Kad Dalmatinci ljeto radije provode u polju nego na plaži, jasno je da se nešto zanimljivo događa: 'Besplatno je, a iznimno korisno'; Uskoro ćemo imati 'pametna sela'?

Tisuće senzora kojima se ispituje vlažnost tla postavljeno je na poljoprivredne površine diljem Europe, a sada je i Hrvatska jedna od zemalja uključenih u projekt "Grow Observatory".

I naša zemlja imat će svojih 15 "Grow mjesta"; na jednima su senzori već postavljeni, najviše njih potkraj ovogodišnjeg srpnja, a dio će biti instaliran u predstojećim danima. Hrvatska se tako pridružila ovoj znanstveno-građanskoj inicijativi koja je već zaživjela u Grčkoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Luksemburgu, Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Italiji, na Kanarskom otočju...

Koordinator ovog projekta u Hrvatskoj je coworking prostor "Saltwater" koji je pokrenula Tanja Polegubić, povratnica iz Australije i otprije nekoliko mjeseci članica Poduzetničkog inkubatora HGK Županijske komore Split.

"Saltwater", koji funkcionira kao kreativni hub i smješten je u tom Poduzetničkom inkubatoru u zgradi HGK, radi na širenju mreže poduzetnika koji međusobno dijele znanja, iskustvo i motivaciju.

Tanju itekako zanima pametna poljoprivreda, povezivanje novih tehnologija i poljoprivrede, te malim poljoprivrednim proizvođačima želi pomoći svojim marketinškim i komunikacijskim znanjem, pa se tako i "Saltwater" pridružio inicijativi "Grow Observatory", najvećoj te vrste u Europi koja senzorima istražuje vlažnost tla, te je uz niz funkcionalnosti koje pruža poljoprivrednicima važna u borbi protiv klimatskih promjena.

Sve se vidi na ekranu

– Imamo na raspolaganju oko 400 senzora, a uzgajivači mogu sudjelovati u projektu s minimalno 10 i najviše stotinu senzora. Imamo dosad ukupno šest mjesta, i to na Hvaru (esencijalna ulja), blizu Sinja (organski usjevi povrća), u Vrani, Šestanovcu i području oko Vranskog jezera te na području Trogira (vinograd)...

Grow mjesta su farme i poljoprivredne površine, uzgajivači senzore dobivaju na besplatno korištenje šest mjeseci, a rezultati ispitivanja vlažnosti tla očitavaju se preko bluetootha i mobilne aplikacije – pojašnjava Tanja Polegubić funkcioniranje ove inicijative financirane u sklopu programa Europske unije Obzor 2020 za istraživanje i inovacije.

Svaki senzor mora biti udaljen 30 metara jedan od drugoga, a mogu biti postavljeni u vinograde, voćnjake, polja, bilje, travu, u šume, itd.

– Zašto ovo radimo? Znanost o tlu još je nedovoljno istražena, pogotovo manjka informacija koje mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

Podaci koji se dobiju putem senzora uspoređuju se s podacima Europske svemirske agencije, gleda se podudarnost onoga što prati ta agencija sa stvarnim stanjem na zemlji. Kad znaju razinu vlažnosti tla, to može pomoći poljoprivrednicima.

Mi ćemo promovirati sve uzgajivače kroz ovu najveću građansku inicijativu na svijetu – ističe Tanja Polegubić i dodaje kako je vrlo jednostavno pridružiti im se, te početi s korištenjem novih tehnologija u poljoprivredi.

– Besplatno je, a iznimno korisno za poljoprivrednike – poručuje Tanja, koja često putuje i u Vranu, rodno mjesto svojih roditelja, koje bi, kao i druga slična mjesta, moglo postati "smart village" povezivanjem poljoprivrede i novih tehnologija.

– Mali poljoprivrednici proizvode dvije trećine svjetske proizvodnje hrane. Pametna poljoprivreda može ojačati njihovu konkurentnost, donijeti im znatne uštede, mogu se uključiti mladi s novim pametnim uređajima i aplikacijama, tu je veliki potencijal – ističe Tanja.

Ekološki uzgoj

Uz Tanju Polegubić u projektu je angažiran i Ljubomir Jelavić, direktor "Kairos vina", u čijem vinogradu su senzori već postavljeni.

"Kairos vina" je naziv za rose i crna vina koja dolaze s ekološkog vinograda od gotovo 13 hektara iznad Trogira. Riječ je o klasičnom dalmatinskom vinogradu za crne sorte grožda: strmi, kameniti teren koji traži puno ljudskog rada kako bi lozi olakšalo teške prirodne uvjete. Uzgajaju šest sorti, a najviše su zastupljene dvije najvažnije dalmatinske: crljenak i plavac mali.

– U Grow projektu sudjelujemo zbog toga što nama neekspertima omogućuje da na relativno jednostavan način dođemo do važnih znanja i oruđa kojima pratimo stanje vlage u tlima, što je nama, konkretno, od ključne važnosti. Dakle, tema projekta i njegova metodologija su ono što se u potpunosti poklopilo s našim interesima.

Posebno naglašavamo metodologiju koja prepoznaje da se neke teme koje su donedavno bile u isključivoj domeni eksperata moraju na pametan, ali brz način "spustiti" na razinu neeksperata ako želimo imati šansu u suočavanju s klimatskim promjenama – kazuje nam Ljubomir Jelavić.

Dodaje kako je s tim u vezi i iznenađujuće jednostavna procedura prijave, ali i komunikacije s upravljačkim tijelima nakon što su postali dio projekta.

– Ovo je dio programa Obzor 2020, uključeni su dionici iz desetak EU zemalja, vode ga značajna europska sveučilišta, a sve je vrlo fleksibilno i brzo. Sve pohvale – ističe Jelavić.

Maraska je autohtona sorta višnje, čiji uzgoj u Dalmaciji ima tradiciju dulju od 500 godina. U jednom UNDP-ovu izvješću za Hrvatsku maraska je proglašena vjerojatno najkvalitetnijom višnjom na svijetu.

Prepoznata je od davnina kao "hrana i lijek" zbog svog antioksidativnog djelovanja, a Denis Rubić, direktor "Dalmaconsulta" d.o.o. kroz projekt "Terra Marascae" želi unaprijediti ekološki uzgoj višnje maraske i od darova koje nam priroda pruža stvoriti proizvode velike vrijednosti. Pod ekonasadom imaju oko 70 hektara na kojima dominira višnja maraska. I oni su dio projekta "Grow Observatory".

Svaki podatak je važan

– Od samog početka smatramo naš projekt "Terra Marascae" i pristup njemu atipičnim, otvoreni smo za nove ideje, nove i moderne tehnologije u uzgoju i proizvodnji, pa je zapravo bilo i logično da budemo sudionik u najvećem istraživanju ovog tipa na svijetu.

Naš nasad nalazi se na nadmorskoj visini od oko 400 metara i osam kilometara zračne udaljenosti od mora, na škrtom i kamenitom terenu. Stoga je svaki podatak, svaka informacija koju putem "Grow Observatoryja" dobijemo bitna kako bismo mogli bolje, odnosno optimalnije koristiti naše resurse.

Problematika vode, odnosno vlažnosti tla, bit će sve važnija u budućnosti. Kako bismo već sada bili spremni na izazove koje nas u poljoprivredi sve više čekaju, mi već dosta dugo koristimo "saveznike" poput nematoda, mikorize, solitarnih pčela itd. – kazao nam je Denis Rubić.