Dalmacija Split županija

projekt ide dalje

'Izlijevaju fekalije, nasipaju šut, a prijave stižu s cijele jadranske obale': ne biste vjerovali s čime se sve susreću u Splitsko-dalmatinskoj županiji po pitanju pomorskog dobra

projekt ide dalje

Devastacija, uzurpacija, otimanje, gužve… Prilično nepopularne riječi koje su se dosad najčešće vezivale za pojam "pomorsko dobro".

I vezivale su se s pravom, budući da svake godine nailazimo na sve luđe i bezobraznije primjere kršenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Da cijela stvar bude još i kompleksnija, nerijetko se dogodi kako su najveći kršitelji oni koji imaju koncesiju nad pomorskim dobrom. Ali je zlorabe.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji (pod čijom se nadležnošću nalazi samo kontrola nad koncesijama) odlučili su stoga oživjeti ono "dobro" u pomorskom dobru kampanjom jednostavnog, ali efektnog imena "Pomorsko je dobro". U njoj se ljudi mogu pobliže upoznati s time što je zapravo pomorsko dobro, kako ga sačuvati, koji su primjeri uništenja istog i - ono što je najvažnije - može se prijaviti zloporaba i devastacija.

Kako nam je pojasnio Stipe Čogelja, privremeni pročelnik županijskog Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, ideja za kampanju pokrenuta prije pola godine javila se s druge strane Jadrana.

- S kolegama iz PAP RAC-a (Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija) i Razvojne agencije Splitsko-dalmatinske županije išao sam na konferenciju mediteranskih zemalja u Rim. Raspravljalo se o plavom rastu, a mi smo upravo pripremali natječaj za Plan integralnog upravljanja obalnim pojasom. Transparentnost, suradnja sa zajednicom, dostupnost podataka, umrežavanje svih dionika od javnog do privatnog sektora i NGO-a, sve su to bili prioriteti i drugih zemalja Mediterana. Te iste prioritete pred nas je postavio i župan Blaženko Boban.

Tada sam zajedno s kolegicom Mateom Dorčić, voditeljicom Pododsjeka za planiranje, došao do ideje za kampanju naziva "Pomorsko je dobro". Nažalost, do tada se u javnosti pomorsko dobro uglavnom vezalo za loše stvari (devastacija, uzurpacija, otimanje, gužve i sl.) – pojasnio je Čogelja, dodajući da je kampanja, iako je startala prije šest mjeseci, već dala sjajne rezultate.

Što se, na kraju i najbolje vidi po dvjema stvarima – broju prisilnih naplata i broju prijava. Što se naplate tiče, brojke najbolje govore same za sebe.

- Koncesionari ispunjavaju svoje financijske obveze. To i dokazuje konstantni porast prihoda. Od 2015. do 2018. prihodi od koncesija porasli su za 250 posto. U slučaju neplaćanja, sukladno Zakonu o koncesijama, u roku od 30 dana od dospijeća ide opomena, a u roku od 60 dana ovrha. Uveli smo institut "jamac platac", pa čak i odgovorne osobe unutar tvrtki koje imaju koncesiju odgovaraju svojom imovinom.

U suradnji s jedinicama lokalne samouprave izradili smo obrazac Plana upravljanja pomorskim dobrom kojim su predviđena financijska osiguranja i mjere naplate i prisilno stupanje u posjed ako se ne plaćaju koncesijska odobrenja koja su u ingerenciji gradova i općina. Time će se povećati i prihodi općina i gradova. U samoj jednoj godini općine i gradovi su po izvješću povećali prigode za skoro 2 milijuna. Samo za informaciju, s Carinom i Državnim odvjetništvom je uspostavljena svakodnevni kontakt, razmijenjeni su podaci i omogućen pristup našem sustavu, te je u prošloj godini sama Carina naplatila više od 8 milijuna kuna za korištenje pomorskog dobra bez pravne osnove.

Znači, bez koncesije ili bez koncesijskog odobrenja - dodaje Čogelja.

Prijave su zanimljiva priča. Dosad su Matea, Stipe i njihova ekipa iz Županije zaprimili njih više od 160! No, nisu sve za njih. Naime, javljaju im se ljudi s cijele obale, što dovoljno govori o suštinskoj potrebi za kampanjom "Pomorsko je dobro", ali većeg kalibra. Onom koja pokriva cijeli hrvatski Jadran…

- Da, zatrpani smo prijavama. Kada neke od njih, kao što je ova od prije nekoliko dana u Stanićima ili Krilu Jesenicama, ugledaju "svjetlo dana" u Slobodnoj Dalmaciji, počnu stizati prijave sa svih strana naše obale. Novalja, Zadar, Korčula, Rogoznica... Ljudi su, što je i razumljivo, najosjetljiviji kada pojedinci svojataju dio obale i kada se obala onečišćuje (bilo ispuštanjem crnih jama ili pilanjem sika i betoniranjem).

