Dalmacija Split županija

tvrda stina

Bikovo, Mosor i Dinara bušit će se u potrazi za naftom! Ćorić otkrio koliko će istraživanje biti invazivno i kako će se odraziti na turizam te što će biti ako se mještani usprotive

tvrda stina

Na potpisivanju ugovora za dokument o dodjeli nepovratnog novca iz europskih fondova za gradnju Centra za gospodarenje otpadom Lećevica ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić odgovorio je i na pitanje što istraživanje i bušenje Dinarida u potrazi za ugljikovodicima znači za turizam.

- Provodimo istraživanja koja nisu invazivna i nema štete za turizam. To sve trajat će 5 do 7 godina, pa tek onda kada otkrijemo koliko nafte uopće ima na području Velebita, Dinare, Mosora i Biokova, možemo govoriti o eksploataciji.'

Ministar je, naime, jučer u Šibeniku održao radni sastanak s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, a tom je prigodom i službeno najavljeno da će se uskoro pokrenuti postupak javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida.

Sastanak sa županima

"Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika kao mogući proces u svojoj prvoj fazi, koja nije nimalo invazivna, traje pet do sedam godina", rekao je Ćorić. 

Istaknuo je i da je na jučerašnjem sastanku sa županima županija s potencijalnim blokovima za istraživanje to jasno naglašeno te da će se u tom dijelu istraživanja doći do podataka o tome postoje li indicije o ugljikovodicima u podzemlju. 

"Međutim, neovisno o toj činjenici postoji li ili ne postoji, cijeli će ovaj proces pratiti jasna komunikacija s lokalnim zajednicama", objasnio je Ćorić.

Po njegovu tumačenju, na području Dinarida sigurno ima lokalnih zajednica koje na svojem području ne žele takav oblik istraživanja jer žele razvijati ruralni turizam. 

"Međutim, isto tako, siguran sam da postoje i one zajednice koje bi nakon inicijalnih istraživanja, odnosno preliminarnih rezultata, ocijenile da to i te kako ima smisla", rekao je ministar Ćorić.

I u priopćenju koje je o jučerašnjem sastanku ministarstvo objavilo na internetskim stranicama ističe se da je ministar naglasio želju Vlade za pravodobnim informiranjem i uspostavljanjem partnerskih odnosa sa svim ključnim dionicima, a ponajprije s lokalnom samoupravom.

Izravna korist

"Naime, upravo lokalna samouprava ima najveću izravnu korist od istraživanja ugljikovodika. Na primjeru jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji, na čijem prostoru se odvija istraživanje za koje su dozvole dodijeljene 2016. godine, samo na račun naknada uplaćeno je preko 17 milijuna kuna koje su općinama donijele mogućnosti za nova, dodatna ulaganja u kvalitetu života lokalnih zajednica", istaknuli su iz ministarstva.

U priopćenju stoji i kako je istraživanje ugljikovodičnih potencijala Dinarida nastavak procesa Vlade koji je počeo prije četiri godine donošenjem prvog Zakona o ugljikovodicima i otvaranjem prvih natječaja radi pokretanja novih investicija i revitalizacije domaće proizvodnje.

Ministarstvo u priopćenju o jučerašnjem sastanku napominje kako je riječ ponajprije o "snimanju potencijala ugljikovodika dok će se o eventualnoj eksploataciji, kao i njezinoj isplativosti, moći govoriti tek nakon istraživanja".

Amerika i Albanija

Podsjetimo, u prosincu je ministar najavio mogućnost da 'u idućem razdoblju' krene 'pokretanje postupka natječaja za istraživanje i eksploataciju na području Dinarida'. U Ministarstvu su se, za pretpostaviti je, vodili geološkoj sličnošću Dinarida i američkog Sjenjaka u kojem su nafta i plin pronađeni u znatnim količinama. Osim toga hrvatski dinaridi po geološkoj su strukturi bliski i dijelu istog planinskog lanca u Albaniji na kojem su Royal Dutch Shell i Petromanas Energy 2013. pronašli komercijalne količine nafte, nakon čega je uslijedila potraga naftom i plinom uz obalu i na kopnu Grčke te Crne Gore.

