Dalmacija Split

GLAS NARODA Split - glavni grad Dalmacije!

DALMOVNICA BY MLADEN KRNIĆ:Dalmacija raspeta među kampanilima


Činjenica da su u Hrvatskoj i ptice na granama postale svjesne kako imamo iznimno skupu, a dramatično jalovu državnu aparaturu, opterećenu birokratskim naplavinama centraliziranog državnog vrha i hipertrofirane županijsko-općinske armature, ipak neće valjda nimalo utjecati na okolnost da je i najnoviji pokušaj državnog dolaska k pameti – u Zadru je, naime, upravo predstavljena “Analitička podloga za učinkovitu decentralizaciju Hrvatske”, odnosno studija o podjeli države na sedam administrativnih regija – ujedno i znak otvaranja Pandorine kutije iz koje će prokuljati i sasvim nepočešljani kampanilizmi i lokalpatriotizmi, krivotvorene bilance, lažni političko-teritorijalni životopisi te sitni interesi kamuflirani u velike riječi.

Takvih simptoma neće, naravno, biti lišena ni Dalmacija, kojoj su dizajneri novog državnoga kroja, eto, namijenili prestižni “naslov” zasebne regije, skockane od aktualne četiri županije: Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske.

Dapače, moglo bi baš u Dalmaciji zbog najavljenog “teritorijalnog preustroja zemlje” biti više vatre nego drugdje po Hrvatskoj. Dobro, sigurno neće biti lako složiti rogove u vreći ni oko toga je li Istra zaokružena regija u sadašnjim gabaritima, ili joj treba pridružiti današnju Primorsko-goransku županiju, ili pak oko priključenja zapadne Slavonije Međimurju i Podravini, ali neupitno je, jedan kroz jedan, da u Dalmaciji već klija prijepor oko, primjerice, najvećeg i najvažnijeg kampanila (na tu će temu Split i Zadar potezati teške argumente, ako ne i pištolje); oko pitanja je li aktualna Dubrovačko-neretvanska županija zapravo svijet “zreo” za vlastito regionalno ime; o tome je li otoku Pagu (sada razapetom između Zadra i Gospića) mjesto u regiji Lici ili regiji Dalmaciji..., a izgleda da nije daleko od realnosti ni to da se (iz različitih motiva) podgriju i politički atavizmi autonomaštva i orjunaštva, možda čak otvori i pitanje da li Dalmacija – s obzirom na njezin “status” u Hrvatskoj – danas uopće postoji.

“Dalmacija ne postoji kao politički osviještena regija i u njoj se skoro svaka autentična politička misao gotovo amputira”, rekla je nedavno, na promociji svoje relevantne knjige “Autonomaši, orjunaši, preporoditelji”, Mira Ljubić-Lorger, istaknuvši da zaprepašćuje kako je taj stav da Dalmacije zapravo i nema – a onaj koga nema ne može imati ni svoju politiku – dobrim dijelom prihvaćen i u samoj Dalmaciji. Kako god, riječ je o krumpiru koji će – zagrijanog na vatri teritorijalnog preustroja Hrvatske – biti prilično nezgodno držati u rukama. Kampanilizam, koji je Slobodan Prosperov Novak svojevremeno nazvao “endemskom bolešću Dalmacije”, bit će – pa i onda kad se većina temeljnih stvari oko definiranja buduće južnohrvatske regije uobliči; dakle granice, broj pripadajućih općina, fiskalna politika, razvojni pravci i resursi – majka svih problema i kampanilistička će zvona naročito probijati uši na relaciji između Splita i Zadra.

Bit će to nešto kao sukob dviju “jakih osobnosti”, sudar dvaju košarkaških alfa-plejmejkera koji ne mogu igrati u istoj petorci; Miroslav Radman i Ivan Đikić u istom institutu. Dokazi? Za početak, dovoljno je u “Slobodnoj Dalmaciji” od prošlog petka pročitati izjave, među ostalima, splitskog dogradonačelnika Jure Šundova kojemu je “logičan zaključak da bi Split u toj novoj regiji trebao biti administrativno središte”, dok prvi građanin Zadra Zvonimir Vrančić, u posve drukčijem filmu, potpuno odbija dalmatinsku regiju po predloženom kroju, jer za njega je “pojam Dalmacije samo jedan tradicionalni povijesni naziv, a život u samostalnoj Hrvatskoj nama je donio druge prirodne povezanosti i u tom smislu ne mogu ni odgovoriti koji bi grad trebao biti centar regije Dalmacije, budući da uopće ne vidim Zadar u takvoj regiji”.

Dva grada – dva “napeta” kampanila. Pri takvoj erekciji teško će jedan drugoga uvjeriti čiji je veći!


Marin Marčić, Vrgorac:


– Hrvatska se mora decentralizirati, a Dalmacija treba biti jedna regija. Sigurno bi onda i Dalmatinci puno bolje živjeli, a, po mojemu mišljenju, Split bi trebao biti regionalno središte.

