Dalmacija Split županija

konferencija na ekonomskom fakultetu

Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, iznosi plan za spas Zagore: sufinanciranje obnove kuća, poticanje mladih obitelji, besplatne knjige i prijevoz, novi studiji...

konferencija na ekonomskom fakultetu

Demografska kataklizma koja je zahvatila Hrvatsku nije mimoišla ni najosjetljiviji dio Dalmacije: Zagoru i otoke. Razmjeri egzodusa, ovaj put bez povratka, zabrinuli su odgovorne na svim razinama, političare, znanstvenike, poduzetnike, zainteresiranu javnost, svi pokušavaju smisliti neko rješenje kako bi se zaustavilo iseljavanje i omogućio bolji život onima koji ostaju.

Čarobnog štapića nema, proces je moguće usporiti i preokrenuti samo uz kvalitetne projekte koji će trajati godinama. Ovo će biti i tema konferencije koja će se održati ove srijede u Splitu pod nazivom "Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života", a demografi, gradonačelnici, načelnici i poduzetnici razgovarat će pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, Splitsko-dalmatinske županije, HEP-a i Zagrebačke banke, u organizaciji Slobodne Dalmacije i Hanza Medije.

KONFERENCIJA U SPLITU Ima li spasa Zagori? Iseljavanje ju je dovelo na rub opstanka: škole se gase, pošte postaju mrtvačnice, nema liječnika...

Jedan od dužnosnika s "prve crte" demografske obnove jest i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, koji nam je predstavio niz mjera kojima će se zaustavljati demografski pad i obnova u Dalmatinskoj zagori.

– Na početku mandata kazao sam da želimo razvijati županiju u tri pravca: prvi je suradnja s nacionalnom razinom vlasti, drugi pravac su naši županijski razvojni projekti, a treći je suradnja s lokalnim zajednicama, odnosno gradovima i općinama na području Splitsko-dalmatinske županije. Naime, na području naše županije je 16 gradova i 39 općina i u njima su na vlasti različite političke opcije. Međutim, mi smo već imali šest sastanaka s gradonačelnicima i načelnicima od početka ovoga mandata, a sredinom lipnja pripremamo sljedeći takav susret. Svi gradonačelnici i načelnici redovito se odazivaju na te sastanke. I mi iz županije, kao i čelnici jedinica lokalne samouprave, svjesni smo da se na ovoj razini upravljanja ne bismo trebali baviti ideološkim i svjetonazorskim pitanjima. Naši prijepori trebaju se voditi oko asfalta, vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, nogostupa, plaža, brige o okolišu...

Vlasnik građevinske tvrtke iz Otoka dokazuje da se može voditi uspješan biznis i u Dalmatinskoj zagori: Iskustvo s njemačkih bauštela pomoglo mi je da podignem firmu s 240 zaposlenih 

Parkovi i plaže ne poznaju ideologiju i potrebni su i ljevičarima i desničarima i nezavisnima. Potrebni su građanima, kojima je prije svega važan boljitak lokalne zajednice. Zajedničko svima nama po vertikali i horizontali vlasti i javne uprave je to što raspolažemo javnim novcem, za čiju potrošnju odgovaramo građanima. Zato s ponosom mogu kazati: svi načelnici i gradonačelnici, bez obzira na stranačku pripadnost, moji su prijatelji. Uz to, moje je stalno nastojanje da što više odluka, po mogućnosti sve bitno za razvoj cijele županije, donesemo konsenzusom svih stranaka i svih vijećnika Županijske skupštine – kaže župan Boban, izdvajajući šest ključnih projekata po kojima će, kad budu dovršeni, javnost moći ocjenjivati učinkovitost svih županijskih struktura.

– Svi su projekti, iako neki ne izgledaju tako na prvi pogled, usmjereni na demografsku obnovu i ravnomjeran razvoj svih krajeva naše županije. Uz demografske mjere, poticanje mladih obitelji, razvijamo projekte poticanja poduzetništva, poglavito u području poljoprivrede, ali i IT sektoru, školujući mlade informatičare i stvarajući uvjete za otvaranje startupova za informatičare iz cijelog svijeta. Ne zaboravljamo ni socijalnu skrb, brigu za starije, izgradnju novih domova za starije i umirovljenike izvan velikih gradova, te palijativnu skrb za teško bolesne i nemoćne – navodi župan.