Kolegama iz drugih županija proslijedimo prijave. Njima se također sviđa model koji smo pokrenuli i razmišljaju o sličnim projektima u njihovim sredinama. Moramo im ovim putem zahvaliti za svu pruženu pomoć i razumijevanje, a posebno našim dvjema susjednim županijama - naglašava pročelnik.

Njegova desna ruka je Matea Dorčić, već spomenuta voditeljica Pododsjeka za planiranje granice pomorskog dobra i zaštitu mora od onečišćenja, i uz njih je još 15 ljudi (i dva Pododsjeka) i zaduženi su za najdulji dio hrvatske obale.
- Kroz Pododsjek za koncesije i nadzor obavljaju se svi postupci koncesioniranja, njih 20-ak godišnje, i nadzora, njih 30-ak godišnje.

Taj je Pododsjek uz tekući posao (odgovori na dopise, izdavanje računa, ovrhe, zahtjeve za pristup informacijama, izrade analiza davanja koncesija, suglasnosti, prigovori vlasnika brodica i sl.) samo u prošloj godini napravio 130 izmjena i dopuna Odluka o davanju koncesija, 130 aneksa ugovora i isto toliko Planova korištenje pomorskim dobrom, a sve kako bi koncesionare uskladili s visokim standardima koje je Županija postavila spomenutim Pravilnikom o gospodarskom korištenju pomorskog dobra.

Pododsjek za planiranje, granice pomorskog dobra i zaštitu mora od onečišćenja ima zadatak osim tekućih poslova (odgovora na dopise, rada sa strankama, koordinacija sa svim službama i ministarstvima nadležnim za more) surađivati sa svim jedinicama lokalne samouprave (njih 32 na moru) pri izradi Planova na pomorskom dobru, izmjenama i dopunama prostornih planova, studijama utjecaja na okoliš, utvrđivati granice pomorskog dobra i raditi sa strankama koje imaju zemlju uz more (uzmite u obzir dužinu obale, op. p.), provoditi projekt "Pomorsko je dobro" i koordinirati Županijskim operativnim centrom za onečišćenja na moru.

Uz sav trud, teško je pobrojati sve poslove koje dnevno odrade vrijedne kolegice i kolege. Na svu sreću, kroz projekt "Pomorsko je dobro" prijave automatski idu na adrese nadležnih inspekcijskih službi, a voditeljica projekta, Matea Dorčić, prati izvršenje prijava i kontaktira jedinice lokalne samouprave da preko komunalnog redarstva promptno reagiraju na iste - pojašnjava Čogelja.

Radi se o potpuno netipičnom županijskom odjelu. Pun je mladih ljudi, i entuzijazma, stoga, ne nedostaje.
- Nedavno smo se ekipirali te Odjel sada čine uglavnom mladi ljudi. Nismo baš tipična administracija jer više-manje svi imamo iskustva iz privatnog sektora. Stoga smo za naš Upravni odjel okrenuli paradigmu javne uprave, otvorili smo se javnosti i uveli moderne tehnologije. Smatramo kako ništa nije nemoguće, nego je, kao u svakom poslu, potrebno biti pragmatičan, dosljedan i odvažan. Tada nema straha ni od neuspjeha ni od svakojakih izazova - ističe naš sugovornik.

Od cijelog resora najviše na terenu je ekipa iz Pododsjeka za nadzor koji vodi Frane Radelja.

- Županija ima nadležnost na pomorskom dobru samo u slučaju kontrole koncesija i to putem tročlanog povjerenstva formiranog sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Naravno, kolege iz Pododsjeka za nadzor, na čelu s kolegom Radeljom, također idu na teren s kolegama iz inspekcija i Povjerenstva te kod hitnih intervencija odlaze osobno dokumentirati stanje na terenu - kaže Čogelja, dodajući kako postoji čitava služba koja također ima pravo i mora ordinirati nad pomorskim dobrom:

- Ovim putem volio bih naglasiti kako su komunalni redari itekako nadležni na pomorskom dobru, a što potvrđuju mišljenja Ministarstva mora i presude Upravnog suda. Ovo naglašavam jer su od komunalnih redara iz nekih velikih jedinica lokalne samouprave poput središta naše županije krenule inicijative da komunalni redari nemaju nadležnost na pomorskom dobru. To je vrlo opasna praksa. Pravno i financijski. Po tome ispada da pomorsko dobro nije sastavni dio grada ili općine te se sav teret prebacuje na kadrovski i financijski opterećene inspekcije. Nije mi jasno zašto bi netko za svoj vrlo važan turistički resurs (sunce i more) smatrao kako je izvan njegova područja?

