Dalmacija Split

tomislav marasović, ugledni povjesničar umjetnosti, svjedoči o velikom napadu

DAN KADA JE 277 SPLIĆANA IZGUBILO ŽIVOT 'Savezničke bombe su nan rasule kuću, a na Pazaru je bilo krvoproliće'

tomislav marasović, ugledni povjesničar umjetnosti, svjedoči o velikom napadu

Potpuno srušena   ostala je 121 kuća. Više od 600 bombi prekrilo je grad na pravcu od Gradske luke, Firula, Pojišana do Poljičke ceste, pa sve do Meja i visova Marjana, a osobito Veli Varoš. Porušene i teško oštećene bile su i mnoge crkve, među nj

Bio je to najgori dan u Splitu u Drugom svjetskom ratu. Mislio sam da taj dan neće nikad završiti koliko su saveznički avioni bombardirali. U četiri vala su tukli grad, a najviše su bili usredotočeni na Gradsku luku – prisjetio se 82-godišnji Tomislav Marasović, ugledni povjesničar umjetnosti i nekadašnji prorektor Sveučilišta u Splitu, koji je 3. lipnja 1944. godine imao 15 godina.

Dan koji se odigrao prije točno 67 ljeta bio je dan najtežeg zračnog bombardiranja grada, kada je poginulo 227 Splićana, od čega samo na Pazaru njih čak stotinu. Prema službenim povijesnim izvorima, tada je potpuno srušena 121 kuća.

Više od 600 bombi prekrilo je grad na pravcu od Gradske luke, Firula, Pojišana do Poljičke ceste sve do Meja i visova Marjana, a osobito Veli Varoš. Porušene i teško oštećene bile su i mnoge crkve, među njima i Svetog Petra na Pazaru te Svetog Ante Tolomaša na Soluratu.

Antihitlerovska koalicija

– Teško nam je palo to bombardiranje jer je dolazilo u valovima britanskih spitfirea, američkih mustanga i teških bombardera.

Uzlijetali su iz baze u Foggii, sjeverno od Napulja, a prema Splitu dolazili iz pravca Brača. Tada nam je drugi put srušena stara obiteljska kuća, srećom bez žrtava, koja je 1942. bila jednom srušena u bombardiranju njemačkih aviona. Cijela je kuća 3. lipnja doslovno bila rasuta po ulici i dvorištu.

Znam za slučaj iz Tartaljine ulice gdje je bomba srušila kuću, a podrum i ljudi u njemu su ostali netaknuti. Nekoliko metara dalje, bomba je pogodila točno u podrum, svi su izginuli, a kuća je ostala čitava. Strašno je to bilo. Oba starija brata bila su u civilnoj zaštiti i cijeli dan nismo znali jesu li uopće živi dok smo bili u skloništu. Danima smo bili bez struje. Srećom, masakr na Pazaru nisam vidio svojim očima – kazuje nam Marasović, koji je tada čak vodio i dnevnik, ali ga, nažalost, više nema.

Na Pazaru je od savezničkih bombardera smrtno stradalo stotinu Splićana... 
Arhiva
– Jesam li ogorčen na Saveznike? Čujte, ja osobno nisam, jer smo tada bili u antihitlerovskoj koaliciji.

Danima smo pratili preko radija događaje i to smo shvaćali kao dio psihološkog plana da se slomi Hitlerova ratna mašinerija. Znali smo da samo Saveznici mogu zaustaviti Hitlera.

Bio je to napad koji je koindicirao s početkom velike savezničke invazije u Normandiji. Vjerujte mi, bio je to rat nezamislivo teži nego Domovinski rat – kaže Marasović.

Jedan od najvećih domaćih autoriteta za Drugi svjetski rat na Jadranu i bivši ravnatelj splitskoga Vojnopomorskog muzeja Kažimir Pribilović kaže kako napad na Split treba gledati u kontekstu početka savezničke invazije i njemačkog desanta na Drvar.

– Bilo je to vrijeme njemačkog desanta na Drvar kada su htjeli uhvatiti Tita. Kako bi se olakšala situacija u Drvaru, Zajednički štab na Visu donio je odluku da se izvrši desant na Brač s 26. dalmatinskom divizijom, jednom američkom planinskom satnijom i engleskim komandosima.

Kako je postojala opasnost da njemačke snage preko splitske luke napadnu Brač, poslan je zahtjev prema Savezničkom štabu za Sredozemlje u Napulju da se bombardira splitska luka.

Pored Rijeke, Split je, što se tiče protuzrakoplovnih topova, bio najbolje branjen njemački grad na istočnom Jadranu. Raspolagali su s topovima od 88 mm, tada najboljim na svijetu, te 20-milimetarskim topovima. U to vrijeme Tito je bježao po šumama oko Drvara i nije znao što se događa na terenu jer nije imao radiovezu s Visom.

Teškim američkim bombarderima je bilo teško precizno gađati jer su se bojali njemačkih topova, pa su bombe ispuštali s osam tisuća metara – kaže Pribilović, odbacujući navode nekih kako je Tito naredio bombardiranje Splita.

denis krnić



Naslovnica Split
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last