– Prvi projekt demografske obnove, radnog naziva "Tu je tvoj dom", započeo je sredinom ožujka ove godine i trajat će tri godine. Na području Splitsko-dalmatinske županije je više od 200 naselja, 32 grada i općine raspoređeni su u pet kategorija prema indeksu razvijenosti i četiri su kategorije obitelji prema broju djece obuhvaćene ovim programom sufinanciranja. Financira se kupnja građevinskog zemljišta, troškovi stručnog nadzora, izrada projektno-tehničke dokumentacije, kupnja kuće ili stana za stanovanje, kao i izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija neuseljivih i neuvjetnih kuća za stanovanje. Cilj nam je do početka srpnja imati tridesetak prvih potpisanih ugovora za obnovu, odnosno izgradnju kuća ili kupnju stana na rubnim područjima županije, sukladno postavljenim kriterijima i prioritetima. Krajnji je cilj u tri godine vratiti ili zadržati u Zagori i na otocima 180 do 200 obitelji. Uz to, već prije smo osigurali financijsku pomoć za novorođenu djecu, osigurali besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, potpisali ugovor s HŽ-om o besplatnom prijevozu željeznicom studenata s područja županije u cijeloj Hrvatskoj, te smo prvi u Hrvatskoj pokrenuli financiranje rada dječjih vrtića u produženom boravku, projekt koji je sada preuzelo resorno ministarstvo – kaže župan Boban, nastavivši kako je drugi važan projekt izgradnja Regionalnog centra čistog okoliša Lećevica.

– Dobro znamo kroz što smo sve prolazili, ne samo u mojem mandatu, nego zadnjih deset i više godina. Treba se sjetiti kako se u tom vremenu izmijenilo najmanje pet, šest ministara, od kojih je većina polazila s postavkom da svijet počinje od njih, mijenjali su se zakoni, strategije, planovi. Konačno smo, hvala Bogu, rekao bi narod, "izganjali papire" i potpisali ugovor o sufinanciranju projekta s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Fondom za zaštitu okoliša. Uskoro možemo očekivati konkretnu realizaciju na terenu – otkriva Blaženko Boban, te kao treći razvojni projekt ističe izgradnju Galenskog laboratorija, prave mini tvornice lijekova u Dugopolju, vrijedne oko 60 milijuna kuna, čiji se završetak predviđa do kraja siječnja iduće godine.

Bez djece nema budućnosti ni razvoja: vrijedna obitelj Antunović pravi je primjer kako se može o(p)stati u dolini Neretve, pročitajte njihovu priču koja vraća optimizam

– Još će se puno pisati i govoriti o sljedeća dva projekta koje razvijamo u tijesnoj suradnji s našom akademskom zajednicom i Splitskim sveučilištem, s rektorom Draganom Ljutićem na čelu. Moram ovdje kazati kako sam s rektorom Ljutićem "kliknuo" na prvu. Na sastanku s čelnicima jedinica lokalne samouprave u Makarskoj iznijeli smo ideju o disperziji Sveučilišta, i već sada možemo govoriti o konkretnim pomacima u tom pravcu. Imat ćemo uskoro nove studije, najprije u Makarskoj, potom u Solinu, a razgovara se i s Gradom Visom i drugim zainteresiranim općinama i gradovima. Prepoznajući nove zahtjeve tržišta i iskustva uspješnih zemalja, usmjerili smo se na poticanje izvrsnosti. Nakon uspješnog početka rada s nadarenom djecom kroz Centar izvrsnosti iz matematike, potom iz informatike, pa novih tehnologija i na kraju iz prirodoslovlja, ove godine osnovali smo ustanovu "Centri izvrsnosti SDŽ". O uspješnosti tog projekta najbolje govori podatak o više od tisuću upisanih nadarenih učenika, ne samo iz naše županije, nego i iz susjednih, Dubrovačko-neretvanske i Šibensko-kninske. S ovim je projektom usko povezan i projekt "ICT županija", koji će za pola godine dobiti moderno uređen prostor u bivšoj zgradi "Varteksa" u Ulici Ruđera Boškovića, u Splitu 3, koju je Županija dobila na korištenje od Ministarstva za upravljanje državnom imovinom. Projekt je vrijedan više od 12 milijuna kuna – iznosi župan.

Kao jedan od prijeko potrebnih projekata navodi izgradnju i daljnje planiranje prometne infrastrukture, projekt bolje povezanosti Splita s autocestom, o čemu se ne može ni govoriti bez projekta tunela Kozjak.

– To ne znači, kako su pojedinci htjeli tumačiti, da se ne nastavlja intenzivno raditi na projektu tunela Ravča. Podsjetit ću da ne bi bilo ni tunela "Sv. Ilija" bez inicijative Županije, a danas smo valjda svi svjesni što taj tunel znači i za Imotsku krajinu i za Makarsku rivijeru, za razvoj turizma i gospodarstva s obje strane Biokova. Kao što će, s druge strane, tunel Kozjak otvoriti nove turističke i razvojne kapacitete kaštelanske Zagore, približiti autocestu zračnoj luci na svega petnaestak minuta i omogućiti razvoj kaštelanskog zaleđa – smatra župan, dodavši kako je za šesti projekt, zbog kojega se s ministrom prometa i pomorstva Olegom Butkovićem sastaje svakog mjeseca, u državnom proračunu predviđeno 250 milijuna kuna, a riječ je o prvoj fazi obilaznice od čvora Mravince do TTTS-a, te za most na Cetini i tunel na poljičkoj strani prema Omišu. Korist od te brze ceste je i za vodoopskrbu Splita, ističe.

