Zbog povećanja posjetitelja i njihova sve većeg interesa za kajak-kanu-rafting, a istodobno zbog nedostatka službi za održavanje i očuvanje toka rijeke Cetine, članovi Braniteljske zadruge "Zamosorje" došli su na zanimljivu ideju.
Tako bi branitelji skrbili o dijelu rijeke od Čikotine lađe do ušća Cetine u Omišu kao produžena ruka Javne ustanove, pod čijom se jurisdikcijom nalazi Cetina i njezin kanjon, koji je odlukom Županijske skupštine 2016. godine zaštićen kao značajan krajobraz.
– Ove godine samo tim dijelom bilježimo gotovo pola milijuna posjetitelja koji za sobom, nažalost, ostavljaju samo smeće. Osim toga nema niti jednog prijenosnog WC, a kamoli kabina za presvlačenje raftingaša. Koliko-toliko privatni izajmljivači plovila pokušavaju iza gostiju pokupiti otpad, ali to je nedovoljno. Svake godine bilježimo porast zaljubljenika u Cetinu i ono što ona pruža, što u konačnici samo šteti rijeci i stanovnicima njezina toka. Stranci u vrtovima kradu krumpire, trešnje, grožđe, ma sve što im se nađe na putu. Netko bi tome trebao stati na kraj. Javna ustanova ne provodi baš neki veliki nadzor u kanjonu te se stoga mi, članovi naše zadruge, nudimo kao svojevrstan nadzor za obavljanje usluge koju bi na koncu gosti morali i platiti.
Nekakvih simboličnih deset kuna po osobi značilo bi skoro pet milijuna kuna godišnje, koje bi zadruga na koncu "vratila" u rijeku.
Uredile bi se staze, očistio kanjon, postavili bi se pokretni zahodi i dosta toga potrebnog za normalno funkcioniranje – otkrio nam je upravitelj zadruge Petar Pocrnja, smatrajući da bi takve potencijale vani već odavno iskoristili.
On predlaže da vlasnici hidrocentrala i vjetroparkova na godišnjoj razini financiraju aktivnosti na terenu jednako kao i oni prema Gradu Omišu, kojem godišnje isplate i po nekoliko milijuna za rentu. Nažalost, malo se toga vrati u Cetinu – uvjerava nas Pocrnja.
Međutim, kako bi se došlo do novca potrebne su izmjene i dopune prostornog plana grada Omiša. Prijedlog novog plana branitelji su već poslali Gradu, a njegovom provedbom stvorili bi se uvjeti za turizam stanovništva naseljenog uz rijeku, kao i za poljoprivredu i stočarstvo kako bi se očuvalo i održalo tok rijeke Cetine, riblji fond, floru i faunu te opću ravnotežu između čovjeka i prirode. Upravo zbog konstantnog iseljavanja s tih područja nestalo je ovaca i koza koje su svojevremeno ispašom održavale nekadašnju ravnotežu za koju, smatraju u udruzi, nema perspektive bez turizma, ali ni za turizam bez izmjena prostornog plana.
I s izmjenama neće ići sve glatko. Svjesni su toga u zadruzi, pa predlažu osnivanje vijeća u čijem bi sastavu bili svi zainteresirani. Od zadrugara, predstavnika Grada Omiša i općina Šestanovac i Zadvarje do članova Javne ustanove i iznajmljivača. Zajedničkim pristupanjem braniteljskoj inicijativi u zadruzi vjeruju kako bi došlo do željenih rezultata.
– Moramo svi biti složni jer trenutno stanje je poražavajuće zato što relevantne institucije ne daju prave rezultate, dovoljno se ne trude ili su nestručne. Potrebno je redovito održavanje prirodnih lokacija, čišćenje šume iznad rijeke, postavljanje koševa za smeće, čišćenje i održavanje kupališta, pristaništa za kajak-kanu-rafting, ali i uvođenje naplate od privatnih iznajmljivača koji pružaju usluge kajaka, raftinga, kanjoninga…, u iznosu 10 kuna za gosta čime bi osigurali potrebnu logistiku privatnim iznajmljivačima – informirao nas je predsjednik skupštine BZ "Zamosorje" Tonči Jerčić, predlažući hitnu uspostavu stalne radne službe, tj. organizacije sastavljene od lokalnog stanovništva koja je na raspolaganju uz provedbu nadzora Javne ustanove.
Na inicijativu Braniteljske zadruge još prije dva mjeseca obavljen je obilazak kanjona Cetine u zaštićenom krajobrazu od Čikotine lađe do Blata na Cetini sa stručnim osobljem Javne ustanove. Tada su predstavnici ustanove pismeno komentirali inicijativu zadruge kao zamisao u kojoj se prepoznaje niz pozitivnih ideja za upravljanje zaštićenim krajobrazom. Razgovorom i obilaskom terena, zaključili su kako braniteljski prijedlog na stručan i ispravan način može donijeti poboljšanje bioraznolikosti rijeke i održivog turističkog korištenja.
Nije zanemariv niti socijalni aspekt inicijative, koji se u budućim aktivnostima oslanja na lokalno stanovništvo.
– Načelno, inicijativa nije loša. Ne bi bio prvi slučaj u Europi i svijetu da se vođenje zaštićenih dijelova prirode ustupi nevladinim organizacijama, ali pod nazorom, u ovom našem slučaju Javne ustanove. Međutim, mi ne dajemo nikakve dozvole za zahvate na terenu, što traže branitelji, ali kontroliramo njihovo provođenje. Dozvole daju adekvatni županijski odjeli, a "blagoslov" agencija za okoliš i prirodu. Jasno, prije svega potrebno je sjesti za stol sa svim zainteresiranim stranama. Što se tiče osnivanja stalnog vijeća, zašto ne ako za to postoji potreba. Treba znati da je njihova svrha uglavnom bila savjetodavne prirode jer oni neće moći donositi odluke, zato što zakon daje odgovornost našoj ustanove i na njoj je da donosi odluke – kazao nam je Gvido Piasevoli iz Javne ustanove "More i krš".
Jedan od iznajmljivača plovila na Cetini Goran Novaković tvrdi kako je upoznat s idejom, ali ne u cijelosti. Predlaže sastanak svih uključenih na kojem bi trebalo odrediti način naplate. Po njemu je to ono najbitnije. Tko će taj dio plaćati, iznajmljivači kroz cijenu karte, Javna ustanova ili gosti prilikom ulaska u kanjon. Puno toga je otvoreno, a on ne želi govoriti u ime svih iznajmljivača. Sastanak i razgovor, jedino su rješenje – tvrdi Novaković.