Dalmacija Split županija

skup u splitu

Velika konferencija 'Slobodne' o Dalmatinskoj zagori; Gradonačelnik Knina: Svakom djetetu koje se rodi napišem čestitku; Župan Boban: Dugopolje i Dicmo naši su pozitivni primjeri razvoja

skup u splitu

17:37 - Gradonačelnik Knina, Marko Jelić dodao je kako su ljudi koji su otišli u Irsku spremni odmah se vratiti kući, ali nije takva situacija s onima koji su otišli u Njemačku.

- U Njemačku su otišle cijele obitelji. Kod njih je dječje doplatak oko 700 do 800 eura i to je našim radnicima dodatan poticaj da ostanu i da se ne vraćaju.

Drago Nosić iz grupacije Pivac istaknuo je kako su egzistencija i plaća glavni razlog odlaska u inozemstvo.

- Oko plaće su dva pitanja: kolika je, ali i koliko toga se može dobiti? Naprimjer, ako gledamo u Irskoj su veći troškovi života. Egzistencijalni minimum u Hrvatskoj je nešto čemu moramo težiti. Je li to tisuću ili više eura, neka se odluči jer tada neće biti iseljavanja.

Normalno da je sa tisuću eura jednostavnije živjeti u Zagori nego u Splitu, ali teško ćete zasnovati obitelji ili doći živjeti negdje ako nemate egzistencije. Ja prvi bih išao iz Vrgorca kada se ne bi mogao osigurati egizistencije, ne zbog sebe, već zbog svoje obitelji jer morate imati od čega živjeti, zaključio je Nosić.

17:34 - Župan Boban je demografski projekt županije "Tu je moj dom", koji omogućava mladim ljudima obnavljanje starih kuća, oživljavanje djedovine – nazvao pozitivnim primjerom, putem kojim bi i ostatak Hrvatske trebao krenuti.

Još uvijek je kod nas živ mentalitet iz socijalističke Jugoslavije, "stavi sina u škver, jugoplastiku", država će to riješiti, država će o njemu brinuti.

Evo, recite, zar je normalno da željezara bude izgrađena u najljepšem zaljevu? U Kaštelanskom zaljevu? Nema to smisla, ali na taj način se dovodilo ljude, na taj način im se osiguravao posao, podjetio je župan na "ona mračna vremena".

Danas, a ovdje su pred vama mnogi načelnici i gradončelnici iz naše županije, nećete naći među njima niti jednog koji kada se javio s urednom dokumentacijom nije dobio odobrenu izgradnju vrtića, malo se i pohvalio župan.

I na natječaj županije za mlade obitelji za sada je najviše prijavljenih i zainteresiranih iz Imotskoga i Cetinskoga kraja, Vrlike i Bračke zagore. U idućih desetak dana biti će potpisano najmanje 30 ugovora, ako to bude garantom ostanka na rodnoj grudi, za barem toliko obitelji, na dobrom smo putu.

17:21 - Kako trava nije uvijek zelenija u susjeda dalo se naslutiti slušajući primjere života van Lijepe naše. Zanimalo nas je kakve su mjere najefikasnije, kako zaustaviti odliv duša, kako zadržati narod na rodnom pragu.

'Bilo je pokušaja zaustavljanja migracija i 70-ih godina prošlog stoljeća. Osmislili su tada uvođenje tekstilne industrije u Zagoru, osnivali se poljoprivredni kombinati, ali nije se uspjelo, zašto? Zato što dugoročnog plana nije bilo', kazao je profesor dr. sc. Anđelko Akrap.

'Ako se želi razvijati naša Zagora, treba postojati jasan dugoročni plan i cilj', kazao je profesor, zapitavši se: 'Što razvijati? Turizam?'.

'Neće se od turizma živjeti, mora postojati jasna gospodarska struktura: takozvane visokoakumulativne djelatnosti.

Praznio se ruralni prostor, a bio je inkubator radne snage, Split se nije razvio vlastitim biološkim resursima', naglasio je  Akrap te dodao kako demografska politika ne može bez razvojne politike.

'Problem treba prepoznati', poručio je rekao Akrap, zaključujući kako 'Zagora ima potencijala, ali bez dugoročne strategije razvoja ne ide niti će nam ići!'.

