Dalmacija Split županija

Ustanimo u obranu Dinare

Splitski planinar i GSS-ovac upozorava na poraznu istinu: Među rijetkima smo u Europi koji nisu zaštitili svoje blago

Ustanimo u obranu Dinare
Martin Ercegovac i Lidija Slavić
Martin Ercegovac i Lidija Slavić

U posljednje vrijeme po planinskom masivu Dinare i podno nje poprilično je prometno. Gorda Dinara prepoznata je kao savršena kulisa za snimanje filmova, pa se po Suhopolju vuku kranovi za snimanje pilot-serije "The Dark Tower", prema serijalu Stephena Kinga.

Prije nekoliko dana od sela Glavaš do vrha Hrvatske - Sinjala i natrag trčalo je i šetalo se više od 200 sportaša, rekreativaca i volontera treking utrke u organizaciji "Mosoraških sikira" i PU "Dinaridi", a mi smo u Podinarje, selo nakon Kijeva stigli baš na dan kada je 60-ak djelatnika Adriatic.hr-a ured i kompjutore zamijenilo neobičnim team buildingom - akcijom uređenja pristupnog puta do planinarskog skloništa pod stijenom Ošjak.

- Tražili smo nešto drukčiji team building, a kako smo već surađivali s PU "Dinaridi" na uređenju staze sv. Ciprijana u Gatima, nismo se puno mislili. Lokacija je sjajna. Osam sati smo u uredu, pa nam je ovo pravi doživljaj, a i malo smo pridonijeli zajednici. Fenomenalan je osjećaj ovdje boraviti - kaže nam Jasenka Radinović iz Adriatic.hr-a dok s kolegama nosi teške drvene grede na ramenima po uskom puteljku koji vodi do ulaza u feratu, sajlama osigurani put preko strme klisure podno Ošjaka.

Dio je to velikog projekta revitalizacije Dinare koja je započela prije desetak godina izgradnjom kapitalnog objekta, planinarskog doma na Vrdovu, koji je izgradilo Planinarsko društvo "Sveti Jakov" na visini od 1100 metara.

Nastavilo se gradnjom PD-a "Puma" u čast hrvatskim braniteljima, na čak 1630 metara nadmorske visine, zatim skloništem "Drago Grubač" na stijeni Ošjaka, a u međuvremenu su uređene pješačke i biciklističke staze, poletišta za paraglajdere, a vrijedni članovi Dinarida i dalje neumorno koriste svoje slobodne dane da bi Dinaru učinili pristupačnijom i sigurnijom.

- Čitav ovaj kraj se popularizira kroz mnoge aktivnosti, a razvoju planinskog turizma podršku daju naši članovi, HGSS, TZ Vrlika, Općina Kijevo, JU "More i krš", lokalno stanovništvo, planinari... Već treću godinu radimo na izgradnji ferate koja će biti jedna od najdužih u Hrvatskoj, ako ne i u Europi. Dinaridi su planinski lanac dug 1260 kilometara od kojih 600 kilometara prolazi kroz Hrvatsku i to je golem potencijal koji još nismo shvatili, osim planinara koji su davno otkrili sve te staze i počeli planine infrastrukturno uređivati - govori nam Darko Gavrić Čerčo iz PU-a "Dinaridi" i splitskog GSS-a, čvrsto uvjeren da je ovo odredište, po mnogo čemu jedinstveno prirodno i geomorfološko područje, idealno za sve one željne čiste prirode i pustolovine.

Dodaje kako Dinarom prolaze dvije mega planinarske staze "Via Adriatica" i "Dinarica" kojima u ovom trenutku pješače mnogi domaći i strani avanturisti.

- Važan je to podatak za turističke djelatnike. Nije sve u kupanju i moru, a mi u GSS-u znamo da nam se najveći broj akcija odvija upravo u neurbanim područjima poput ovih, pa je svako infrastrukturno uređenje put k većoj sigurnosti kretanja ovim područjima. Radimo na tome da s ciljem zaštite i državne institucije shvate ozbiljno revalorizaciju kompletne Dinare. Mi smo nažalost jedna od rijetkih zemalja koja nije zaštitila svoj najviši vrh, a ta zaštita donijela bi nam rendžersku službu, poučne staze, valorizaciju izvora Krčić, mlinica i još puno toga - naglašava Čerčo s kojim se divimo pogledu na dinarske klisure i kijevsku kršku zaravan po kojoj luta tek rijetko stado ovaca.

