebacite li ga u ikavicu (piva), ekavicu (peva), ijekavicu (pjeva) uvijek ćete dobiti isti rezultat (nevista, nevesta, nevjesta), a počeo se baviti enigmatikom još dvadesetih godina prošlog stoljeća. Naš je klub imao preko stotinu članova iz cijele države, objavljivali smo u nizu novina i časopisa, a poznat je bio i po Ivici Radovnikoviću IVRI, vrhunskom rebusašu – navodi Bilankov, koji smatra kako i današnja enigmatika snižava kriterije, što znači da su sastavljači lošije obrazovani.

- Enigmatika je u prvom redu edukativna, vlada se ogromnim brojem riječi, uči se kombinatorika, potiče rad mozga. I čovjeku nikad ne dosadi – zaključuje Bilankov, koji se uza sve enigmatske forme, ponekad pod pseudonimima ‘Bili’, ‘ing. Veljko Oblak’ i ‘Russo’ bavio i aforizmima, poput ovog: ‘Val poskupljenja najviše pogodi one na obali!’

 damir šarac
snimio duje klarić / cropix

Od križaljki do anagrama

Bilankov se bavio rješavanjem i sastavljenjem svih vrsta zagonetki; križaljkama – talijankama i skandinavkama, anagramima, rebusima, grafičkim zagonetkama, ispunjaljkama, osmosmjerkama, indirektima...

 

Naslovnica Split