17:12 - Tvrtka Pivac iz Vrgorca pozitivan je primjer dobre i uspješne prakse, a danas se suočava s nedostatkom sirovine za pršute u trenutku kada je potražnja dva puta veća.

- Kako bi osigurali sirovinu mi potičemo kooperaciju. Sa 40 tisuća komada svinja, danas smo došli na 150 tisuća komada, a plan nam je doći i do 200 tisuća. Ali sve to ne možemo u Dalmatinskoj zagori, već surađujemo i sa Slavonijom i Baranjom. Svinje koje tovimo dnevno pojedu 100 tona hrane, a nemamo mogućnost proizvesti to u vrgoračkom polju i zato surađujemo s tvrtkama iz ostatka Hrvatske, kazao je Drago Nosić iz grupacije Pivac dodajući kako u vrgoračkom kraju postoje pozitivni primjeri koji nisu vezani za tvrtku Pivac.

- U Vrgorcu imate poljoprivredu koja je poprilično prisutna, ali problem su plasman i mali kapaciteti robe. Kojom brzinom se prodaje naša jagoda najbolje pokazuje i situacija da je u Vrgorcu teško kupiti vrgoračku jagodu. Trudimo se maksimalno poboljšati uvjete našim radnicima, imamo otvorene natječaje, ali teško popunjavamo mjesta. Politika stvara okvir djelovanja. Političari moraju biti svjesni da u konačnici okvir koji stvore utječe na naše poslovanje, a onda uzročno posljedično i na demografsku sliku, rekao je Nosić.

- Ono što lokalna samouprava dobro radi je podizanje svijesti o tome da je poljoprivreda budućnost, trudi se uložiti u njih i osigurati ima plasman, a kreiranja košare vrgoračkih proizvoda dokaz je da smo na dobrom putu, zaključio je Nosić.

17:05 - Poljoprivredna zadruga MasVin iz Polače i Radoslav Bobanović pokazali su kako se može živjeti od motike, masline i loze. Hoćete li širiti svoju zadrugu i imate li problema s pronalaskom radne snage?

- Ljubav prem rodnom kraju i Polače me ponukala da se vratim trima gracijama, maslini, vinu i smokvi. Tada nisam znao da ću proći kroz kalvariju hrvatske administracije, ali srećom danas vidimo pomak. U ciklusu sezone zapošljavam stotinjak ljudi, od akademika do studenata. Znanje je bitno, a ja sam ga upario za ostanak i razvoj života u ruralnom dijelu. Imamo potencijala i možemo, samo se treba potruditi, zaključio je Bobanović i zaslužio gromoglasni pljesak.

16:54 - Knin i okolicu napustilo je dosta Hrvata koji su naselili Knin iz okolnih sela nakon Oluje. Ljudi su otišli trbuhom za kruhom u Njemački, Irsku i druge zemlje. Mislite li da će se netko od njih vratiti?

- Nas je od 2011. do 2017. godine napustila jedna trećina stanovnika i to je najveća depopulacije kada gledate gradove u Hrvatskoj. Ljudi su selili mahom zbog jednostavnih obečanja koja su dana, a nisu održana. Ljudi vas vole držati za riječ, a država nije bilo konzistentna. Ljudi ne odlaze samo iz ekonomskih razloga, opća apatija je još jedan od njih, a to se mora promijeniti, rekao je Marko Jelić, gradonačelnik Knina.

- Svakom dijetetu koje se rodi, napišem čestitku. Evo danas moram jednu napisati, a zadnja je bila prije mjesec i pet dana. To Vam sve govori, kakvo je stanje kod nas.

16:50 - Blaženku Bobanu, županu Splitsko-dalmatinske županije postavljeno je pitanje o realiziranju projekta tunela kroz Kozjak.

- Split je drugi grad u državi, a ima gotovo jedan poluulaz u grad, dok svi ostali u Dalmaciji poput Zadra ili Šibenika imaju po dva tri. Ali to je problem nas lokalnih političara koji do sada nismo imali zajednički cilj. Nužno je da u cijelosti budemo povezani infrastrukturom s autocestom, preko Lećevice i tunela kroz Kozjak, kazao je župan.

