| Nedostatak novca zaustavit će ili usporiti gradnju (auto)cesta širom Dalmacije, a ta porazna činjenica postala je sasvim jasna na terenu, gdje su radovi prekinuti, kao na čvoru Čeveljuša |
| piše GORDAN ZUBČIĆ |
Nedostatak novca u državnoj blagajni zaustavit će ili usporiti nastavak gradnje (auto)cesta širom Dalmacije, a ta porazna činjenica postala je sasvim jasna na terenu, gdje su radovi prekinuti, kao na čvoru Čeveljuša kod Ploča, ili su ugovoreni s vremenskim odmakom, za što je najbolji primjer obnova “hvarske magistrale” između Sućurja i Poljica koja će početi tek 2012. godine.
No, spomenuti slučajevi samo su vrh ledenog brijega, jer je iz izjava nekolicine mjerodavnih ministara posve sigurno da će se ritam izgradnje pelješkog mosta skroz usporiti, a sličan scenarij očekuje se i na najjužnijoj dionici Dalmatine između Dola i Dubrovnika, gdje su radovi nedavno otvoreni, ali samo formalno i očito kao dio kampanje za lokalne izbore.
Dubrovčani i Konavljani će tako još godinama čekati da autocesta dođe na njihovo područje, bez obzira na to hoće li se prema Splitu i Zagrebu voziti preko pelješkog mosta ili trasom kroz zaleđe Neuma. Gospodarska kriza i manjak novca za infrastrukturna ulaganja zasigurno će pogoditi i još jednu dionicu Dalmatine, onu koja bi se od čvora Ploče 1 (Dubrava) spuštala prema dolini Neretve i dalje prema jugoistoku.
 |
| Spajanje autoceste s Pločama ostavljeno je za neka buduća vremena /Denis Jerković/CROPIX |
Za sada je predviđeno samo dovršenje poteza od Ravče do čvora Ploče 1, gdje su se radovi već dobro zahuktali, ali nastavak izgradnje vjerojatno će biti odgođen za financijski povoljnija vremena. U tom kontekstu treba gledati i zaustavljanje izgradnje često spominjanog čvora Čeveljuša, koji bi napokon trebao osigurati suvremeni pristup Pločama i tamošnjoj luci.
Recesijske škare neće pogoditi samo cestogradnju u najjužnijoj hrvatskoj županiji, jer se rezovi mogu očekivati i u drugim dijelovima Dalmacije. Prvi cestovni potez koji bi mogao otpasti s liste je nastavak izgradnje brze ceste od Šibenika preko Drniša i Knina do granice s BiH, na kojoj je do sada izgrađena samo dionica od šibenske obilaznice do Tromilje.
Vozači će se stoga morati zadovoljiti konačno popravljenom i proširenom cestom od Pakova Sela i Žitnića do Drniša. Izgradnja novog, zapadnog dijela brze ceste Solin-Klis ugovorena je znatno prije krize pa se odvija u skladu s planom i trebala bi biti završena do kraja iduće godine.
Građevinari su već počeli bušenje tunela iznad izvora Jadra, a podižu se i tri vijadukta na najjužnijem dijelu trase, koji se grade na izuzetno nepristupačnu terenu na padinama Mosora.
Takav optimizam još uvijek ne dijele Kaštelani, Trogirani i ostali stanovnici zapadnog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji već predugo iščekuju konačnu dogradnju dva sjeverna traka Jadranske magistrale. I dok su radovi na 4,3 kilometra dugoj dionici od Rudina do Planog već odmaknuli, još nije okončan otkup zemljišta na središnjem dijelu trase od Kaštel Gomilice do raskrižja za Rudine.