Samo osam općina od 556 gradova i općina u Hrvatskoj može kazati da im se lani ni jedan stanovnik nije odselio u inozemstvo. Takvo je stanje domaća statistika zabilježila za općine Dubravica, Kraljevec na Sutli, Zagorska Sela, Lanišće, Kijevo, Lećevica, Postira i Prgomet, a podsjećamo da Državni zavod za statistiku u odseljene broji one koji su prijavili Ministarstvu unutarnjih poslova da su napustili prebivalište dulje od godine dana radi privremenog odlaska u inozemstvo.
Četiri općine iz kojih se stanovnici nisu selili u inozemstvo su dalmatinske, s područja Šibensko-kninske županije je jedna općina i to je Kijevo iz kojeg nitko nije otišao preko granice, ali nije ni došao iz inozemstva. Jednak im je sraz s unutarnjom migracijom, iz Hrvatske se u tu općinu lani doselilo devet ljudi, a toliko ih se odselilo u druge dijelove zemlje.
Neki bi kazali da iz te općine nitko nije otišao jer ni nema više tko otići i ne bi bili daleko od istine. Za ovu je općinu popis stanovništva iz 2001. brojio 729 stanovnika, a statistika procjenjuje da su prošle godine imali samo 272 stanovnika. Tako je u 17 godina Kijevo izgubilo golemih 63 posto stanovništva.
Lećevica i Prgomet
Nešto bolja je situacija s tri ostale općine s područja Splitsko-dalmatinske županije iz kojih lani nije bilo odlazaka preko granice. Inače, lani su samo tri županije, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska, imale više doseljenih ljudi iz inozemstva nego odseljenih.
Tako iz splitsko-dalmatinske općine Lećevica nitko prošle godine nije otišao u inozemstvo, a 11 ljudi se odselilo u druge krajeve Hrvatske, dok se u tu općinu iz inozemstva doselilo dvoje ljudi i njih šest iz inozemstva. Stanovnika Lećevice također je sve manje. Popisom stanovništva iz 2001. bilo je 682 stanovnika Lećevice, a za prošlu se godinu broj stanovnika procjenjuje na 422 ili 38 posto manje nego prije 17 godina.
Iz Prgometa se doselilo iz inozemstva dvoje ljudi i nitko nije potegao preko hrvatskih granica, dok se 15 ljudi doselilo u tu općinu iz Hrvatske, a 17 odselilo u druge dijelove zemlje. Prgomet je sa 777 stanovnika iz popisa 2001. pao za 31 posto na njih 539 što je procijenjeni broj stanovništva za prošlu godinu.
Općina Postira na Braču drukčija je od zagorskih općina, a to pravilo vrijedi za mnoge dalmatinske općine. More i turizam znaju zadržati stanovništvo bolje od kamena, ratarstva i stočarstva u Zagori. Kad nema mogućnosti za posao, malo je mogućnosti za opstanak.
U ovu se bračku općinu iz inozemstva lani doselilo 12 ljudi, a odselio se nije nitko prema službenoj statistici, dok se iz drugih dijelova Hrvatske doselilo 48, a odselilo 16 ljudi iz Postira u druge dijelove Hrvatske. Općina je na popisu iz 2001. imala 1488 stanovnika, a po posljednjim procjenama za prošlu godinu 1628. U 17 godina stanovništvo joj se povećalo za devet posto.
Siniša Marović, načelnik općine Postira, kaže da ova statistika ne prosijava baš sve, pa je tako iz te općine bilo studenata koji su ostali raditi u inozemstvu, imali su nekoliko vjenčanja sa strancima nakon kojih bi se napuštalo općinu da bi se nastavilo živjeti u inozemstvu.
Problem radne snage
- Ipak, nismo imali slučajeva da je nekom bilo loše živjeti u Postirima pa da je išao u inozemstvo trbuhom za kruhom. Mislim da su najbolji statistički podaci oni o starosti doseljenog stanovništva, premda imamo doseljenih, imamo četiri obitelji koje su se doselile izvana ovdje živjeti, ali mislim da se većinom radi o starijem stanovništvu, umirovljenicima koji se dođu prijaviti ovdje ili živjeti ovdje.
Zadovoljan sam, stvarno zadovoljan sa situacijom u Postirima, lani smo imali nakon dugo godina više rođenih nego umrlih. To je sve zbog toga što imamo jaku proizvodnju, imamo “Sardinu”, turizam i jaku poljoprivredu. Prije dvije godine smo napravili jaslice, meni su dvije mame rekle da su se odlučile na trudnoću kada su čule da se otvaraju jaslice u Postirima. Možete vi graditi ceste, kanalizaciju, ali kad nema ljudi, nema od toga koristi - kaže Marović.
Dodaje da općina ima veliki problem s pronalaženjem radne snage. Pitamo ga koliko djece ima u jaslicama i vrtiću, kaže nam da ih je 22 u jaslicama, a u vrtiću oko 50. Objašnjava nam da je to nešto slabija situacija neko prije petnaestak godina.
Veli, kad je on bio školske dobi, razredi su imali više od 30 učenika, a danas ste zadovoljni s razredom od 20 učenika. Nije to samo zato što se iseljava, danas se jednostavno drukčije živi i nema velikih obitelji kao prije.
Prvi Zagreb, pa Pula, Split...
Zagreb je već kao najveći grad u zemlji prvi po broju doseljenih i odseljenih u inozemstvo. Iz Zagreba se lani odselilo u inozemstvo 6569 ljudi ili svaki šesti čovjek od njih ukupno 39.515, koliko ih je prošle godine napustilo Hrvatsku po službenoj statistici. U taj se grad najviše doseljavalo iz inozemstva, ukupno 6398 ljudi odabralo je hrvatski glavni grad za svoje prebivalište. Tako svaki četvrti čovjek koji se lani doselio u Hrvatsku od njih 26.029 ima zagrebačku adresu.
Nakon Zagrepčana koji prednjače u iseljavanju, slijede Riječani, njih 1244 napustilo je zemlju prošle godine, isto je napravilo 1128 Osječana, iz Slavonskog Broda je prijavilo MUP-u odlazak u inozemstvo 798 ljudi, učinilo je to 748 Splićana, iz Pule je u inozemstvo otišlo 678 ljudi, 604 iz Velike Gorice, iz Petrinje 516, iz Vinkovaca 506, iz Siska 469, zemlju je lani napustilo 452 Kaštelana, 423 Karlovčana, 414 Zadrana, 412 Vukovaraca...
Nakon Zagreba, iz inozemstva se najviše ljudi doselilo u Pulu, njih tisuću, slijedi Split u koji se doselilo 949 ljudi, 687 stranih državljana doselilo se u Rijeku, 441 ih se doselio u Slavonski Brod, 424 u Zadar...