Moderator panel diskusije, Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije, istaknuo je kako se brzom cestom do Dugopolja vraća život na to područje kao prvom prstenu oko grada Splita.

- Dugopolje, a u zadnje vrijeme i Dicmo naši su pozitivni primjeri razvoja. Jedna zanimljiva činjenica je da Imotska krajna ima prirodni prirast. Je li tome razlog tunel sv. Ilije sami zaključite. Teško će biti dovesti velike gospodarske gigante u Dalmatinsku zagoru, ako je ne razvijemo, kazao je Boban.

Od čega žive stanovnici Cetinske krajne. Velikih proizvodnja više nema, gdje je perspektiva?

- Velike tvornice poput Dalmatinke su prošlost i mi smo toga svjesni. Više nismo u dogovornoj već u tržišnoj ekonomiji. Poljoprivredne posjede nije moguće kod nas okrupniti kao u Sloveniji, a pitanje zadružnog gospodarenja krimen je koji nosimo iz prošlosti jer ljudi na to negativno gledaju. Naš cilj je udruživanje OPG-ova kako bi zajedno stvorili gastro i turističku ponudu. Jedino zajedničkim snagama možemo djelovati i postići izvanredne rezultate, odgovorila je Kristina Križanac, gradonačelnica Sinja.

16:40 - Započela je panel diskusija na kojoj sudjeluju: profesor dr. sc. Anđelko Akrap – voditelj katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, Kristina Križanac, gradonačelnica Sinja, Marko Jelić, gradonačelnik Knina, Radoslav Bobanović, direktor Poljoprivredne zadruge MasVin iz Polača i Drago Nosić iz grupacije Pivac.

16:35 - Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je kako joj je čast biti pokroviteljicom konferencije koja se bavi demografijom. To je tema kojoj je od samog početka svojeg rada kao predsjednice Lijepe naše dala prvenstvo.

Starenje hrvatskog stanovništva i pad nataliteta, to su najveći hrvatski problemi, stoga i jesmo postavili temu demografije kao najvažniju. Nažalost, upravo o rješavanju ovog problema ovisi budućnost našeg naroda i Hrvatske kao države. Uz to i visoka prosječna dob stanovnika, odnos broja radno aktivnih naspram broja radno neaktivnih kod nas je već sada skoro jedan na jedan, nabrojala je predsjednica sve ono što muči Zagoru, pa potom kazala:

- Hrvatska je država velikih prilika! Tome stremimo, želimo biti mjesto gdje se cijeni dodana vrijednost, mjesto gdje se cijeni ljudski faktor, znanje i inovativnost, a ne samo tehnika. Više nisu na tržištu rada konkurentne one države gdje je radna snaga jeftina. Upravo suprotno! Konkuretne su one države koje imaju skupu radnu snagu, ljude u koje se ulagalo, od obrazovanjea, preko dodatnog treninga,  rekla je  Grabar Kitarović.

Drži kako je nužno stvarati uvjete za povratak mladih u državu. To je ono, naglasila je, što očekuje.

- Ovaj val migracija koji osjećamo dijelom je i "posljedica" članstva u EU. Normalno je da želimo više i bolje, da želimo raditi i učiti vani, ali, uvjeravam vas, uvijek se vraćamo gdje smo najsigurniji, gdje je standard najbolji, a ja vjerujem kako je to upravo Hrvatska, kazala je predsjednica.

Val iseljavanja, kazala je okupljenima, pada, ali nije zaustavljen. Vjeruje kako će se mladi jednog dana vratiti, obogaćeni znanjem i iskustvom.

- Dovesti mladu svježu krv, koja će donijeti novu radnu etiku, optimizam, ambicije, vjeru u svoju zajednicu i svoju državu, to je ono što očekujem, poručila je predsjednica.

Dodala je i kako je spremna za borbu, jer je shvaća kao ispit poštivanja prošlosti, no pri tome traži odgovornost političkih institucija.

Premda su učinjeni neki pomaci, mi kao država morao biti brzi, sveuobuhvatljiviji, vrijeme je ključno. U zadnjih je 20 godina naš demografski minus 20 tisuća ljudi godišnje, a tim je negativnim demografskim kretanjima upravo najviše pogođena Zagora, kazala je.