– Za sve spomenute projekte o kojima danas govorimo, čini se, trebamo akcijski plan po cijeloj okomici vlasti – od kotara, gradova i općina, preko županija do središnje državne vlasti, Vlade, svih ministarstava i drugih državnih tijela, javnih poduzeća i akademske zajednice. Zbog toga ću ispitati mogućnost uključivanja u naše demografske projekte javnih poduzeća, kako županijskih, tako i državnih. Vidjeti, primjerice, na koji način HEP, Hrvatske vode ili lokalna poduzeća, recimo "Vodovod i kanalizacija", mogu dati svoj doprinos u projektu obnove i izgradnje kuća na rubnim područjima županije sufinanciranjem komunalnih priključaka – obvezao se župan Boban, te zaključuje:

– Želim jasno istaknuti – svima nam treba više optimizma! Jedan statistički podatak koji me silno raduje jest broj rođene djece na području županije, kojih je u 2018. godini bilo 205 više u odnosu na 2017., a ohrabruju i podaci za prva četiri mjeseca ove godine. Stoga naglašavam da je na svima nama, bez obzira na to koju razinu i koju dužnost obnašali: župani, gradonačelnici, načelnici, oporbeni ili vladajući političari, novinari, turistički djelatnici i svi drugi iz javnog života županije i države, da kontinuirano ističemo pozitivne primjere iz svih područja života – poručuje župan Blaženko Boban.

Infrastrukturni projekti

Uz projekte koje je župan opisao – demografski projekt "Tu je tvoj dom", infrastrukturne projekte: Lećevica, tunel Kozjak, brza cesta Mravince – TTTS – Omiš, suradnju sa Sveučilištem kroz "Centre izvrsnosti" i "ICT županija", te Galenski laboratorij u Dugopolju – treba dodati još neke županijske projekte u vlastitoj izvedbi ili sufinancirane novcem iz EU fondova:

- "Pomorsko je dobro" – projekt vezan uz transparentnost u procesu dodjele koncesija i koncesijskih odobrenja, koji provodi županijski Odjel za pomorstvo i promet.

- EU projekt županijske agencije RERA i grada Trilja u radnoj zoni Čaporice – poduzetničko-upravni Centar agropoduzetništva 3LJ, ukupne vrijednosti 20,7 milijuna kuna. Od toga 19,9 milijuna kuna sufinancira EU, a ostatak sredstava osigurala je SD županija. Provedbom projekta stvaraju se uvjeti za jačanje agropoduzetničkog okruženja na području Trilja i šireg dalmatinskog zaobalja.

- EU projekt "Jadro – izvor života", koji su na poziv za promicanje održivog razvoja prirodne baštine zajednički prijavili Grad Solin, županijska agencija RERA, županijska javna ustanova "More i krš" i TZ grada Solina. Projekt je vrijedan više od 24 milijuna kuna, od čega se 80 posto financira nepovratnim sredstvima EU-a kroz OP "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020."

- Izgradnja, uređenje i obnova luka, lučica i trajektnih pristaništa na pomorskom dijelu županije. Kao pomorski orijentirana županija, sa svojom Lučkom upravom Županija već godinama izdvaja velika sredstva u lučku infrastrukturu jer je poznato koliko su razvijene i moderne luke važne ne samo za pomorski promet, nego i za razvoj gospodarstva općenito. Za dogradnju, rekonstrukciju ili proširenje obalne trase i slične radove predviđena ulaganja iznose oko 165 milijuna kuna. U Kaštel Starom, Postirima, Omišu, Sućurju i Stomorskoj radovi počinju u dogledno vrijeme, već tijekom ovoga ljeta. U pripremi su, u različitim fazama projektiranja, projekti u lukama Bol, Krilo Jesenice i Stari Grad, ukupne vrijednosti oko 115 milijuna kuna. Dakle, ukupno 280 milijuna kuna investicija, koje nisu značajne samo za lakše odvijanje morskog prometa, nego u značajnoj mjeri mijenjaju izgled spomenutih primorskih i otočnih općina i gradova.

- Projekt disperzije Doma za starije i umirovljenike izgradnjom ili stavljanjem u funkciju napuštenih škola u vlasništvu Županije; prvi takav primjer je projekt doma za starije u Dragljanima kod Vrgorca, postoje planovi za Cetinsku krajinu u Vrlici te za Imotsku krajinu, gdje uz postojeći područni dom u Runovićima planiramo u srednjoročnom razdoblju izgradnju, odnosno dogradnju još jednog doma za starije i umirovljene sugrađane.

- Projekt palijativne skrbi za najteže bolesnike s područja županije dijelom je stavljen u funkciju u bolnici u Imotskom, a dalje se radi na projektu s Gradom Splitom.

 

Naslovnica Split županija