Ova mala sredina podno najviše planine Hrvatske nažalost je desetljećima zapostavljena i zaboravljena. Podaci govore da je 1939. Kijevo brojalo čak četiri tisuće stanovnika, a danas ih je manje od 250.

- Ljudi odavde nisu otišli dobrovoljno jer su htjeli vidjeti nove krajeve, nego iz velike potrebe. Gospodarski nisu mogli opstati na ovom području, država nije ulagala u ovaj kraj, pa se dogodio veliki egzodus. Nije samo Kijevo u pitanju, nego i cijelo područje od Karlovca do Sinja, pa i sve tamo do Dubrovnika. Nekad je Kijevo imalo duplo više stanovnika nego grad Knin. Da je bilo gospodarski popraćeno od države, Kijevo bi danas imalo 15 do 20 tisuća stanovnika. Danas imamo mnoge neriješene imovinsko-pravne odnose, što priječi i koči razvoj cjelokupne općine u vidu ozbiljnijih gospodarskih pothvata - zaključuje Gavrić Čerčo.

- Evo, proteklih mjeseci, ovaj kraj postao je "prometan" zahvaljujući isključivo zalaganju ljudi poput ovih iz PU-a Dinaridi i prijatelja - dočekuje nas Lidija Slavić, načelnica Kijeva koja vjeruje kako će njezin kraj konačno biti prepoznat i poguran mjerama poput dodjele zemljišta mladim obiteljima, otvaranja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s ugostiteljskom djelatnošću, širenjem turističke djelatnosti i drugim mjerama za opstanak.

- Mi imamo što ponuditi. Imamo pčelare koji proizvode vrhunski dinarski med, vinare s autohtonim sortama, OPG-ove koji rade sir i mliječne prerađevine, vrijedne ljude koji rade likere i razne pripravke od trava i voća koje ne možete nigdje drugdje pronaći, imamo suhe zime, vjetrovite dane i sve to je plus u proizvodnji mliječnih i mesnih prerađevina. Nade polažemo u mala obiteljska gospodarstva koja bi malim stočarstvom proizvodila ono što je u prošlosti prehranjivalo ovaj kraj: mlijeko, vuna i meso. Konačno, imamo vodu kao najjaču kariku za opstanak - srčano ističe adute Kijeva mlada načelnica.

Također mlada osoba vodi Turističku zajednicu Vrlika. Dijana Maras hvali ideju da se podno Dinare organiziraju team buildinzi s društveno korisnim predznakom.

- Veseli nas što je naša Dinara sve više eksponirana, a time se otvara mogućnost razvoja ruralnog turizma. Prije nekoliko godina morali smo uvjeravati ljude da otvore svoje kuće turistima, a sad imamo 11 iznajmljivača sa 70 kreveta. Trenutačno smo na tri tisuće noćenja, a sve više nas posjećuju biciklisti, planinari, izletnici. Nismo daleko od Splita i Šibenika, pa se ovdje može napraviti lijep izlet - kaže Maras.

Pitamo naše sugovornice što kažu o najavama istraživanja i bušenju Dinarida u potrazi za ugljikovodicima. Glasno kažu "ne!".

- Od toga nema ništa. Ako nismo bili dovoljno dobri za gospodarski razvitak i ulaganje u posljednjih 100 godina, onda ne damo ovaj siromašni kraj da ga do kraja devastiraju! Vjerujem da isto razmišljaju i Knin, Civljane, Vrlika i ostali naši susjedi. Ako treba, pozvat ćemo cijelu Dalmaciju da se digne na noge kako bismo obranili ovo područje. Ostali su nam još samo čist zrak, čisto tlo, surova klima i pitka voda i sad da to uništimo?! E, ne može! - kategorično će načelnica.

 

Naslovnica Split županija