Od Neretve do Zrmanje, na području Zagore, svega je 150 tisuća duša, od toga većina starijih od 65 godina života, s malim brojem mladog, radno aktivnog stanovništva. Ali ovo ne može i ne smije ostati samo pitanje politike i političara – ovo je problem svih nas, pa i mediji su oni koji bi trebali biti "na prvoj liniji", pozvala je predsjednica i novinare u pomoć.

16:05 - Rezultate i mogućnosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavila je ministrica Gabrijela Žalac koja je istaknula kako će za manje od mjesec dana Hrvatska napuniti šestu godinu članstva u Europskoj Uniji.

- Prepoznali smo važnost financiranja iz europskih fondova koji mijenjaju našu zemlju. Zadnje dvije i pol godine marljivo i vrijedno smo radili na svim područjima. Vodimo računa o svakom pojedinačnom projektu i trudimo se pomoći bilo nacionalnim ili europskim sredstvima, kazala je ministrica Žalac dodajući kako je u infrastrukturu u kontinenatalnom dijelu Dalmacije uloženo oko 28 milijuna kuna.

- U Zadarsku, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju uloženo je 16 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava za različite projekte. U Dalmatinskoj zagori ugovoreno je mnogo projekata vrijednih 824 milijuna kuna, a za projekte zapošljavanja i jačanja ljudskih potencijala osigurano je 145 milijuna kuna bespovratnih sredstava. To su samo neki od rezultata i mjera, a uz pomoć demografskih mjera Vlade RH želimo promijeniti situaciju i pomoći Zagori, rekla je ministrica Žalac ističući kako sve što Dalmatinska zagora može proizvoditi, u priobalju se može prihodovati zahvaljujući turizmu.

- Ključno je stvoriti nove lance vrijednosti u gospodarstvu kako bi povezali sve ono što nam je prioritet i prilika. Na nama je da sve što smo zacrtali kroz EU fondove i mjere učinkovito provodimo, a sve s ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja, zaključila je Žalac.

15:50 - Župan Blaženko Boban pohvalio je javno bavljenje problemom kojeg, kako je kazao, uistinu imamo.

- Dajem si za pravo prokomentirati demografsku politiku u Republici Hrvatskoj, a to pravo crpim jer sam 11 god bio gradonačelnik grada koji je "najmlađi" u Hrvata, i to nije došlo preko noći. Solin je, kažu, grad ugodan za življenje, a to bih želio za sve - kazao je župan i dodao:

- Demografske mjere treba dijeliti u dva dijela, kao pronatalitetnu i migracijsku politiku. Pronatalitetne probleme ima cijeli civilizirani svijet, nebitno je li u ruralnom ili urbanom dijelu. Fali nam optimizma! Migracijske probleme u ovom trenutku najviše imaju Slavonija i upravo Dalmatinska zagora, ali i naši otoci. Dalmatinci su na ovaj problem nailazili kroz povijest. Na početku dvadesetog stoljeća s kućnog ih je praga protjerala peronospora, koja je poharala vinograde. Odlazili su i između dva rata opet, politički razlozi, ekonomski razlozi, nakon drugog rata. Dalmatinac s tvrda kamena navikao je na takvu politiku, ali prvi puta u povijesti ljudi napuštaju našu "žitnicu", nabrojio je župan Boban i pojasnio što se u ovom trenutku u Lijepoj našoj zbiva:

Premda razumijem borbu za bolji život, zabrinjava me što odlaze cijele obitelji, mahom obrazovani ljudi, fali nam optimizma, pa čak i realnost u ovoj situaciji, jer nisu svi podaci baš toliko loši. Ono što nama treba je akcijski plan, koji će biti provođen od vrha država, pa do najmanjih lokalnih zajednica, treba nam pomoć javnih poduzeća. Zašto HEP ne bi mladom čovjeku dao 50 posto jeftiniji priključak, zašto Vodovod ne bi dao jeftiniji priključak, zašto prijevoz ne bi bio manji? Mi moramo našim građanima osigurati sigurnost, trebamo im biti štap oslonac!