Josip Mardešić, Vis:

– Regije su ekonomski opravdane i sigurno jeftinije u usporedbi s dosadašnjim ustrojem. A logično je da Split bude glavni grad. Oduvijek je Split bio središte Dalmacije.

Ante Babić, Lovreć:

– Ma kakva regionalizacija, ja sam protiv. Dosta nam je i ovako podjela u Hrvatskoj, još i to. Znam da će netko prigovoriti, da bi se i decentralizacijom, posebno novca, regije možda brže razvijale, no ipak mi smo mala država i svaka podjela ne bi donijela ništa dobro.

Milivoj Đuka, Imotski:

– Dušom i tijelom sam za regionalizaciju, da Dalmacija bude jedna regija. To ne bi sigurno imalo utjecaja na jedinstvo Lijepe naše, dapače, svatko bi se za sebe razvijao i bio odgovoran za svoju sudbinu. A glavni grad naše regije zasigurno bi bio Split. Pa i neka ministarstva, poput Ministarstva mora, treba prebaciti u Split, a turizma u Dubrovnik. Ništa se regionalizacijom ne bi poremetila kohezija Hrvatske, naše zajedništvo, domoljublje, samo bi se sigurno bolje živjelo.

Ivan Spajić, Solin:

– Pozdravljam ukidanje županija i osnivanje regije jer bi se na taj način izvršila decentralizacija Hrvatske. Mislim da bismo trebali imati južnu regiju, dalmatinsku, istarsku, zagrebačku i panonsku, a glavno središte dalmatinske regije bio bi Knin jer je kraljevski grad.

Ankica Dumančić, Solin:

– Smatram da ne bi bilo loše ukinuti sve dosadašnje županije i osnovati regije, i mislim da bi glavni centar dalmatinske regije trebao biti Split jer je drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Branko Bitunjac, Otok:

– Podržavam regionalizaciju, ali pod uvjetom da Dalmacija bude jedna od regija, i to sa Splitom kao sjedištem.

Nediljko Živaljić, Trilj:

– Smatram da još nije vrijeme za regionalizaciju države. Ako bi se na regionalizaciju ipak išlo, Dalmacija mora ostati cjelina.

Alessandra Tudor (32), Hvar:

– Mislim da bi u smislu teritorijalnog preustroja RH bilo pozitivno da Dalmacija bude jedna regija, te da se to iskoristi za decentralizaciju zemlje, jer se mi ovdje u Hvaru de facto osjećamo kao kakva druga država u odnosu na Zagreb. Povijesno je Zadar bio glavni grad Dalmacije, ali sada je Split preuzeo primat, pa bi on u budućnosti trebao biti dalmatinska metropola.

Jure Zaninović Alviž, Hvar:

– Ja sam za ukidanje županija i osnivanje regije Dalmacije, ali isto tako i ukidanje većeg broja općina i gradova. S obzirom da je Split sjedište crkvene metropolije, onda bi, po mojemu mišljenju, upravo taj grad trebao biti i glavno središte regije Dalmacije.

Higin Matavulj, Split:

– Uvijek sam bio za jedinstvenu Dalmaciju. Zbog čega sjedište regije ne bi bilo, recimo, na otoku. Na primjer na Hvaru koji bi bio idealan jer nam je budućnost turizam. Zbog sjedišta regije na otoku, bilo bi i više trajektnih linija koje bi ga spajale s kopnom jer bi političari tako namjestili radi sebe. Eto, zbog toga bi možda Vis bio idealan.

Joško Vlašić, Split:

– Dalmacija i jest jedna cjelina. Kao takva se prepoznaje diljem svijeta i u tom smislu podupirem da četiri dalmatinske županije budu ujedinjene u jednu regiju. Nema dileme da Split, koji je i sam brend, ima sve prednosti da bude sjedište regije Dalmacije.

Nikica Vukašin, Split:

– Dalmacija mora biti jedna cjelina, a to što je sada čine četiri županije je umjetna podjela. Cijela Hrvatska inače i ima previše administrativnih jedinica, što treba promijeniti. Sigurno je da bi Split kao najveći grad u Dalmaciji morao biti sjedište regije.

Ruža Erjauc, Metković:

– To je svakako dobra ideja. Split bi trebao biti glavni grad regije jer Dalmatinci gravitiraju Splitu. Podjela na županije uvjetovala je da se dolina Neretve “okrenula” Dubrovniku, premda je bila orijentirana na Split u svakom pogledu.

Jakša Mula, Kaštela:

– Smatram da bi trebalo ukinuti sve četiri županije, Splitsku, Dubrovačku, Zadarsku i Šibensku, a umjesto njih osnovati dalmatinsku regiju kojoj bi sjedište bilo u Splitu kao najvećem gradu.

