Odnosi li se Hrvatska elektroprivreda (HEP) prema potrošačima električne energije u Sinju i Cetinskoj krajini kao maćeha?
Ako je suditi po prekidima u opskrbi strujom samo tijekom srpnja, ali ne i samo po njima, odgovor je potvrdan. Iako se državna tvrtka nikako ne bi smjela tako odnositi prema Cetinskoj krajini, grad Sinj i šira okolica zadnjih dana često ostaju bez napajanja električnom energijom.
Zbog kvara na 110-kilovoltnoj trafostanici u Ruduši, isporuka struje bila je prekinuta u 21.35, a nakon otklanjanja poteškoća, stigla je do građana u 1.52. U tom razdoblju bez napona su bili potrošači na području Sinja i općine Otok, dijelovi Trilja, te općina Dicmo i Hrvace, dok je urednu opskrbu imalo samo područje grada Vrlike.
Struje je nakratko nestalo i u samom Trilju, gdje se tada održavao koncert Marka Perkovića Thompsona, ali su HEP-ovci za 10-ak minuta prespojili potrošače na drugi dalekovod. Kvarovi na trafostanici u Ruduši, izgrađenoj prije više od 35 godina, stalno se ponavljaju, što izaziva nesigurnost elektroopskrbe Sinjana.
Zbog kvara na istoj lokaciji, zabilježenog 5. srpnja navečer, Sinjani su proveli u mraku puna tri sata. Dva dana kasnije, 7. srpnja, potrošači na sinjskom području ponovno su tri sata bili bez struje jer su se u Ruduši obavljali popravci.
Kada je ta trafostanica izgrađena, uz nju je napravljen i stan za uklopničara koji bi u slučaju kvara bio na raspolaganju, a u slučaju većih poteškoća mogao je alarmirati i svoje suradnike. Budući da su u HEP-u podijelili poslove i objekte, i postrojenje u Ruduši je podijeljeno, pa je dio s naponom od 11 kilovolti pripao tvrtki "Hrvatski operator prijenosnog sustava" (HOPS), a onim koji se odnosi na 35-kilovoltno postrojenje upravlja "Elektrodalmacija".
U stvarnosti se radi o istom transformatoru, sa zajedničkom željeznom jezgrom preko koje se primarni ulazni napon od 110.000 volti transformira na 35.000, pa u slučaju kvara do Ruduše moraju zaposlenici i HOPS-a i "Elektrodalmacije". Jedni bez drugih ne mogu.
U HEP-u se ne uzbuđuju što dežurni radnik HOPS-a u trenutku kvara na sinjskoj trafostanici može biti osoba iz Omiša. Cetinjani su na odnos nacionalne kompanije prema njima posebno jalni zbog činjenice da ta državna tvrtka dobar dio svoga nemalog godišnjeg profita ostvaruje upravo na slijevu rijeke Cetine. U pet hidroelektrana na toj rijeci HEP proizvodi najjeftiniju električnu energiju, ujedno i ekološki najprihvatljiviju.
Vrlici, Hrvacama, Otoku i Trilju, te Zadvarju i Omišu zauzvrat daje naknadu za zauzete proizvodne površine koja je u odnosu na prihode i dobit, kao i na davanja nekima drugima, sramotno mala. Gradu Sinju, kojim također protječe Cetina, zapravo HEP-ov vodoprovodnik, a ne rijeka, ne pripada ni lipe.
Elektrodistribucijska mreža donedavno je bila katastrofalna. Upravo na sinjskom području bio je najduži 10-kilovoltni dalekovod s gotovo svakodnevnim kvarovima. I danas na dobrom dijelu cetinskog područja nestaje struje čim, slikovito, na vodič sleti ptica.
Da stanje s opskrbom u Cetinskoj krajini nije zadovoljavajuće, poznato je, kako se čini, svima osim HEP-u i čelnicima cetinskih gradova i općina.
Primjera radi, ni poslije svih najnovijih prekida sinjska gradonačelnica Kristina Križanac i načelnik Otoka Dušan Đula, čiji su građani u srpnju bili više od 10 sati u prisilnome mraku, nisu našli za shodno bilo što javno progovoriti. A dok se oni ponašaju tako, i HEP se može ponašati maćehinski.