15:42 - Nekoliko puta sam naglasio i to ponosno ističem kako Split nije samo središte županije već i motor cijelog juga. Na našem velikom području imamo biser, a to je Dalmatinska zagora.  U utrci smo s vremenom i suočavamo se sa depopulacijom Zagore. Vjerujem da će današnja konferencija iznjedriti zaključke koji će što prije zaživjeti i donijeti nam rješenja. Split nije zasebna cjelina već sastavni dio cijelog područja. Posebno inzistiram na razvoju infrastrukture, ali s time moramo biti oprezni jer se ne smije dogoditi da razvoj omogući jednosmjernu komunikaciju. Razvoj infrastrukture mora dati kvalitetniji život zaleđu, povezati obalu i Zagoru, stvoriti preduvjet za što bolji protok ljudi, roba i tehnologija, a u svemu tome Split će dati ruke i pomoći u depopulaciji Zagore i jačanju gospodarskih i društvenih snaga. Zagora je biser oko kojem se moramo baviti kako bi zadržali ljude, odnosno život. Ova konferencija je jamstvo da ćemo taj cilj i postići - poručio je Andro Krstulović Opara.

15:35 - Skupu se obratio i rektor splitskog sveučilišta kazavši:

- Velika je stvar raspravljati i razgovarati i raditi na onome što nas sve dotiče i žulja, jer potičemo iz tih krajeva, od mojih Ravnih Kotara do Župe Dubrovačke. Demografija nam je trenutno veliki problem, migracija je obol rastu i razvoju, tišti nas manjak stanovništva, ali radimo na tome da se situacija popravi. Kada me je župan Boban pitao što kao Sveučilište možemo uraditi, odmah smo krenuli u akciju i od tada do danas utemeljili smo studij Hotelijerstva i gastronomije u Makarskoj, pokrenut ćemo studij Vinogradarstva i maslinarstva. Bitno je informirati ljude, kazati im kako je pola sata od nas udaljena zračna luka – i u trenu smo u središtu svijeta. Upravo suradnja sa svijetom je splitskom Sveučilištu bitna, želimo suradnju i otvaramo vrata sveučilišta za sve, kazao je dr. sc. Dragan Ljutić, rektor splitskog Sveučilišta.

15:20 - Zaustavljanje demografskog propadanja kontinentalne Dalmacije ključno je pitanje i Slobodna Dalmacija kao novina svjesna svoje društvene odgovornosti osjeća se dužnom obraditi je. Prije sto godina Split je imao 15 puta manje stanovnika nego Dalmatinska zagora, a danas se situacija okrenula i u Zagori je sada trend izumiranja. Prazne škole, neobrađena polja, u kupinu i draču obrasli suhozidi postali su stvarnost. Vjerujem da smo ušli u vrijeme mira i građenja gdje se potiče zajednički boljitak. Zagora je kraj bogat vodom, čistim zrakom, plodnom i nezagađenom zemljom, te ima pretpostavku biti ekološki očuvan. Zagoru trebamo sačuvati od devastacije i staviti je u dobrobit stanovnika - poručio je u uvodnom ugovoru Miroslav Ivić, direktor PJ Slobodna Dalmacija.

 

--------------------

U organizaciji Slobodne Dalmacije i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, na Ekonomskom fakultetu u Splitu održava se konferencija "Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života".

Tema je to koja se nameće sama po sebi, jer nas sustižu porazne demografske brojke. Kontinuirano je iseljavanje iz kontinentalne Dalmacije kroz stoljeća dovelo Zagoru na sam rub opstanka: škole se gase ili sjedinjuju s većima, pošte se zatvaraju, a mahom staračko stanovništvo više ne odlazi u lokalnu ambulantu, jer nema liječnika koji bi tu radio i živio čak i da mu daju veću plaću nego u gradu.

Ima li spasa Zagori, može li joj se udahnuti novi život i koji su to projekti i potencijali, koji jednom od najljepših dijelova Hrvatske mogu otvoriti nove perspektive, samo su neka od pitanja na koja ćemo odgovore dobiti tijekom panel diskusiji na kojoj sudjeluju: profesor dr. sc. Anđelko Akrap – voditelj katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, Kristina Križanac, gradonačelnica Sinja, Marko Jelić, gradonačelnik Knina, Radoslav Bobanović, direktor Poljoprivredne zadruge MasVin iz Polače i Drago Nosić iz grupacije Pivac.

Naslovnica Split županija