Koliko su sunce, more, i obala važni, može se vidjeti i po tome koliko turizam godišnje uprihodi u državnu blagajnu. Onima kojima se ne da gledati u brojke, dovoljno je prošetati se plažama. Što su marljivi novinari Slobodne Dalmacije i napravili u suradnji sa Županijom splitsko-dalmatinskom.

Svojevrsni đir po plažama samo je potvrdio činjenicu da su krcate što domaćim što stranim svijetom. Od plaže splitskog hotela "Radisson Blu Resort", preko autokampa "Stobreč", plaže ispred "Biokovke" u Makarskoj, pa sve do Hvara imali smo priliku guštati u pozitivnim primjerima upravljanja pomorskim dobrom. Iz Županije se nadaju kako će to potaknuti i ostale na djelovanje i usklađivanje sa zakonom.

- S obzirom na to da se o radi o prvoj godini provedbe županijskog Pravilnika o gospodarskom korištenju pomorskog dobra smatram da postoje još neke stvari koje se trebaju uskladiti. Bitno je da velika većina koncesionara surađuje kao što smo i vidjeli kroz patrolu plažama. Cilj nam je ipak da sukladno Regionalnom planu upravljanja plažama, plaže brendiramo, specijaliziramo i omogući o dodatni sadržaj na njima. Posebno društveni sadržaj. Plaže moraju biti za građane i sastavni dio mjesta ljeti i zimi.

Ističemo police s knjigama na plažama (primjer Bačvica i plaže Nikolina u Baškoj Vodi), edukativne panoe vezano za zaštitu okoliša i mora (Supetar), umjetničke instalacije (Mimice), street workout parkove (Sutivan), dječja igrališta (Trstenik i Hvar) - tvrdi Čogelja.

Nagledali smo se pozitive, ali što je s onim najgorim slučajevima… Čogelja je potvrdio kako je broj onih koji krše zakon i dalje visok:

- Nažalost, ima groznih slučajeva. Najgori su ipak oni koji koriste pomorsko dobro bez pravne osnove i ne plaćaju nikome ništa te oni koji devastiraju i privatiziraju plaže zbog vlastitih potreba ili potreba njihovih gostiju. Pomorsko dobro je ipak javno dobro i mora biti dostupno svim građanima, a upravljanje njime mora biti transparentno i održivo. Uprava za more i inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uhvatila se u koštac sa svim velikim problemima na području naše Županije, a posebni s nelegalnim lukama i na tome im hvala! Nadamo se da će Krvavica, Agana, Zenta, Špinut i slične luke napokon dobiti svoj zakonski epilog i da ćemo ih moći dati na privremeno upravljanje Županijskoj Lučkoj upravi.

Najčešći primjeri devastacije su jedno i oni najružniji - ispuštanje fekalija u more iz brodova i kućanstava. Radi se tu i o odlaganju građevinskog otpada u more, neovlaštenoj izgradnji i nasipanju na pomorskom dobru, betoniraju obale i uništavaju prirodne obale (sike, klifovi i sl.), izgradnji objekata koji služe za ugostiteljske i trgovačke djelatnosti mimo gabarita koncesijskih odobrenja (12 četvornih metara) ili bez koncesijskih odobrenja.

- Cilj nam je kroz naše redovite koordinacije s općinama i gradovima koje predvodi župan i kroz naše programe potaknuti plansku, dugoročnu i održivu izgradnju obale. Financiramo izradu prostorno planske i projektne dokumentacije i samu izgradnju obale. Za općine i gradove koji sukladno prostornom planu, dozvoli i studiji utjecaja na okoliš izgrade plažu, obalu, šetnicu i slično predviđena su sredstva do 3 milijuna kuna.

U prošle dvije godine programa uložilo se u suradnji s Kaštelima, Podstranom, Trogirom, Tučepima i Omišem više od 15 milijuna kuna u izgradnju novog plažnog prostora. Također, kroz posljednje dvije godine kroz sufinanciranje Lučke uprave ulaže se 8 milijuna kuna u izgradnju i rekonstrukciju luka u Postirama, Kaštel Starom, Jelsi i Pučišćima - kaže pročelnik dodajući kako veliki problem imaju i s ilegalnim sidrištima.

- Najviše pritužbi stranih gostiju zaprimili smo od nautičara i to baš na sidrišta. Većina prijava odnosi se na nelegalna sidrišta i neodgovorne koncesionare koji imaju višak bovi i agresivan pristup. Naravno, u suradnji s Kapetanijom i ovlaštenom tvrtkom upotrijebit ćemo i sredstva poput dronova kako bi doskočili pojedinim domišljatim korisnicima sidrišta. Kapetanija svake godine izdaje rješenja o uklanjanju na Županiju, a Županija provodi javnu nabavu i uklanja nelegalne blokove.