Osim toga, na području Dinarida već su obavljana slična istraživanja,  a na priobalnom području i na jadranskim otocima u istraženo je ukupno 17 istraživačkih bušotina. Ina je 1970-ih  kod Murvice nedaleko od Zadra izradila prvu duboku istraživačku bušotinu Ravni Kotari-1, a uskoro i bušotinu Nin-1 s dubinom od 5600 metara. Zatim je na Braču kod Milne napravljena bušotina duboka 6047 metara, a do dubine od 5515 metara bušilo se kod Poljica. Najznačajnije pojave ugljikovodika bile su u bušotinama na području Ravnih kotara, Dugog Otoka, Oliba i Brača. Nafta je nađena u Ravnim kotarima i na Dugom otoku, a plina u bušotinama Olib-1, Nin-1, te Brač-1.

Geolog Stanko Kadija, koji je kao nadzornik za geologiju u Ina – Naftaplinu pratio upravo istraživanja u podmorju Jadrana i Dinaridima, kaže, kako smo pisali, da su utvrđena ležišta nafte i plina, no ne u količinama koje bi investitorima bile isplative pod sadašnjim uvjetima.

Iseljena Milna

– Na prostoru južnog Jadrana ima plina možda i tri do četiri puta više nego na sjevernom Jadranu, no to nisu količine koje bi bile isplative pod dosadašnjim uvjetima. Jednostavno bi sve to skupa bilo preskupo. Na primjer, u Crnoj Gori su Rusi našli plin, ali količine dovoljne za potrebe Crne Gore. Jednako tako, u Hrvatskoj se mogu pronaći količine dovoljne za domaće potrebe. Za neki ozbiljan biznis to je jednostavno premalo – tvrdi Kadija i nabraja:

– U prostoru koncesije Dinaridi 3, u dubokoj istražnoj bušotini Nin-1 nabušene su velike količine sumporovodika, koje su uvijek vezane uz bazene u kojima je i nafta. Na prostoru koncesije Dinaridi 4 nalazi se bušotina Brač-1 s velikim količinama sumporovodika, zbog čega je bila iseljena cijela Milna. Ove dvije bušotine nakon reinterpretacije okolnog prostora daju veliku vjerojatnost za prisutnost nafte i plina. Tu tvrdnju potkrepljuje i bušenje plitke bušotine za vodu koju je izbušio jedan vlasnik plastenika. Pojavu su registrirali stručnjaci Ina – Naftaplina, ali nakon odlaska s lokacije nije napravljen ni jedan projekt za novu bušotinu.

Prava nalazišta kriju se, kaže Kadija, na području Konavala. Na tom je području istražne radove tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća vodio Shevron. Na bušotini JJ-3, navodi Kadija, pronađena je srednje teška nafta na oko 4000 metara.

– Prostor Konavala najperspektivniji je za istraživanje nafte i plina na prostoru Dinarida. Očekujem da će to potvrditi i istražni radovi koje s druge strane planine Snježnice, na prostoru Trebinja, vode geolozi NIS-a i Gasproma. Na koncesiji Dinaridi 4 postoji velika vjerojatnost plina ispred Babina kuka. Iste anomalije koje su utvrđene na tom području su na sjevernom Jadranu dale plin.

Isplativost

Velika vjerojatnost nafte i plina utvrđena je i na bušotinama DKM-1, JJ-3, Mirjana 1 i Melita 1, napominje dalje Kadija, koje su se u doba Jugoslavije nalazile na koncesiji naziva Mljet, a bušenje je proveo talijanski AGIP.

Na srednjem Jadranu Ina je naftu našla na području Kornata, na bušotinama Kate-1 i Jadran-13, a plin je pronađen uz liniju razgraničenja s Italijom, na bušotinama Ksenija-1 i Koraljka-1.

Jedini način na koji bi sve te količine nafte i plina bile isplative, naglašava Kadija, jest kada bi Hrvatska sama provela istraživanja i crpljenje, no od toga smo odustali početkom 90-ih. Tada je prevladao stav kako je naftu i plin jeftinije kupovati nego crpiti, i u ludilu koje je uslijedilo u starom je željezu završila većina istražnih garnitura, kao i platformi za istraživanje plina. Sve što se danas pokušava samo je lutanje koje neće dati nikakvih rezultata, poručuje iskusni geolog.

Naslovnica Split županija