Pred vijećnicima Županijske skupštine danas će se, u sklopu 20. sjednice, "na tapetu" naći 26 točaka dnevnog reda, a jedna od njih je i izvješće o izgradnji Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.
Privremena upraviteljica županijske tvrtke "Regionalni centar čistog okoliša" (RCČO) Vlatka Lucijanić Justić upoznat će regionalni parlament o tekućim fazama izgradnje centra koji bi trebao zbrinuti smeće cijele županije. Riječ je o razdoblju od siječnja do ožujka 2019., no kako se da iščitati iz izvještaja za prva tri mjeseca ove godine, i dalje se sve kreće puževim korakom. Barem što se tiče imovinskopravnih odnosa.
Naime, nakon odluke Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 31. prosinca 2018. o financiranju projekta, 25. siječnja ove godine sklopljen je ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za gradnju. Investicija je "teška" 72 milijuna eura, a plan je koristiti 72 posto sredstava Europske unije (322,5 milijuna kuna), 18 posto Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te 10 posto Splitsko-dalmatinske županije. Zatim je u veljači, točnije 22., sklopljen ugovor s odabranim izvršiteljem o uslugama vođenja odnosa s javnošću u području informiranja, komunikacije i vidljivosti projekta CGO, u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna, za tri godine rada s tvrtkom "Media Val".
U završnoj je fazi i javna nabava, odnosno ponude za tehničku pomoć i upravljanje projektom, za stručni nadzor gradnje te za projektiranje šest prekrcajnih stanica. Paralelno s tim u tijeku je kontrola izrađenih dijelova nacrta opsežne dokumentacije o nabavi za projektiranje i građenje CGO-a.
No, još uvijek zapinje s imovinskopravnim odnosima, pa ako se nastavi usporenim ritmom otkupljivanja zemljišta za ovaj strateški projekt koji je taj epitet dobio prije točno godinu dana, a time se obećala brža realizacija baš tih administrativnih procedura, rok izgradnje opet će se pomaknuti.
A zapinje s državom!
Pa je nanovo u završnoj fazi rješavanje zahtjeva za državno zemljište, nekih 15 hektara (od ukupno 25 hektara), gdje je "Regionalni centar čistog okoliša" još prije zatražio od Ministarstva državne imovine prijenos vlasništva bez naknade, no tijekom 2018. RCČO je odustao od tog zahtjeva, a novi zahtjev podnijela je Splitsko-dalmatinska županija.
Postupak je u tijeku i oko prijenosa vlasništva Općine Lećevica za oko 700 četvornih metara, također bez naknade, pa se postavlja pitanje zbog čega to sve tako dugo traje.
Valjda će se ubrzanije riješiti "papiri" za otkup zemljišta privatnih vlasnika, budući da je novac osiguran.
Da će potrajati izvlaštenje zemlje na kojoj će se graditi prekrcajne stanice, svima je odavno jasno, pa se tako na otočnom odlagalištu Wellington na Visu još ne gradi zbog stare hrvatske boljke – neusklađenosti zemljišnika i katastra sa stvarnim stanjem. Republika Hrvatska nije prebacila vlasništvo ni za buduću prekrcajnu stanicu u Starom Gradu na Hvaru, a u tijeku je i ishođenje lokacijske dozvole za priključak na županijsku cestu. Lokacijska dozvola dobivena je za pristupnu cestu za prekrcajnu stanicu u Zagvozdu, a sada se očekuje ishođenje građevinske dozvole. Plan je dobiti je u svibnju.
Hoće li sve ovo utjecati na novi rok pomicanja okončanja gradnje centra i šest prekrcajnih stanica (Hvar, Vis, Brač, Zagvozd, Sinj, Split), čime bi se saniralo i zatvorilo čak 15 neusklađenih odlagališta otpada u SDŽ, ostaje nam nagađati. Već je najavljen početak rada centra u prvoj polovini 2021. godine, no onda se pomaknulo na početak 2020. godine, pa možda dođemo i do nekog opet drugog datuma puštanja u rad Centra za gospodarenje otpadom, kojim bi se napokon zadovoljile potrebe zbrinjavanja smeća oko 455.000 stanovnika i oko dva milijuna turista godišnje u 55 gradova i općina SDŽ, te stvorili uvjeti za otvaranje novih 80 radnih mjesta.
Tekuće obveze
Uz navedene aktivnosti tijekom tri mjeseca, u izvještaju stoji kako je RCČO imao i niz tekućih obveza: izradu financijskih izvješća i izvješća o poslovanju, provođenje postupka nabave usluga, te izradu priopćenja za medije, izradu odgovora na novinske upite, kontinuiranu objavu sadržaja na web-stranici RCČO-a i na društvenim mrežama, sudjelovanje radnika na edukativnim seminarima, radionicama...