Cilj nam ujednačiti, vizualno i kvalitetom, ponudu i u budućnosti sukladno Studiji sidrišta, koja je izrađena u suradnji sa županijskom ustanovom ta zaštitu prirodnih vrijednosti "More i Krš", ići u ishodovanje lokacijskih dozvola za sva sidrišta, izgradnju te potom i koncesioniranje. Time bi dobili optimalnije, ujednačenije i transparentnije korištenje sidrišta. Također, zaštićene dijelove, poput Paklenih otoka, koncesijama bi dali na upravljanje spomenutoj ustanovi za zaštitu prirodnih vrijednosti kao što je primjer na Lastovu ili Kornatima.

Izgleda kako su postavljeni dobri temelji da kampanja "Pomorsko je dobro" postane nešto dugotrajnije… Čogelja i njegov tim zdušno rade na tome:
- Upravo smo poslali poziv svim koncesionarima i jedinicama lokalne samouprave da se, u suradnji sa Županijom, priključe akciji "Bez opušaka na plažama" koja je krenula iz jednog španjolskog grada. Ugostiteljski objekti u koncesiji ili s koncesijskim odobrenjem za prikupljenu čašu ili kanticu opušaka dijelili bi sok ili pivo. Županija bi osigurala promidžbene i edukacijske materijale i medijsku vidljivost.

Također, iza ljeta nam u javnost preko naše stranice www.pomorskodobro.dalmacija.hr izlazi GIS portal na kojem će biti dostupni svi podaci o pomorskom dobru. Obuhvat koncesija, mikrolokacije koncesijskih odobrenja, lučka područja, utvrđene granice pomorskog dobra, odluke o davanju koncesije, rješenja za koncesijska odobrenja itd. To će dodatno povećati transparentnost, učinkovitost i sredstva Županije, a što nam je i cilj. Također, pokrenuli smo i program razvoja pomorske baštine kojim se sufinanciraju projekti udruga, ustanova i tvrtki kojima promiču našu bogatu pomorsku baštinu.

 

Župan Boban: Postavili smo novi standard
Župan Blaženko Boban svesrdno podržava projekt "Pomorsko je dobro":

– Poznato je da Splitsko-dalmatinska županija upravlja gotovo trećinom ukupnog pomorskog prostora u Hrvatskoj. Svjesni smo kako neodgovorni pojedinci, u utrci za kapitalom, neovlašteno posežu za pomorskim dobrom, za onim što je vrijednost cijeloga prostora, cijeloga naroda. Stoga smo, putem aplikacije "Pomorsko je dobro", koju su mnogi ocijenili jednim od najvrjednijih projekata Županije, omogućili građanima prije svega potpuno transparentan uvid u upravljanje pomorskim dobrom, kao i mogućnost prijave svakog pokušaja nezakonitog kršenja propisa i neovlaštenog korištenja pomorskog dobra. Kolokvijalno sam ovu aplikaciju nazvao "velikim okom nadzora pomorskog dobra" na području Splitsko-dalmatinske županije, jer je nemoguće zaposliti adekvatan broj službenika koji bi mogli bez pomoći građana doznati za sva moguća kršenja zakonskih propisa na cijelom području ovako široko rasprostranjene županije. Posebno me raduje činjenica da smo transparentnošću koju smo postigli primjenom ove aplikacije, ubrzali pravodobno djelovanje drugih institucija, navlastito inspekcija, koje temeljem podataka dobivenih putem ove aplikacije, mogu brže i učinkovitije djelovati u pravcu zaštite i očuvanja pomorskoga dobra.

Čuvajući prostor, istinsku vrijednosti, naše nacionalno blago, za naraštaje koji dolaze nakon nas, postavili smo, usuđujem se reći, novi standard, višu razinu odgovornijeg i učinkovitijeg upravljanja svekolikim pomorskim dobrom. Pročelnik Čogelja me izvijestio kako im se putem ove aplikacije javljaju građani drugih županija, s područja cijelog Jadrana, te ne čudi veliki pozitivan odjek primjene ove aplikacije u javnosti, ne samo među građanima naše Županije, nego i šire u cijeloj Hrvatskoj. Uvjeren sam da će i više razine vlasti, mjerodavne državne službe, preuzeti od nas ovu aplikaciju ili izraditi sličnu aplikaciju za cijeli prostor RH, s ciljem učinkovitije zaštite našega svekolikog pomorskog dobra i potpunog uvida javnosti u upravljanje pomorskim dobrom.

 

Naslovnica Split županija