Zlatan Srzić Kakarigi, Makarska:

– Najbolje bi bilo da ostanu županije kao danas. Ako bi Dalmacija bila od Zadra do Dubrovnika, a glavni grad Zadar, onda bi se samo on razvijao, a mi bismo svi drugi zaostajali. Bilo bi u tom slučaju bolje da Split, kao najveći grad, bude glavni.

Spasoje Fiamini, Makarska:

– Regije bi bile bolje, kao što je i prije bilo. Neprirodno su, po mojemu mišljenju, složene županije i puno ih je. Zadar bi bilo najteže pridobiti da uđe u regiju, pogotovo što je najprirodnije da glavni grad i središte bude Split.

Ivo Karamatić, Ploče:

– Dalmacija kao regija svakako, i to s četiri subregionalna centra, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Dubrovnikom, i decentraliziranim funkcijama u puno većoj mjeri nego je to sada, gdje je utjecaj županija minoran. Split je najveći grad u Dalmaciji i sigurno zaslužuje poziciju regionalnoga centra. Jaka Dalmacija jednako je jaka Hrvatska.

Mladen Gojun, Dubrovnik:

– Ne slažem se da Dubrovačko-neretvanska županija u nekom novom ustroju uđe u sastav regije Dalmacija. Za to sam da Dubrovnik dobije status posebne regije jer za to postoje i te kako dobri i opravdani povijesni i prometni, ali i brojni drugi dobri razlozi.

Đivo Dražić, Dubrovnik:

– Osobno sam za zasebnu regiju Dubrovnika zbog mogućeg prosperiteta jer u postojećoj situaciji županija ne funkcionira na način kako to većina građana županije želi.

Ibrica Jusić, Dubrovnik:

– Osobno sam za regije, a ako je kroz povijest Dubrovnik bio posebna regija, zašto to ne bi bila i ubuduće? Dosta nam je centralizma i zašto da se novac ubuduće centralizirano slijeva u metropolu? Kroz povijest smo dokazali kako znamo opstati i upravljati svojim resursima, pa možemo i ubuduće.

Davorka Skorin, Primošten:

– Prevelika centralizacija šteti regijama i lokalnim zajednicama. Novac bi većim dijelom trebao ostajati tamo gdje se i zaradi. Primjerice, Primošten od nautičkog turizma ostvari milijun, a blagajni TZ-a ostane svega dvjestotinjak tisuća kuna. Ja sam za regiju Dalmaciju sa središtem u Splitu.

Jakov Vučenović, Šibenik:

– Apsolutno sam za Dalmaciju kao jednu regiju. Glavni grad bi trebao biti Zadar jer ima složne rukovoditelje. Na čelo regije bi trebalo staviti Kalmetu, ako treba, čak mu zauzvrat darovati jedan otok. To je jedino rješenje da se Šibenik izvuče iz mrtvila u koje je upao.

Boris Polegubić, Šibenik:

– Lipo bi bilo da Dalmacija bude jedna regija. Naša Dalmacija je uvijek bila jedno. Split bi triba biti glavni grad. Uz uvjet da sve institucije, poput sudstva, zdravstva, Fine, ostanu u Šibeniku.

Milena Perčin, Drniš:

– Jesam za podjelu Hrvatske na regije i za usklađivanje s EU-om, te mislim da bi četiri dalmatinske županije trebale činiti jednu regiju. Bilo bi lijepo kada bi glavni grad bio Drniš, no logika mi kaže da bi to trebao biti Split.

Lovre Botica, Korčula:

– Nisam za regionalizaciju Hrvatske na način da Dalmacija bude jedna regija. Mislim da Dalmacija kao regija s glavnim centrom u Splitu ne bi osnažila, nego još oslabila Hrvatsku.

Ante Curač, Korčula:

– Svakako sam za Dalmaciju kao jedinstvenu jedinicu lokalne samouprave sa sjedištem u Splitu. Naše četiri županije ne mogu se dogovoriti ni oko zajedničkog nastupa na turističkom sajmu, a kamoli što drugo.

Predrag Ćustić, Zadar:

– Županije ne bi trebalo ukidati, neka regionalna samouprava ostane kao do sada. Ako se to dogodi, mislim da bi glavni grad nove regije trebao biti Split. Iako sam Zadranin, ipak je Split najveći grad i centar Dalmacije.

Ana Bušljeta, Zadar:

– Zadar bi trebao biti centar nove regije, ali županije nikako ne bi trebalo ukidati. Dok postoji ovakav ustroj, svi imamo jednake šanse, kad odluke bude donosio samo jedan centar, toga više neće biti.

Sandra Bijelić, Zadar:

– Nisam za ukidanje županija i stvaranje velike regije. Trebao bi nam nekakav konfederativni sustav, ali s manjim jedinicama i više decentralizacije. Ako bude jedinstvena regija, Zadar bi trebao biti centar zbog svoje velike perspektive.

anketni tim sD

Naslovnica Split
Page 1 of 8FirstPrevious[1]2345678Last